ZAHTJEVI BIH OKO MOSTA BOSANSKI SU VIC     (01.08.2012.)

Da smo i to doživjeli. Da ministar prometa BiH Damir Hadžić hrvatskom narodu i državi poruči: "Nećemo raditi nikakve probleme RH i neće biti neriješenih pitanja kao sa Slovenijom." Eto, da odahnemo jer, što se BiH tiče, možemo u EU.

Riječ je, naravno, o pelješkom mostu, protiv čije se gradnje opet uzjogunio tamošnji državni vrh pa je BiH ministar usred Zagreba čak nediplomatski poručio našem premijeru: "... pa neće valjda sad i Milanović, treći put, stavljati kamen temeljac."

Ipak, najveću zbrku oko pelješkog mosta počinila je ova vlada. Dovela je do situacije da nas sada pokušava ucijeniti i "skladna" država poput BiH. No pogreške nisu nepopravljive. Samo, vladajući moraju shvatiti da ne smiju počiniti nove i, primjerice, početi nove pregovore s BiH o gradnji mosta. Sve je počelo zbog iracionalne namjere da se jednim potezom uništi "simbol HDZ-ove megalomanije" - pelješki most.

Razmišljajući s takvom predrasudom, Milanović je pogriješio i odustao od gradnje, poništio ugovore s izvođačima, platio im obavljeni posao i prihvatio ideju o gradnji cestovnog koridora. Jeftinije je i efikasnije, grmi njegov ministar prometa. Ozbiljna država ovdje bi se zainteresirala i mjerodavnim službama naložila da otkriju kako je ideja o koridoru uopće i "podvaljena" premijeru Milanoviću. Tvorci te ideje su ili potpuni amateri, pa nisu znali da će time samo otvoriti apetite Bosne i Hercegovine, koja će zauzvrat tražiti čudesa, ili su svjesno krenuli očistiti prostor za ucjene.


No, sretnog li apsurda, kada su Hrvati u Bruxelles odnijeli ideju o cestovnom koridoru, tamo im je netko održao lekciju iz čuvanja nacionalnih interesa i objasnio logiku EU o neprekinutom teritoriju, da Schengen ne predviđa nikakve koridore, pa su se šokirani vratili u Zagreb i počinili salto unatrag. I naciji obznanili da će se most ipak graditi.


- Pa nismo mi bili idioti kada smo shvatili da je jedina učinkovita veza s jugom države most - kaže mi sada Božidar Kalmeta, bivši ministar prometa. Podsjeća kako su godinama trajali mučni pregovori s BiH koja je tražila neškodljiv prolaz iz unutrašnjeg mora, na što ima pravo prema međunarodnim konvencijama. Stoga su se ekspertne skupine, nakon dvogodišnjeg natezanja, napokon dogovorile kako se prihvaća rješenje da most bude 55 metara visok s barem 300 metara širokim prolazom za brodove. -

Ekspertna skupina koju je oformilo Vijeće ministara BiH prihvatila je ove gabarite i u prosincu 2006. stavila svoj potpis na rješenje o gradnji mosta, kao i na sve studije, primjerice onoj o zaštiti okoliša - svjedoči i Branko Bačić, koji je s hrvatske strane vodio našu ekspertnu skupinu. Temeljem tih potpisa daje se i građevinska dozvola i počinje gradnja. Dakle, Milanović, ministrica Pusić, ministar Hajdaš Dončić mogu nastaviti gradnju, o tome nemaju što pregovarati, i to trebaju znati. BiH se, naime, u prosincu 2006. složila s projektom. U Vladi jedino moraju znati da ne smiju mijenjati dogovorene gabarite - visinu od 55 m i prolaz između stupova mosta od barem 300 metara kako bi BiH mogla uživati tzv. neškodljivi prolaz.

Pokušaje poput onoga ministra Hadžića, koji je došao svom pajdašu Hajdašu u Zagreb da bi poručio kako Hrvatska ne može graditi most prije nego što se riješe granična pitanja i eksteritorijalni status luke Ploče, vlada stoga treba shvatiti tek kao dobar bosanski vic. Granice nemaju veze s gradnjom mosta. Premda je Tuđmanov potpis na ugovoru s Izetbegovićem iz 1999. oboriv iz medicinskih razloga, zbog njegove terminalne bolesti, a prema kojemu bi RH predala dva škoja i puntu Klek, to nije bitno jer Hrvati bi i dalje most gradili isključivo preko svoga teritorija. A to je unutarnje političko pitanje, a ne tema za međudržavne nagodbe.

Davor Ivanković
vecernji.hr