Priča o maslini jedna je od najstarijih na svijetu poznatih priča. Biblija često upućuje na maslinu. Kada je Noa sa svoje barke poslao goluba u potragu za kopnom, on se vratio sa maslinovom grančicom u kljunu. To je bio znak nade, znak da je Zemlja ponovno zelena, da se život vratio. Od tada je golubica sa maslinovom grančicom u kljunu simbol nade i mira.
I grčka mitologija upućuje na korisnost maslinovog drveta. Kada je Zeus trebao odlučiti hoće li vlast nad Atikom dodijeliti Posejdonu ili Ateni, on se odlučuje za božicu Atenu, koja je dozvolila da na stijeni Akropolisa raste maslina.
U noći svoga uhićenja Isus pod drvećem maslina obavlja zagovor sa svojim Gospodinom. Za vrijeme antičkih olimpijskih igara borci su, kao znak pobjede, dobivali vijenac ispleten od grana masline.
Maslina, porijeklom iz Armenije, širi se preko Palestine, Izraela, Sirije sve do Krete. Osvaja Tursku, Cipar i Egipat. Zahvaljujući Feničanima, koji su bili poznati trgovci, ova visoko cijenjena tekućina dolazi do Grčke. Maslinovo ulje je za Grke jedno od najvećih blaga čovječanstva. Oni ga koriste kao osnovnu prehrambenu namirnicu, za masažu, za svete obrede i kao gorivo za uljanice.
Stari Rimljani prenijeli su uzgoj masline na cijelo rimsko carstvo, pa je maslinovo ulje postalo osnova starorimske prehrane i značajan privredni faktor. Ljude koji su koristili masnoće životonjskog porijekla, a ne maslinovo ulje, smatrali su barbarima.
U to doba maslina je donesena i na područje Hrvatske, o čemu svjedoči vjerojatno najstarija maslina na svijetu, zaštićeni spomenik prirode. U Kaštel Štafiliću, pored Splita, raste stablo masline staro 1750 godina. Obujam njegovog debla iznosi 6.20 m, a krošnje 18 m. Pretpostavlja se da je donesena s Krfa ili južne Italije. Od tada datira i tradicija proizvodnje maslina i maslinova ulja u Hrvatskoj, a maslina je 1995. godine predstavljala Hrvatsku na skupu zemalja Mediterana.
Idealna klima Dalmacije, harmonija sunca, mora i zemlje rezultirala je kvalitetnim maslinama, to osigurava i vrlo kvalitetno maslinovo ulje. Dalmatinske zelene masline dobro su poznate po njihovom blagom i punom okusu.
Osim kao prehrambena namirnica, drvo i plod odavno se koriste u različite svrhe. Maslinovo ulje koristilo se za njegu tijela i bolesnika. Predstavljalo je osnovu za proizvodnju masti, balzama, pasta (krema) i ulja za pomazanje. Tim se sredstvima zaustavljalo krvarenje rana, ublažavalo svrbež, lječile opekotine, otećenja kože i glavobolja.
Danas je dobro poznato da je maslinovo ulje vrlo dobro probavljivo i jako zdravo. Ne bez razloga u zemljama gdje se maslinovo ulje koristi za kuhanje ima puno manje srčanih oboljenja. Ali, i danas se ono upotrebljava i za vanjsku upotrebu kod grčeva, prištića i bolova svih vrsta. Maslinovo ulje sadrži osim vitamina K, A, D i vitamin E, koji pospješuje elastičnost i otpornost kože, pa je ono odlična alternativa raznim sredstvima za njegu tijela. Ispiranje ustiju sa maslinovim uljem doprinosi čićenju tijela od otrova.
Drvo masline je vrlo otporno, potrebno mu je malo vode i puno vremena za rast. Nakon ca. 8 godina moguća je prva berba. Drvo može živjeti nekoliko stotina godina, a u pojedinačnim slučajevima kao uKaštel Štafiliću i preko tisuću godina. Korjenje doseže i do 6 m u zemlju i zato pronalazi dovoljno vode i u vrlo oskudnim predjelima.
Pojedina stabla masline mogu narasti i do 20 m visoko, ali su u normalnim slučajevima uglavnom puno niža. Jedno stablo donosi godišnje oko 20 kg maslina, od čega se na koncu dobiva 3 do 4 litre maslinovog ulja.
Zbog svoje izuzetne čvrstoće i izdržljivosti, od drveta masline već se u Homerovo vrijeme izrađivao namještaj, alat, oružje i posuđe, a od grančica košare. Drvo je vrlo tvrdo i zbog toga teško obradivo. Treba mu dugo da se osuši, ali je zbog različitih boja od žute, preko smeđe do crne vrlo cijenjeno upravo kao drvo za namještaj.
Od njega se može napraviti i nakit, narukvice, ogrlice i kopče za kosu. Nešto posebno je parket od maslinovog drveta, ne samo zato što prerađen u intarzije pruža posebno dojmljivu optiku, nego i zbog toga što je vrlo otporan na upotrebu. Rezbarije od maslinovog drveta najdraži su suvenir iz Svete zemlje. U okolici Betlehema mnoge obitelji žive upravo od izrade i prodaje tih suvenira. Na tu ideju u Hrvatskoj još nitko nije dođao, ali možda i hoće ako prava osoba pročita ovaj članak.
Do tada se moramo zadovoljiti sa maslinama i maslinovim uljem. U cijeloj Dalmaciji, Istri i na otocima susresti ćemo se sa sirom u maslinovom ulju, koji se poslužuje kao predjelo kojem je teko reći 'ne'.
Na kraju evo i jednog recepta sa okusom mora, soli, i naravno maslinovog ulja. E pa onda, dobro došli u Hrvatsku i dobar tek!
Lignje na "kiselo"
1 kg liganja (malih)
1 l maslinovog ulja
0,4 l vinskog octa
1 dl vode
1 glavica luka
1 grančica rumarina
2 češnja češnjaka
soli i papra po potrebi
nekoliko listova peršuna
1 limun
Lignje očistimo, lagano pobrašnimo, oopržimo na ulju i cijele posložimo u duboku posudu. Zatim na ulju popržimo luk, dodamo sitno sjeckani češnjak, peršun, ružmarin i dolijemo ocat i vodu. Posolimo, popaprimo i kuhamo 15 minuta. Kada se smjesa ohladi, prelijemo je preko liganja i ostavimo da se marinira.
Jelo će biti ukusnije nakon dužeg stajanja, a može se držati u hladnjaku i nekoliko dana. Poslužimo hladno na na tanjuru uz malo limuna. Na isti način priređuju se i sardele.
TIP: Umjesto liganja koristiti sardele. Izvrsno prija i dugo traje, pa domaćica ne mora baš svaku večer stajati u kuhinji i priređivati večeru.
Piše Dunja Gaupp
Društvene obavijesti 93/94
Pronaći staru maslinu nije sasvim jednostavno, jer nigdje nije navedena adresa, a signalizirana je tek kada gotovo stojite ispred nje. Paralelno sa glavnom cestom Ivana Pavla II koja spaja Trogir i Split, uz obalu, kroz sva Kaštela vodi cesta Franje Tuđmana. Oznaka "Stara maslina" nalazi se na križanju Put svete Lucije i u toj se ulici, između Dječjeg vrtića i Hrvatske pošte nalazi stara maslina, ograđena lijepom žutom ogradom. Na karti je označena zelenim krugom.
|
