Početkom svibnja Vlada je usvojila Strategiju o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, a Saborski klubovi prošlog su tjedna podržali prijedlog zakona kojim se po prvi put sustavno uređuje odnos s Hrvatima izvan Hrvatske.
Za očuvanje identiteta hrvatskog naroda izvan Hrvatske i učvršćenje njegove veze s domovinom, Zakon predviđa tri skupine Hrvata: Hrvate u BiH, kao konstitutivan i suveren narod u toj zemlji, autohtone hrvatske manjine u 12 europskih zemalja, te hrvatsko iseljeništvo u europskim i prekooceanskim državama. Svaka od tih skupina ima svoje specifičnosti, pa će i pristup prema njima biti različit.
"Ono što treba Hrvatima u BiH, ne treba Hrvatima u Australiji i obrnuto", kazao je Vjesniku predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Bagarić, koji je bio glavni inicijator donošenja Strategije. On upozorava da je sada jedina legislativa koja se tiče odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske članak 10. Ustava, koji kaže da Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive i borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom, te da se dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči osobita skrb i zaštita Hrvatske.
Strategija predviđa i osnivanje Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske kao Vladina savjetodavnog tijela u kojem će, uz državne dužnosnike, biti predstavnici svih triju grupacija Hrvata izvan matične zemlje. Osnovat će se i posebna institucija koja će aktivno pratiti i usklađivati rad svih državnih tijela s Hrvatima izvan Hrvatske. Strategija ne definira koja je to ustanova, nego samo spominje "središnje tijelo", a to će pitanje riješiti zakon.
Tijekom devedesetih postojalo je Ministarstvo iseljeništva, kasnije preimenovano u Ministarstvo povratka i useljeništva, a sad se kao rješenje spominje mogućnost osnaživanja Hrvatske matice iseljenika. Ona je, naime, u ovom trenutku jedina ustanova kojoj je isključivi cilj povezivanje Hrvatske i Hrvata izvan matične zemlje, i to ne samo s iseljeništvom, nego i s druge dvije skupine. No, u tom bi slučaju Matica vjerojatno morala promijeniti ime ili bi, pak, postala dio neke nove institucije unutar koje bi zadržala skrb o iseljeništvu.
|
