Među zanimljivostima nalaze se Bula Pape Juliusa II. o
regrutiranju mladih Švicaraca u njegovu gardu, portret
Juliusa II. od Tiziana, brončana glava Medici-Pape od
Michelangela, zastave koje je Julius II. poslao kao
zahvalu kantonima iz kojih su regrutirani vojnici, oklop
i šljem Karla V. koji je predvodio napad na Rim poznat
pod imenom "Sacco di Roma" (pljačka Rima), te mnoge
druge zanimljivosti.
Izložba je
popraćena video filmom snimljenim posebno za tu
priliku, koji donosi datume i činjenice vezane uz
djelovanje Švicarske garde - osiguranje i red,
ceramoniju, sposobnost i izdržljivost, preciznost i
marljivost najponosnije trupe svijeta, dijela ponosnog
naroda svjesnog svojih sposobnosti, granica i
odgovornosti.
POVIJEST
Prije 500 godina Papa Julius II. uputio je Švicarskoj konfederaciji Bulu za
regrutiranje mladih Švicaraca, koji bi činili papinu tjelesnu gardu. Garde su u
to vrijeme bile sastavljene uglavnom od plaćenika. Posebno puno takvih vojnika
dolazilo je iz Švicarske, koja je do duboko u 19. stoljeće bila vrlo siromašna,
pa je tako sveopća oznaka za stranog vojnika-plaćenika bila "Švicarac".
U Rim 22. sječnja 1506. stiže kontigent od 150 mladića, što je predstavljalo
stvarno osnivanje Papine Švicarske garde. Najteži događaj u povijesti ove male
vojske dogodio se 6. svibnja 1527 g., u vrijeme Pape Klemensa VII. kada se
sukobila s vojskom Karla Bourbonskog.
12 tisuća vojnika upalo je u Rim,
pljačkalo i razaralo grad. Taj je događaj ušao u povijest pod imenom "Sacco di
Roma". 147 gardista suprostavilo se i odupiralo pljačkašima sve do smrti, dok su
42 gardiste Papu i Kardinale uspješno eskortirali kroz poznati passetto, prolaz
do Anđeoske tvrđave. Smrt tako velikog broja gardista najznačajniji je događaj u
povijesti Papine vojske. Njihova herojska smrt od toga je momenta postala simbol
vjernosti i hrabrosti Švicaraca u Papinoj službi, dok su upad u Rim i pljačka
njemačkih plaćeničkih trupa i danas pojam vandalizma i okrutnosti.
500 godina Papine Švicarske garde dio su povijesti rimskog katoličanstva u
Petrovoj Kući. U spomen na taj događaj svake godine 6. svibnja novi gardisti
polažu prisegu vjernosti. Hrabro i vjerno (Acriter et Fideliter) moto
je Papine Švicarske garde, čija je najvažnija zadaća služiti crkvi time što
štiti život Pape kao Kristova zamjenika. Papina Švicarska garda danas broji samo
110 mladića. Mala oružana armija, se međutim ne služiti svojim oružjem, kao što
se jednom Pius X. izrazio: "Naši topovi moraju ostati na svom mjestu, u podrumu,
jer Vatikan se neće brani topovima".
Ono što je neobično i izazovno na jedinstvenoj katoličkoj vojsci svijeta su
njene tradicionalne uniforme u bojama Medicia, gotovo kao renesansni kostimi, za
koje se pričalo da ih je osmislio Michelangelo. Nakon dugogodišnjih istraživanja
i rekonstrukcije povijesti uniforma Švicarske garde, komandant Jules Repond
podnio je 1915. Papi Benediktu XV. na odobrenje plan za uniforme u stilu 16.
stoljeća, ukrašene detaljima preuzetim sa Raffaleovih freski. One su i danas u
upotrebi!
SADAŠNJOST
Zvanična vojska Vatikana, Švicarska garda (latinski cohors helvetica), danas
nema vojnu zadaću obrane državnog teritorija. Ona prije svega osigurava
Apostolsku palaču, prilaze Vatikanu i odgovorna je za osobnu sigurnost Pape, te
prisustvuje audijencijama i posjetama. Zvanični jezik garde je njemački.
Da bi bili izabrani, regruti moraju ispuniti cijeli niz uvjeta. Moraju biti
Švicarci katolici, između 19 i 30 godina starosti, najmanje 1.74 m visoki i
odlične tjelesne kondicije. Uz to moraju imati dobar ugled, završenu srednju ili
stručnu školu, a ženiti se ne smiju prije nego dostignu stupanj podoficira, Kada
se ožene, nudi im se stan na raspolaganje. Nakon najmanje dvije godine
pripadnosti gardi, smiju odustati od daljnje službe, prilikom čega gube
državljansto Vatikana.
109
ŠVICARACA I 1 HRVATSKI ŠVICARAC
(ILI ŠVICARSKI
HRVAT?)
Hrvatska obitelj Pavelko došla je u Švicarsku početkom sedamdesetih godina
prošlog stoljeća. Sin Željko je sa 16 godina podnio zahtjev za švicarsko
državljanstvo i s 18. godina postao Švicarac, što mu je omogućilo pristup
Švicarskoj gardi. Kao treći Švicarac hrvatskog porijekla, Željko je svoju službu
započeo početkom 2005. godine. Sa Željkom i Hrvatska eto doprinosi Papinoj
sigurnosti i očuvanju tradicije Švicarske garde.
Ponosni roditelji nazočili su svečanom polaganju prisege
vjernosti Papi Benediktu XVI i kardinalima
Piše Dunja Gaupp
Izvor: Društvene
obavijesti br. 98, svibanj 2006. |
