Me�utim postoji jedna ogromna razlika izme�u Hrvatske i drugih demokratskih zemalja. S jedne strane, ljevicu u Hrvatskoj �ine ve�inom preimenovani komunisti (sada se zovu socijaldemokrati), narodnjaci, laburisti, ali ideologija je ostala komunisti�ka.
Drugi aspekt, a to je daleko va�nije, najbolje je opisao preminuli novinar Carl Gustav Str�hm na slijede�i na�in: "...dok su srpski i slovenski komunisti prije svega Srbi, odnosno Slovenci, hrvatski komunisti su Jugoslaveni".
Zoran Milanovi�, novi predsjednik vlade, u televizijskoj emisiji "Nedjeljom u dva" oprijedijelio se, izme�u Tita i Tu�mana, za Tita, �to zna�i da mu je miliji tvoritelj druge Jugoslavije, pa makar bio diktator i krvnik Hrvata, nego tvoritelj nezavisne Hrvatske, koji je uveo demokraciju i vodio politiku minimalnih ljudskih gubitaka u Domovinskom ratu. Drugom prilikom, neposredno prije izbora, on je u istoj emisiji oslobodila�ku akciju "Oluja" nazvao "dr�avnom sramotom", obrazla�u�i to navodnim ubistvom desetak srpskih civila.
Mo�e li si i jedan �itatelj ovih redaka zamisliti da bi engleski narod za svog premijera izabrao �ovjeka, koji bi borbu Engleza u drugom svjetskom ratu nazvao dr�avnom sramotom zbog nekoliko miliuna ubijenih njema�kih civila u zra�nim napadima na Hamburg, Dresden i ostale njema�ke gradove?
Smatram, da ne samo egleski narod, nego da na zemaljskoj kugli ne postoji narod, koji bi u slobodnim izborima za predsjednika vlade izabrao �ovjeka, koji glorificara krvnika svog vlastitog naroda i javno blati oslobodila�ku vojnu akciju na vlastitom teritoriju, a o �ijem ishodu je ovisila sudbina dr�ave u smislu biti ili ne biti. U tom pogledu mi Hrvati smo jedinstveni i nenadma�ivi.
Komunisti�ki re�im obilje�ava nasilje, koje se provodilo pod maskom legalnosti. Svojih politi�kih protivnika, da li ideolo�kih ili jednostavno suparnika, komunisti su se rje�avali tako da im je presudio sud "u ime naroda", sud koji je naravno bio u potpunosti pod kontrolom i u slu�bi ne naroda, nego komunisti�kih vlastodr�aca. Kad je 2000. g. ljevica pod vodstvom Ivice Ra�ana do�la na vlast, sve relevantne institucije je infiltrirala svojim kadrom, prije svega sudstvo, istra�ne organe, tajnu policiju, novinstvo i televiziju. Zna�i, pod svojom kontrolom su imali najva�nije institucije za eliminaciju politi�kih protivnika: one koji optu�uju, one koje sude, te one koje o tome u njihovom smislu objavljuju. Sanader, kad je HDZ 2004. g. preuzeo vlast, nije na tome ni�ta promijenio.
Od 2000 g. nadalje u vijestima HRT-a dominiraju afere. Eliminacija politi�kih protivnika je po�ela, obi�no inicijativom predsjednika Republike, a Sanader je to tolerirao misle�i da je nedodirljiv, pa su ga �ak politi�ki protivnici, primjerice Vesna Pusi�, i pohvalili. Branitelji su bili prvi na udaru, pa general Zagorec, pa ministar obrane Berislav Ron�evi� i tako redom.
Branitelji i Zagorec su dio Mesi�eve "detu�manizacije" t.j. bla�enja Domovinskog rata, Ron�evi� predstavlja po�etak udara na HDZ. Optu�nice i dokazni materijal su bili u tipi�no komunisti�kom stilu. U slu�aju Zagorec abstruzna pri�a o draguljima, a presuda se osniva na iskazu tajnice (Zagorec je valjda toliko "glup" da joj je dragulje pokazao?), koja ubrzo nakon toga gradi ku�u u Zagorju, dok iskaz navodno o�te�enog, u kojem on bilo kakve dragulje odlu�no nije�e, nije za sud relevantan.
U slu�aju Ron�evi�, a i drugima, formula glasi: o�tetio je dr�avni prora�un. Preciznije re�eno, okrivljenik se ne tereti da se je pri tome osobno okoristio, nego da u svojem djelovanju kao dr�avni slu�benik nije optimalno upotrijebio sredstva. Po toj se formuli mo�e svatko strpati u zatvor. Jedini meni poznat proces koji se osim u Hrvatskoj vodi zbog tog delikta je onaj protiv Julije Timo�enko u Ukrajini. Njoj se predbacuje da kao biv�a ministrica nije sa Rusima ugovorila optimalnu cijenu plina. Svi u Europi se sla�u da se radi o politi�kom obra�unu, koji su inscenirali biv�i komunisti.
Jadranka Kosor je pokazala odlu�nu volju obra�unati se s korupcijom u Hrvatskoj. Ona i HDZ su upali u zamku. Nisu shvatili da, kao kod ratnih zlo�ina, i kod korupcije ima lo�ih i dobrih. U prvom slu�aju lo�i su branitelji u Domovinskom ratu, a dobri su partizani; prvima se sudi, drugima ne�e nikada. U drugom slu�aju lo�i su HDZ-ovci, dobri su jugo-ljevi�ari, prvima se sudi drugima ne�e nikada.
Prvi poku�aj su�enja za partizanske ratne zlo�ine je slu�aj Boljkovac. Ubrzo nakon �to je do�ivotni predsjednik Mesi� zagrmio, Boljkovca su pustili zbog navodne proceduralne grje�ke pri uhi�enju!
Rije�ki gradona�elnik Obersnel je oslobo�en u svezi s malverzacijama oko rije�ke tr�nice, a ne daj Bo�e da se netko usudi ne�to predbaciti g. Lini�u u svezi s privatizacijom brodogradili�ta u Kraljevici. Protiv g. �a�i�a vi�e od pet godina le�i u ladicama prijava zbog malverzacija njegove tvrtke Coning, optu�nica se ne podi�e.
Bez obzira �to su neki HDZ-ovi du�nosnici vjerojatno bili upleteni u ne ba� �iste poslove, naivac je onaj tko vjeruje da su to �inili samo HDZ-ovci i da je vremenska koincidencija tih afera neposredno prije izbora slu�ajna.
Najgora korumpcija je ona, kad se sudstvo zloupotrebljava u politi�ke svrhe. Hrvatska definitivno nije pravna dr�ava, a to je osnovni preduvjet za zdravo gospodarstvo. Uz to imamo jo� uvijek komunisti�ki mentalitet. To su shvatili i stranci, pa stranih ulaganja u proizvodnju nema, a oni koji su tu pogrje�ku napravili, bje�e, primjerice Amerikanci iz sisa�ke �eljezare u koju su ulo�ili miliune dolara.
Ljevica je imala svoj plan, i predsjednik Josipovi� nije bez razloga neposredno nakon �to je bio izabran, prognosticirao da �e se Hrvatska zacrveniti. (vidi - Predsjednik je odr�ao rije�). Pa pogledajmo kako se je zacrvenila nakon izbora i tko je tome kumovao.
Prema broju zastupnika u Saboru udio ljevice (Kukuriku, laburisti i lista Grubi�i�) je 58.3 %, sredine (HDZ, HSS) 31.8 %, desnice (HDSBB, HSP A. Star�evi�) 4.6 %, a ostatk od 5.3 % su predstavnici manjina. Sama Kukuriku koalicija ima u Saboru 80 zastupnika i time ve�inu od 53 %, pa mo�e bez daljnjeg koaliranja sastaviti vladu. Kukuriku slavodobitno kukuri�e, iako je za nju glasovalo manje glasa�a nego u predhodnim izborima 2007. godine.
Da dobro �itate - koliko je meni poznato nitko tu analizu nije objavio - Kukuriku je na ovim izborima dobila povjerenje od 40.7 % glasa�a, a na izborima 2007 g. je za stranke Kukuriku koalicije, koje su tada nastupale svaka za sebe, glasovalo 43.1 % glasa�a i s tim rezultatom su imali 67 sabornika.
Kako je mogu�e da sa slabijim rezultatom dobije 13 zastupnika vi�e u Saboru? To je mogu�e zbog izbornog praga od 5 %, koji veliki broj stranaka nije pre�ao, pa prema izbornom zakonu ti glasovi idu u korist najja�ih stranaka. Na izborima se takmi�ilo ukupno preko 40 stranaka i nezavisnih lista, od toga je svega njih 7 u�lo u Sabor. Za ostale stranke i nezavisne liste, koje nisu u�le u Sabor, glasovalo je u �itavoj Hrvatskoj u prosjeku 25 % glasa�a. Od tih 25 %, koji su velikom ve�inom nacionalnog usmjerenja, najve�i dio je pripisan Kukuriku koaliciji. Drugim rije�ima, glasa�i desnice su Kukuriku koaliciju katalpultirali od 40.7 % na 53 % i dali im ve�inu u Saboru. 2007. g. tih rasipanih glasova bilo je 16 %, odnosno za 9 % manje, a otpriliko toliko je HDZ izgubio glasova na ovim izborima.
Iz analize izbornih rezultata proizlazi slijede�i zaklju�ak: u hrvatskom narodu nije bilo velikih politi�kih pomaka, HDZ je o�ekivano izgubio mnogo glasova, taj dio razo�aranog glasa�kog tijela se raspao na mnoge stran�ice desnog usmjerenja i u kona�nici pripisan Kukuriku koaliciji. Odnosno, da je desnica iz dosada�njih izbornih rezultata povukla pouku kao ljevica i udru�ila se, onda prvo Kukuriku ne bi imao ve�inu i drugo desnica bi u Saboru sudjelovala sa respektabilnih 15 % ili �ak vi�e.
HDZ nije prvenstveno izgubio zbog procesa koji se vode protiv stranke, nego zbog Sanaderove politike kojom je izdao HDZ-ovo bira�ko tijelo. To je bila prilika za desnicu, koju ona zbog nesloge nije iskoristila. Prije svakih izbora se govori o ujedinjavanju, da bi svaki puta to ujedinjavanje propalo zbog osobnih ambicija i ta�tine.
Zvonimiriva la�a je jo� tu, ali tone, tone...
Osvin Gaupp, glavni urednik DO |