Ona brzo, rigorozno, bezobzirno i arogantno, zanemaruju�i demokratska i moralna na�ela, provodi svoj osnovni program: odr�avanje vlasti. U tu svrhu s jedne strane zamijenjuje upravlja�ki kadar na svim zna�ajnijim mjestima, ne samo u dr�avnim institucijama nego i u poduze�ima u dr�avnom vlasni�tvu, sa svojim podobnim ljudima. S druge strane prilago�uje zakone tom istom cilju i to po hitnom postupku, primjerice zakon o HRT-u.
Moram tako�er izraziti divljenje, kako te postupke opravdavaju. Tako je primjerice za prvog podpredsjednika �a�i�a (to je prvi "prvi podpredsjednik" RH) normalno, da dosada�nje djelatnike zamijeni njemu lojalnim. Nitko od novinara ga nakon te izjave ne pita koja je razlika izme�u lojalnog i podobnog, te gdje je ostala stru�nost, �iju potrebu je g. �a�i� nagla�avao dok je on bio u oporbi.
Ali ni nove namete, daleko ve�e od onih Jadranke Kosor, nitko u medijima ne naziva hara�em kao u njezino vrijeme.
Ta, da se tako izrazim, postizborna �utnja ne vlada samo u medijima. Ni sindikati ne poznaju vi�e rije� hara�, a o tome da je ve�ina sindikata ponizno prihvatila nove radne ugovore sa znatno smanjenim pravima da i ne govorim. O tu�bi zbog kr�enja radni�kih prava, referendumu i sl. ni rije�i.
Svi �ute i trpe. I neka!
Suzdr�avam se od daljnih komentara politike, dru�tvenih i inih prilika u Domovinini, ali zato ima u ovom broju nekoliko priloga koji ih oslikavaju.
Bili smo u Zagrebu kada se odr�avala sve�ana akademija povodom 90-te obljetnice ro�enja prvog hrvatskog Predsjednika dr. Franje Tu�mana. To nismo htjeli propustiti i nismo za�alili. Ugo�aj i naboj koji je vladao kad je u dvoranu u�ao na� heroj, ha�ki uznik na privremenom dopustu, general Slobodan Praljak, ne mo�e se opisati. Izlaganja svih pet govornika su bila na velikoj visini, ali meni osobno je govor knji�evnika Ivana Aralice ne�to posebno, nezaboravno i od antologijske vrijednosti. Njegov govor i govor prof. Miroslava Tu�mana pro�itajte na str. 8 i 9.
Dok Ivan Aralica pi�e o tome tko je sve zanijekao dr. Franju Tu�mana nakon �to nas je zauvijek napustio, na prosvjednom skupu gra�anske inicijative "Krug za trg", koja tra�i preimenovanje Trga mar�ala Tita u Zagrebu, govorio je prof. Ivo Banac o onima koji nije�u Titove zlo�ine. Usprkos toga �to je Hrvatski helsin�ki odbor sa prof. Bancom podr�ao tu gra�ansku inicijativu, mediji su pre�utjeli doga�aj i njegov govor. Da ne bi bilo pre�u�eno i zaboravljeno, evo ga u DO-u (str. 7).
Tito je na respektabilnom devetom mjestu u popisu najve�ih zlo�inaca 20-tog stolje�a (vidi DO br. 96, str. 6), ali u Hrvatskoj je on za biv�eg i sada�njeg predsjednika Republike, kao i za predsjednika Vlade, nedodirljiv i daleko zna�ajniji dr�avnik od Franje Tu�mana. Da bi to tako i ostalo, ukinuto je pokroviteljstvo Sabora komemoraciji Bleiburga (komentari na str. 10).
Pravo je �udo, da je na hrvatskoj televiziji emitirano deset nastavaka o zlo�ina�kom djelovanju jugoslavenske tajne slu�be Udbe (komentar na str. 11). Ho�e li takva �uda prestati sa jo� boljom kontrolom HRT-a?
Ali, kako re�e Gunduli�, kolo sre�e se okre�e, 'ko bi gore sad je dole...
Pi�e Osvin Gaupp, glavni urednik
Dru�tvene obavijesti 109, srpanj 2012.
|