"Pisanje ove znanstvene monografije bio je iznimno dugotrajan i zahtjevan proces, koji je obuhvatio 10 godina istraživanja, analize i prikupljanja podataka iz razliÄitih izvora. Za samo pisanje bilo je potrebno izmeÄ‘u Äetiri i pet tisuća sati rada.
Cilj mi je bio ponuditi cjelovitu znanstvenu analizu dostupnu ne samo struÄnjacima, već i Å¡iroj javnosti. Knjiga sadrži viÅ¡e od 400 stranica, 80 originalnih karata i slika te 40 tablica koje vizualno i statistiÄki prikazuju kljuÄne trendove, Å¡to je bio golem analitiÄki i grafiÄki izazov. Naime, karte se u pravilu kod nas samo kopiraju dok je ovdje rijeÄ o originalnim radovima.
Demografi upozoravaju na neodrživost sadaÅ¡nje situacije rapidno rastuće stope imigracije, istiÄući da postoji optimalna stopa apsorpcije hrvatskog druÅ¡tva (10%) koja omogućuje integraciju bez povećanog rizika od getoizacije i druÅ¡tvenih sukoba. Udio stranih radnika već sada prelazi tu stopu jer je svaki sedmi radnik u Hrvatskoj useljenik iz trećih zemalja (16%). Istodobno, hrvatsko druÅ¡tvo je dojma da su strani radnici samo privremeno u Hrvatskoj, baÅ¡ kao Å¡to i turisti za vrijeme sezone dolaze i odlaze. Upravo radi takve naviknutosti hrvatskog druÅ¡tva na periodiÄan dolazak stranaca u zemlju, fenomen useljavanja radne snage iz trećih zemalja biva pogreÅ¡no percipiran kao prolazni fenomen.
Europa je jedini kontinent koji doživljava demografski pad. Svi ostali doživljavaju rast pa tako svakih 12 godina ukupan broj ljudi na zemlji raste za milijardu. Od svih kontinenata najveći broj meÄ‘unarodnih migranata dolazi u Europu, a ne u klasiÄne useljeniÄke zemlje poput SAD-a. U ovom trenutku je oko 400 milijuna ljudi spremno useliti se u Europu. Gallupovo istraživanje je pokazalo da na svakih 1'000 migranata dolazi 330 novih potencijalnih migranata (spajanje obitelji, iseljeniÄke mreže i sl.). U EU se 2022., legalnim i ilegalnim putem iz trećih zemalja, doselilo 5,1 milijun ljudi. U Europu se tako svake godine useli cijeli jedan novi narod.
Bili spremni na to ili ne, Hrvati su pred izazovom traženja naÄina novog suživota s kulturama s kojima nikada prije nisu bili u dodiru. MeÄ‘utim, taj izazov nije uspjeÅ¡no premostio nitko u Europi. Zapadna Europa se već pola stoljeća bori neuspjeÅ¡no s ovim pitanjima. LoÅ¡i primjeri neuspjele integracije su Francuska sa svojih 800 ‘no-go zona’, ali i Å vedska i Danska.â€
Zanimljiv intervju s autorom knjige napravila je Željka Sablić Odrljin, a objavljen je u Äasopisu Matica, svibanja 2025.
Može se proÄitati na POVEZNICI
|
