TVORBA RIJEČI U HRVATSKOM JEZIKU
Tvorba riječi je pojava kada od jedne
ili više riječi tvorimo novu riječ. Za nove sadržaje,
npr. novosti tehnologije, trebaju nam nove riječi. One
se preuzimaju iz stranih jezika ili se tvori
odgovarajuća hrvatska riječ.
Riječi nastaju kroz vrijeme na
različite načine tako da imamo riječi kojima je
postanak jasan, dok ćemo se kod nekih kolebati:
-- riječ gavran nastala je od
uzvika ga kojim se oponaša glas ptice (odatle
i gakati) i vran što znači crn
(odatle i vranac, konj crne dlake).
-- riječi luka (pristanište)
i luk (pomagalo u lovu) imaju isti korijen.
Izvorno označavaju 'ono što je svinuto'. Davno,
savitak uz rijeku imao je značenje livada i
po tom je značenju grad Banja Luka dobio svoje ime
koje u prijevodu znači 'banova livada'. Istoga
korijena je i pridjev lukav.
Izvođenje je vrsta tvorbe u kojoj nova
riječ nastaje na osnovi jedne riječi kojoj se odaju
nove jednice, npr.:
-- sreća -
sretnik, nesretnik, sretnica
-- crta - crtica, crtač, nacrtati
-- zlo - zloba,
zlobnik, zlobnica
Slaganje je način postanka riječi na
osnovi dviju ili više riječi, tako nastaju složenice:
--
gradonačelnik = grad + o + načelnik
-- gluhonijem
-- čudotvorac
-- kućevlasnik (rijetke su riječi sa spojnikom e)
-- palikuća (ako je prvi dio glagolski, onda prvi dio
složenice može završavati na i)
-- polubrat (složenice sa u ograničene su
samo na nekoliko riječi)
-- protuzakonit
Tvorba
osobnih imenica
Katkada imenice
muškog roda označuju i osobe ženskog spola, osobito
one koje znače zanimanje (liječnik, predsjednik,
zastupnik...), ali kad je god to moguće, bolje je za
žensku osobu upotrebljavati imenice ženskog roda
(liječnica, predsjednica, zastupnica...)
Kod imenica muškog roda, kao pr.
pisac, brijač, čuvar, vodič, pratilac, graditelj -
uočavamo raznolikost sufiksalnih nastavaka:
-- pis(a)-c
-- brij-ač
-- cuv-ar
-- vod-ič
-- prati-lac
-- gradi-telj
Sukiks -telj je u hrvatskom
književnom jeziku jako plodan i daje mu se prednost
nad sufiksom -lac. Jedan od razloga zađto je
tako, je da ne bude zabuna i dvoznačnosti u ženskom
rodu, npr._
-- slušalac (muški rod) -- slušalica
(ženski rod); zato je bolje reći slušatelj,
slušateljica.
Sufiks lac obično označava neživo:
mrežni poslužilac (server), poslužitelj (konobar).
Međutim, ispravno je reći varilac, ronilac ličilac.
Imenice muškog roda na -lac:
jednina
množina
Nominativ (tko, što?)
ronilac, ličilac
ronioci, ličioci
genitiv (koga, čega?)
ronioca, ličioca
ronilaca, ličilaca
dativ (komu, čemu?)
roniocu, ličiocu
roniocima, ličiocima
akuzativ (koga, što?
ronioca, ličioca
ronioce, ličioce
vokativ (oj!)
ronioče, ličioče
ronioci, ličioci
lokativ (k komu, o čemu?)
roniocu, ličiocu
roniocima, ličiocima
instrumental (s
kim, s čim?) roniocem, ličiocem
roniocima, ličiocima
Oba se sufiksa koriste kada se želi
izbjeći dvoznačnost: Spasitelj = Krist,
spasilac = osoba koja spašava od utapanja.
Tvorba etnika
Etnik je naziv stanovnika ili
stanovnice jednog mjesta, kraja, zemlje, ržave ili
kontinenta i piše se velikm slovom. Etnici ulaze u
književni jezik u onom obliku u kojem ih
upotrebljavaju sami stanovnici, npr.:
--
Dubrovčanin, Dubrovkinja (dakle, nije dobro
reći 'Dubrovčanka')
-- Tropoljac, Turopoljka
-- Višanin,
Viška
Ponekad, naziv mjesta sadržava 2 ili
više riječi, onda tvorimo etnike na više načina, npr.:
-- Ličko
Petrovo Selo -- Petroseljanin
-- Sveti Petar u Šumi -- Supetarac
-- Generalski Stol -- Generaćanin
-- Dugi Rat -- Dugoraćanin
-- Babina Greda
-- Babogredac
Tvorba ktetika
Ktetik je
pridjev izveden od naziva mjesta, kraja, zemlje,
države, itd. i oni se uvijek pišu malim slovom.
-- Split -- splitski
-- Vukovar
--vukovarski
Ako je
ktetik stranog porijekla, možemo ga pisati fonemski,
ali i izvorno, npr.:
-- New York -- njujurški /-- newyorški
-- Chicago --
čikaški / chicaški
Normativni problemi
1. Polusloženice
Polusloženice su riječi kao
uzor-djevojka, biser-grana. One ulaze u hrvatski jezik
posebno pod utjecajem engleskog jezika. Preporučuje se
da se polusloženica zamijeni skupinom pridjev +
imenica, imenica + imenica u genitivi, ili imenica +
prijedložna sveza:
--
pilot-projekt -- eksperimentalni, ogledni projekt
-- internet-stranica -- internetska stranica,
internetska adresa
-- web-stranica -- mrežna stranica
-- fitness-centar -- centar za tjelovježbu
-- taksi-vozač
-- vozač taksija
2. Sufiksi
Katkada se
postavlja pitanje koji je sufiks bolje upotrijebiti. U
nastavku ćemo navesti neke najčešće dvojbe.
-- pekara /
pekarna / pekarnica ?
Pekara kao izvedenica sa
sufiksom -ara uglavnom označuje zatvoren prostor,
zgradu, pogon ili tvornicu. U skladu s tim naziv
pekara označuje mjesto gdje se kruh i krušni proizvodi
proizvode.
Pekarnica označuje mjesto
gdje se pekarski proizvodi prodaju. Taj naziv je
prikladan i za trgovine u kojima se nalaze i pekara i
pekarnica, tj. u kojima se na istom mjestu peče i
prodaje pekarski proizvod.
--
ljekarna = prodavaonica lijekova
-- ljekarnica = žena koja radi u ljekarni
-- cvjećarna, cvjećarnica
-- zubarica
-- tinejdžerka i tinejdžerica
-- arheologinja
-- komisijski (nipošto 'komisioni')
-- operacijski
-- akcijski
U Hrvatskome jeziku postoji velik broj
internacionalizama koji završavaju na -itet
(npr. aktualitet, senzibilitet i sl.). U biranijim se
tekstovima preporučuje uporaba riječi na -ost,
naravno pod uvjetom da su te riječi istoznačne.
-- aktivitet
-- aktivnost
-- sterilitet -- sterilnost
-- senzibilitet
-- senzibilnost
3. Prefiksi
Mnoge su jezične pogreške vezane s
uporabom prefiksa izvan- i van-.
Hrvatska norma daje prednost prefiksu izvan-.
Stoga, bolje je reći izvanzemaljci i
izvanjezični nego vanzemaljci i vanjezični.
Izvori
literature:
1. Frančić, A., Hudeček, L., Mihaljević, M. -
Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome
standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada,
Zagreb, 2006.
2. Ham, S. - Školska gramatika hrvatskog jezika, Šk.
Zagreb, 2002.
3. Težak, S., Babić, S., - Gramatika hrvatskoga
jezika, Šk. Zagrb 1992.
|