"ANTUN AUGUSTINČIĆ" MUZEJ U KLANJCU

Antun Augustinčić je jedan od najpoznatijih hrvatskih kipara koji se svojim radovima proslavio u i izvan Hrvatske. Njegova djela krase neke od poznatih lokacija diljem svijeta, kao primjerice spomenik "Rudar" u Ženevi ispred zgrade Međunarodnog ureda rada, "Spomenik mira" ispred zgrade UN-a u New Yorku, "Spomenik žrtvama fašizma u Adis Abebi". U Hrvatskoj su najpoznatiji "Spomenik seljačkoj buni" u Stubici i "Maršala Tita" u Kumrovcu, oko kojega se digla velika prašina kada je bio oštećen.

Naši "antifašisti" vole naglasiti da je Augustinčić izdašno materijalno pomagao partizanski pokret i bio veliki prijatelj Josipa Broza, ali uporno prešućuju činjenicu da je napravio i poprsje Ante Pavelića koje je namjerno uništeno. Na sreću, sačuvan je jedan odljev po kojem su hrvatski iseljenici dali izraditi novo poprsje.

Koliko je, i je li uopće, Augustinčić bio politički opredjeljen, nije poznato. On je jednostavno radio svoj posao za koji je bio plaćen. Radio je po narudžbi i ispunjavao želje naručitelja. Osim već spomenutih spomenika izradio je spomenike palim Šumadincima, Nišlijama i Krajišnicima, kraljevima Aleksandru i Petru, Stjepanu Radiću, Marinu Držiću..

Rođen je 4. svibnja 1900. g. u Klanjcu, umro je 10. svibnja 1979. g. u Zagrebu. Kiparstvo je studirao na Visokoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu kod Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša. 1922. g. Visoka je škola pretvorena u Kraljevsku akademiju za umjetnost i obrt, a Augustinčić nastavlja studij kod Ivana Meštrovića. Diplomirao je 1924., potom kao stipendist francuske vlade odlazi u Pariz studirati na Ecole des Arts decoratifs i na Academie des Beaux-Arts. Dugogodišnji uzori, t.j. kako je sam rekao "duhovni očevi", bili su mu Donatello, Michelangelo i Bourdell. Godine 1925. izlaže u Salonu francuskih umjetnika, 1926. u Salonu nezavisnih, a onda se vraća u Zagreb i sudjeluje na izložbama grafike u Zagrebu, Lawowu, samostalno izlaže skulpture u Splitu, Barceloni, Londonu i Beogradu.

Suosnivač je likovne grupe Zemlja i jedno vrijeme njezin potpredsjednik. 1940. g. postaje dopisni član JAZU, 1946. g. profesor (onda i rektor) ALU, a 1947. je imenovan majstorom kiparom. Redovnim članom JAZU postaje 1949. godine i vodi Majstorsku radionicu za kiparstvo.

Godine 1970. sva je svoja djela darovao rodnom Klanjcu, u kojemu je god. 1976. otvorena Galerija Antuna Augustinčića. U nekadašnjem voćnjaku obližnjeg franjevačkog samostana 1990. g. otvoren je park skulptura kojeg je grupa stručnjaka, arhitekata i povjesničara umjetnosti zamislila kao jedinstvenu cjelinu skulpture i hortikulture. Skulpturu Nošenje ranjenika odabrao je za svoj nadgrobni spomenik. Ispod skulpture postavljene pred ulazom u Galeriju, položene su urne s pepelom Nade i Antuna Augustinčića.

Dominantno mjesto zauzima skulptura konja. Puteljak vodi pored skulptura Moša Pijade i Odmor, fontana Dječak i Dječak s ribom (izvedenih 1950.g. za park tadašnje jugoslavenske ambasade u Rimu), Majke s djetetom, postavljene kao fontana u Glini. U predvorju Galerije, mjestu odmora i pozornici manjih priredbi, smješten je lik našeg najvećeg komediografa, Marina Držića.

Priredila: D. Gaupp

Izvor: glasilo HKZ,

Društvene obavijesti br. 112, veljača 2014.

Augustinčić - poprsje Ante Pavelića

Spomenik seljačkoj buni, Stubice