Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

APEL HRVATSKIM BISKUPIMA...       (01.06.2011.)

... za suzdržanost glede promičbe pristupa Hrvatske Europskoj Uniji

Štovani prijatelji,
u privitku Vam šaljemo tekst apela hrvatskim biskupima, da se uoči predstojećeg referenduma o pristupanju ili nepristupanju Hrvatske Europskoj Uniji, s obzirom na težinu posljedica za budućnost hrvatskoga naroda, slobodu i suverenitet Hrvatske, ne izjašnjavaju u prilog pristupanja Uniji, nego to prepuste odluci savjesti pojedinaca.

Ukoliko ste voljni supotpisati ovaj apel molimo da odgovorite na ovu poruku tekstom:

Prihvaćam apel i supotpisujem ga
(a zatim navedite Vaše podatke)


ime, prezime, titulu ili zanimanje, prebivalište
(na pr. Ivan Ivanić dipl. ing, Osijek)


i pošaljite na e-adresu:


vladimir.cepulic@gmail.com


s koje je poslana ova poruka. Nakon toga ćemo Vas uvrstiti u popis potpisnika.

Također preporučamo da proslijedite ovu poruku Vašim znancima, koji se možda žele priključiti.

Srdačno Vas pozdravljamo prvi potpisnici (abecednim redom):


Damir Borovčak, dipl.ing., Zagreb
prof.dr. Vladimir Ćepulić, Zagreb
prof.dr. Branimir Lukšić, Split
akademik Josip Pečarić, Zagreb

*****

Tekst Apela

Apel hrvatskim biskupima za suzdržanost glede promičbe pristupa Hrvatske Europskoj Uniji

Štovani Oci biskupi!

Obraćamo Vam se kao vjernici povjereni Vašoj brizi, zauzeti za rast vjere, i kao rodoljubi, koji zajedno s Vama snosimo odgovornost za slobodu hrvatskoga naroda, za očuvanje hrvatske države i za sve koji u njoj žive.

Hrvatska i hrvatski narod nalaze se u kritičnom času povijesti, pred odlukom - pristupiti ili ne pristupiti Europskoj Uniji.

Savjest nas potiče da upozorimo na moguće teške posljedice krive procjene o poželjnosti pristupa Uniji i na takvoj procjeni temeljene crkvene potpore ulasku u Uniju.

U uvjetima duboke podjele oko te odluke takva bi potpora i posljedice koje se mogu očekivati zacijelo izazvali duboko nepovjerenje prema crkvenoj hijerarhiji. To bi pak imalo negativan odraz i u crkvenom zajedništvu i u evangelizaciji i bilo bi kobno za budućnost. I Hrvatske i vjere u Hrvatskoj.

Stoga Vas molimo da se o toj temi ne izjašnjavate preporukom pristupa Uniji, poštujući slobodu hrvatskih građana da o tome odluče po savjesti, kao što ste to činili i u vrijeme izbora.

Također, da iz istih razloga upozorite i zamolite Svetoga Oca da obzirno pristupi toj temi.

Želimo ukratko dodatno obrazložiti naš apel.

Mnogi dobri poznavatelji Unije, njezinoga političkoga, zakonodavnoga, administrativnoga i gospodarskoga ustroja i s druge strane stanja u Hrvatskoj, upozoravaju da bi u sadašnjim uvjetima pristup Uniji imao nesagledive štetne posljedice. To uviđa i velik dio hrvatskih građana i to unatoč dugogodišnjoj promičbi, verbalnoj - bez uvjerljive konkretne argumentacije, i simboličkoj - vješanjem zastava Europske Unije na državnim ustanovama. Ta promičba ne daje prostora trijeznoj raspravi o tom pitanju i javnom iznošenju proturazloga, te je svojevrsno psihičko nasilje, koje traje cijeli niz godina, još od prije pristupnih pregovora.

Spomenimo u najkraćim crtama samo neke štetne posljedice u slučaju pristupa Uniji:

1.    Gubitak zakonodavnoga suvereniteta. Visoki dužnosnik EU govorio je u Hrvatskome Saboru, da Sabor više ne će donositi zakone nego će proglašavati i primjenjivati zakone donešene u EU, u čemu će malena i gospodarski slaba Hrvatska imati neznatan utjecaj.

2.  Gubitak teritorijalnoga suvereniteta. Hrvatska je već u pristupnim pregovorima podlegla ucjenama Italije i Slovenije, te se odrekla pravâ koja imaju sve države svijeta - na svoj gospodarski pojas, pa čak i na kompromis nazvan ZERP (zaštićeni ekonomsko ribolovni pojas, iako ovaj nije predviđen međunarodnom konvencijom o pravu mora), kao i prava na rješavanje graničnoga spora na međunarodnom sudu. U pogledu spora sa Slovenijom jednom se čula i izjava - zašto se svađate oko toga komada mora, što ionako ne će biti ni hrvatsko ni slovensko nego more Europske Unije. Tajna slovenskih pritisaka i ucjena je u tome da se na tom području podmorja dokazano nalaze velike rezerve nafte i plina

3.   Gubitak gospodarskoga suvereniteta. Za Hrvatsku gospodarski izranjenu nametnutim ratom te nametnutom, i loše provedenom, naglom privatizacijom, zahtjevi slobodnoga kretanja robe, kapitala i ljudi, t.zv. slobodnoga tržišta znače izgubljenu bitku. Posebno nakon što su hrvatske vlade rasprodale 95% banaka i od očiju javnosti skrivenim prihvatom zakona omogućile svim državljanima EU da mogu u Hrvatskoj kupovati nekretnine pod istim uvjetima kao i Hrvati. Prodani bankarski sustav kreditira potrošnju inozemne robe i odvlači dobit u inozemstvo, a ne podržava domaća ulaganja. Stranci svojim neusporedivo jačim kapitalom u kupnji i prodaji nemaju konkurencije, pa tako i uništavaju hrvatsku proizvodnju i pomalo sve vrijedno preuzimlju u svoje vlasništvo. Nedavno smo iz EU dobili jasnu poruku da Hrvatska ne može čuvati, potpomagati nikakvu svoju privrednu granu osim "ako je to u interesu cijele Europske Unije".

4.   Duhovne štete. Suvremeni grabežljivi kapitalizam, koji je u lovu na dobit neosjetljiv za prava radnika, za očuvanje zdravoga društva i njegovih vrijednosti sve više ovladava brojnim područjima života. Posljedica je u Hrvatskoj, uz ostalo, 300 tisuća nezaposlenih i još 60 tisuća onih koji rade a ne dobivaju plaću. To nisu brojke, to su ljudi. Ostaju bez nade i perspektive - oni i njihova djeca. Tjeskobnu nesigurnost života, u kojem nije marljivim učenjem i radom zajamčeno ostvarenje makar minimalnih potrebnih uvjeta, uspavljuje se i hrani otrovom droga i cijelom industrijom poticanja na nemoralni život. Time se stvara društvo ekonomski i duševno porobljenih ljudi s kojima se lako manipulira radi vlastitih probitaka. U tu svrhu ismijavaju se i velike vrjednote - obitelji, domoljublja, vjere, a nameću se lažne vrijednosti: prava bez dužnosti, slobode bez odgovornosti, stjecanja dobitka bez solidarnosti. Ideološka klima u Europskoj Uniji suprotstavljena je kriterijima istine i dobrote, proglašujući ih netolerantnošću. Podupire se diktatura relativizma, kultura smrti, hedonizam i profitizam.

Sve to nazočno je u Hrvatskoj i sada, dijelom poradi vanjskih ucjena i utjecaja, dijelom kao posljedica još živoga komunističkoga nasljeđa i neformiranja zdrave političke jezgre u novim okolnostima. Međutim, u uvjetima samostalnosti, slobode, mnogo je toga reverzibilno, povrativo, predhodni ustupci mogu se povući. Pristupi li se pak u Europsku Uniju upada se u kruti sklop tuđinskih zakona i propisa, o kojima javnost, čak ni ona politički odgovorna, uopće nije informirana, a iz kojih se više ne možemo izvući.

Najbolji je primjer sam Lisabonski ugovor, koji još nije službeno niti preveden na hrvatski, a u njemu se nalazi niz obvezujućih odredaba, kojih se kasnije ne možemo odreći. Dok sve ne bude jasno ne bi se smjelo raspisivati referendum. Ne mogu birači glasovati za ono što ne poznaju..

Položaj Hrvatske u slučaju pristupa Europskoj Uniji ne uređuje se transparentnim, jasnim pravilima nego ugovorom , koji je postignut pregovorima. A ti su vođeni pod ucjenama i nemarno. Na svašta se pristalo, ne bi li samo pregovori završili što prije. Stoga bi čak i pristaše pristupa Uniji, koji žele dobro Hrvatskoj, trebali zasad na referendumu odbiti pristup. Unija će sigurno i dalje željeti pripojiti svojem teritoriju Hrvatsku, ali bi se revizijom pregovora i konsolidacijom Hrvatske u slučaju izborâ, koji bi u Sabor doveli neke nove, pozitivne zastupnike, možda mogli postići povoljni uvjeti pristupa.

Godinama smo s raznih strana slušali kako Europskoj Uniji "nema alternative". Mnogi iz krugova politike i gospodarstva ne prezaju od ničega, kako bi ostvarili svoju osobnu korist ulaskom u EU, a interes hrvatskog naroda nije im uopće bitan. Alternativa dakako nisu nikakvi balkanski savezi, Hrvatska ima i treći put - samostalnosti i suradnje na temelju obostranih interesa, što otvara mogućnosti u svim smjerovima.

Izražavajući svoju sinovsku odanost želimo Vam da kao pastiri i predstavnici Crkve u hrvatskom narodu uspijete i u ovim teškim vremenima nalaziti prave načine i prave odgovore koji će po Kristovoj snazi biti lijek i poticaj hrvatskom društvu i rastu vjere u Crkvi.

Preporučamo Vam se - "Sami sebe i jedni druge i sav život naš Kristu Bogu predajmo." (Iz ist. liturgije)

30 - 2011

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch