Predmet: Doprinos hrvatskoga iseljeništva u stvaranju Republike Hrvatske
Kada govorimo o doprinosu iseljeništva obično se misli na doprinos tokom Domovinskog rata, bilo to u novcu, hrani, medicini, pa čak i u ljudstvu, a zaboravlja se onaj ključni period nakon svršetka Drugog svjetskog rata pa do devedesetih godina.
Taj period, ne samo u smislu Australije nego općenito u svijetu, označen je aktivnim hrvatskim nacionalizmom, ne ideološkog nego državnotvornog sadržaja, vođen valom izbjeglica, progranika, onih koji su preživjeli ratno razaranje i nasrtaj jednog novog totalitarnog režima, komunističkog.
Ti izbjeglice i progranici sa sobom su ponijeli već izgrađenu državnotvornu ideju i preselili ju u nove zemlje svijeta. Zapravo, oživjeli su i postavili temelje na npr. hrvatskoj zajednici u Australiji, onoj s hrvatskim predznakom, kakvu danas imamo na tom kontinentu.
U mojem izlaganju naveo sam da je baš to hrvatstvo, napram ranijem jugoslavenstvu, bilo i preteča današnjoj hrvatskoj državi Republici Hrvatskoj (RH). Ako to zvuči malo pretenciozno, ne zaboravimo da se začetnik današnje RH dr. Franjo Tuđman prvom prilikom, još 1977. putovanjem u Švedsku, a zatim 1987. u SAD i Kanadu, obratio baš tom hrvatskom iseljeništvu, jer je u njima prepoznao državnotvorni duh, što mu je dalo povoda za nastavak rada na ostvarenju državnotvorne zamisli.
Bez tog nadahnuća i podrške iseljeništva upitno je bili bi se on upustio u avanturu u koju je ušao u vidu ogromnih poteškoća s kojima se suočavao u domovini. Nažalost, taj ključni dio iseljeničkog državnotvornog doprinosa malo je ili nikako poznat u Hrvatskoj kad uzmemo što o tome piše u hrvatskim školskim udžbenicima.
Tako na npr. u udžbenicima za 8. razred osnovnih škola za predmet povijest spominje se na npr. sudjelovanje dijaspore u obrani Vukovara, zatim, spominje se financijska pomoć u stvaranju RH, ali sveukupno nema spomena o doprinosu hrvatskog iseljeništva u stvaranju RH!
U udžbenicima za 4. razreda srednjih škola, koji se odnose na povijest ima spomen o doprinosu hrvatskog iseljeništva u stvaranju RH, ali je oskudan i odnosi se uglavnom na doprinos u Domovinskom ratu.
Stoga bi zaključak bio da je tema doprinosa hrvatskog iseljeništva u stvaranju RH u hrvatskim školskim udžbenicima minimalno zastupljena, u par rečenica i uglavnom koncetrirana na period Domovinskog rata, dok je glavni i ključni period ranije naznačen u potpunosti nezastupljen.
Zato, poštovani ministre, apeliramo na Vas i Vladu RH da se u udžbenicima u hrvatskim školama koji govore i pokrivaju hrvatsku povijest vezano za hrvatsku državu, RH, obvezno uvede kao predmet uloga i doprinos hrvatskog iseljeništva od 1945. do 1990. u stvaranju RH kao dio formalnoga obrazovanja u očuvanju kolektivnoga sjećanja na doprinos hrvatskoga iseljeništva u stvaranju Republike Hrvatske!
Bez tog poglavlja nedostaje poveznica sa prethodnim vremenom u kojem je pripremljen teren za uspostavu RH, države koja nije samo tako nikla iz ničega nego je dio povijesnog razvitka, rada i žrtve hrvatskog naroda kroz stoljeća na svom putu do demokracije, slobode i državnog suvereniteta.
S poštovanjem,
Stjepan Asić,
Predsjednik Australsko-hrvatskog kongresa
|
