Članak 45.
Hrvatski državljani s navršenih 18 godina
(birači) imaju opće i jednako biračko pravo
u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika
Republike Hrvatske i Europski parlament te u
postupku odlučivanja na državnom
referendumu, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor birači koji
nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj
imaju pravo izabrati tri zastupnika, u
skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika
Republike Hrvatske i Europski parlament te u
postupku odlučivanja na državnom referendumu
biračko se pravo ostvaruje na neposrednim
izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači
koji nemaju prebivalište u Republici
Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na
biračkim mjestima u sjedištima
diplomatsko-konzularnih predstavništava
Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj
prebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika
Republike Hrvatske i Europski parlament te u
postupku odlučivanja na državnom referendumu
ostvarivanje biračkog prava Republika
Hrvatska osigurava i svojim državljanima s
prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se
u doba izbora zateknu izvan njezinih granica
tako da mogu glasovati u sjedištima
diplomatsko-konzularnih predstavništava
Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj
se nalaze ili na koji drugi način određen
zakonom.
|
Na prošlim parlamentarnim i
predsjedničkim izborima broj biračkih mjesta je
sveden u BiH i ostalim državama isključivo na
prostore diplomatskih predstavništava koja niti
svojim osobljem niti prostornim kapacitetom ne mogu
zadovoljiti protok potencijalnih birača. Zemljopisne
udaljenosti na kojima birači žive dodatno su
otežavajući čimbenici (zbog velikog utroška vremena
i novca) u ostvarivanju njihovih osnovnih
demokratskih prava. Ukupan broj tih potencijalnih
birača je oko 500 tisuća. Zanimljivo je da se zbog
ovog tako očitog diskriminatorskog postupka prema
toliko velikom broju hrvatskih državljana nitko od
mjerodavnih nije previše uzrujavao pa niti sudionici
samih izbora, kao da ovi birači nikoga ne zanimaju i
kao da nikom nisu potrebni.
Uvedena je i obveza tzv.
Predregistracije birača, bez koje nije moguće izaći
na izbore izvan Republike Hrvatske. Ti se formulari
za predregistraciju mogu veoma teško pronaći na
internetu, a kad se formular ispuni, treba ga, u
relativno kratku vremenu, POTPISANA poslati za
predregistraciju. Treba, dakle radi potpisa, imati
pri ruci ili "scaner" ili stroj za faksiranje, a
time se mnogima ne samo otežava, nego i onemogućuje
"predregistracija", što je svakako još jedna
hrvatska izborna posebnost.
Velika količina dezinformacija o
tome tko su potencijalni birači uvodi dodatnu zabunu
u javnosti, kako u Hrvatskoj tako i po svijetu.
Podrobna raščlamba bi nam pokazala kako se
jednostavne stvari mogu učiniti izuzetno zamršenima.
O tomu tko ima pravo glasa i na kojim izborima, evo
nekih razjašnjenja:
- Nema sve iseljeništvo pravo birati
niti biti biran.
- Nema sva dijaspora pravo birati niti biti biran.
- Nemaju svi Hrvati u BiH biračko pravo. To pravo
imaju SAMO - hrvatski državljani s prebivalištem ili
boravištem izvan RH. Tako je desetcima tisuća
hrvatskih državljana, koji su u novije vrijeme
otišli iz Hrvatske, a prebivalište im je još uvijek
u Hrvatskoj uskraćeno jedno od osnovnih ljudskih
prava.
Oni mogu glasovati samo na
predsjedničkim, parlamentarnim izborima te dati svoj potpis referendumima u RH i
za Europski parlament. Samo ovi posljednji s prebivalištem u RH imaju pravo
glasovati i na lokalnim izborima. Za sve njih je RH dužna osigurati uvjete
glasovanja slične onima na teritoriju RH uzimajući pri tome u obzir i njihovu
visoku skoncentriranost od po više desetaka tisuća u nekim svjetskim centrima
ali i veliku teritorijalnu raspršenost u drugim dijelovima svijeta.
Prema sadašnjem izbornom zakonu birači mogu glasovati samo u predstavništvima
RH, čiji kapaciteti i teritorijalna raspoređenost nisu zadovoljavajući. To ne
znači da ta predstavništva ne trebaju osigurati i dodatne prostore u istom gradu
ili, što je daleko potrebnije i praktičnije, u više gradova da bi birači mogli
ostvariti svoje osnovno demokratsko pravo da biraju ili budu birani. Svaka vrsta
fizičkog ili nekog drugog onemogućavanja da svi koji imaju pravo glasa ne
iskoriste to svoje demokratsko pravo smatra se nasiljem nad demokracijom i
strogo je sankcionirano u svim demokratskim zemljama u svijetu. Čini se kako smo
dio Europske zajednice samo u onom što odgovara sadašnjim vlastima!
Birači sa stalnim prebivalištem izvan RH biraju svoje zastupnike u jedanaestoj
izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, i to samo tri zastupnika (fiksno
diskriminatorski i netransparentno), pa je baš zbog promjene takvoga stanja
važno da na ovim izborima iziđe čim veći broj birača.
U američkim predsjedničkim izborima iz 2000. god. od ukupnog njihova biračkog
tijela od 206 milijuna potencijalnih glasova na kraju su u prevagi za
predsjednika SAD između Busha mlađega (republikanac) i Ala Gorea (demokrat)
ključnu prevagu odigralo 537 glasova iz Floride. Za nas u Hrvatskoj s biračkim
tijelom od 3,779.281 birača niti nekoliko stotina tisuća potencijalnih glasova
ne predstavlja neku vrijednost! Pri tome svakako ne smijemo isključiti našu
ustavnu obvezu prema tim ljudima! Još jedno naše svojevrsno bogatstvo u
samodestrukciji?!
Izborni rezultati iz prvog kruga
prošlih predsjedničkih izbora od 28. prosinca 2014.
su najbolji pokazatelji posljedica sadašnjeg
diskriminirajućeg izbornog zakona i nemogućnosti i
nedosljednosti njegove provedbe u praksi. Navodim
primjer iz prošlih predsjedničkih izbora:
U prvom izbornom krugu izvan
Republike Hrvatske glasovalo je svega 20.606 osoba
(oko 4% potencijalnih birača) od čega u BiH 7.372,
zatim u Njemačkoj 7.588, a u svim ostalim državama u
kojima Hrvati žive svega 5.646 birača.
U drugom
izbornom krugu od 11. siječnja 2015. među hrvatskim
biračima izvan Hrvatske ogorčenje je počelo
prerastati u prkos pa je i izlaznost ns izbore
donekle porasla.
Birači su ispred mnogih ambasada i konzulata u svijetu čekali po nekoliko sati
na ulicama u redovima na zimskoj temperaturi prije obavljenog glasovanja.
Najveći broj njih se zbog tih gužvi nije ni ohrabrio da iziđu na birališta.
Ispred zgrade konzulata u Mostaru prilikom zatvaranja birališta u 19 sati oni
birači koji su bili na ulici na temperaturi duboko ispod ništice došli su na red
za glasovanje tek u ponedjeljak ujutro u 5 sati. Nisu se dali otjerati s
birališta dok nisu obavili glasovanje, a priređivačima takvih nepravda dali su
odgovor svojim glasačkim listićima.
Ukupna
izlaznost birača u drugom krugu je bila 37.203 -
kako je službeno objavilo Državno izborno
povjerenstvo. U njihovu izvješću o postotcima
izlaznosti navedeno je da je bila 100%, a zapravo
nije bila niti 5%. Ostalih oko 95% su jednostavno
administrativno otpisani.
Lako se stoga dolazi do odgovora na ključno pitanje; gdje i kako je u prvom
izbornom krugu na prošlim predsedničkim izborima 28. prosinca 2014. nestalo
97.412 birača iz BiH koji su glasovali u drugom izbornom krugu, na pretprošlim
predsjedničkim izborima prije pet godina, u natjecanju između Milana Bandića
(dobio 91.841 glas) i Ive Josipovića (dobio 5.571 glas). Ukupan broj
registriranih birača RH u BiH bio je tada 266.679. Rezultati izlaznosti u
ostalim državama svijeta su još porazniji. Nema velike dvojbe o tome da je ovo
zasigurno udar na Ustavnu jednakopravnost državljana Republike Hrvatske!
Možda umjesto da ovo pitanje postavimo današnjoj hrvatskoj administraciji bilo
bolje postaviti ga europskoj komisiji za ljudska prava?
Toliko o
jednakosti hrvatskih državljana i o onima koji je
provode u praksi.
Većinu zgrada veleposlanstva i konzulata RH u državama s velikim hrvatskim
iseljeništvom sagradili su, ili kupili i obnovili, tamošnji Hrvati i darovali
hrvatskoj državi ne imajući nikada ni u najcrnjim primislima da im kao
državljanima RH (onima koji to jesu) službene vlasti ne će niti omogućiti
adekvatan broj birališta ako im već poslije toliko godina nije omogućeno dopisno
glasovanje.
Tako neprimjeren maćehinski odnos bio im je donekle razumljiv od tuđinskih
država i vlada, ali od svojih zasigurno nije! Ne zaziva li netko možda neka
davna vremena u kojima je najteža kazna bila izgon iz domovine, zabrana povratka
i oduzimanja svih građanskih prava.
Svjedoci smo da svakodnevno mnogi odlaze iz Hrvatske pa i cijele mlade
obitelji u nepovrat u inozemstvu a hrvatske vlasti im ne ostavljaju čak niti
mogućnost u odlučivanju o onome što iza njih ostaje, sav trud, znoj, krv, i
žrtve njihovih prethodnih generacija. Ruši se tako tronožac hrvatskog
zajedništva na kojem je nastala sadašnja Hrvatska država.
Poslijeizborne preporuke od prošlih
izbora za ove izbore
Prijatelji iz BiH i iseljeništva s
kojima sam razgovarao rekli su mi da zasigurno više
ne će pristati na bilo kakve prijevare i
manipulacije niti će dopustiti, ma ni po koju
cijenu, da budu tretirani kao državljane drugog
reda. Svoj doprinos žele dati kao što su to činili i
na izborima do 2007. u informiranju ljudi o izborima
i pribavljanju prostora i pomoćnog osoblja za
provedbu izbora. Oni na području BiH i susjednih
država će osigurati prostore koje oni upotrebljavaju
prilikom svojih tamošnjih izbora, a oni u europskim
i prekomorskim državama imaju prostore hrvatskih
klubova, udruga, crkvenih dvorana. Ako ni ti
kapaciteti nisu dovoljni, sami će se tamošnji
hrvatski državljani pobrinuti i za dodatne
prostorije. Uglavnom broj izbornih mjesta trebao bi
biti određen brojem potencijalnih birača u određenim
mjestima prema kriterijima kao i u Hrvatskoj. Ako je
potrebna predregistracija nema razloga da birači o
njoj ne budu informirani na vrijeme preko sredstava
informiranja kojima se oni služe u mjestima svoga
boravka. Ministarstvo vanjskih poslova i ostala
ministarstva Republike Hrvatske imaju dužnost za
izbore odraditi svoj dio posla.
Ispravljanje ovih odredba u izbornom zakonodavstvu i
nediskriminatorskom provedbom smanjile bi se uvelike
sadašnje izborne manipulacije.
Ako bi se usvojila i praksa da birači neposredno biraju svoje zastupnike, onda
bi ti zastupnici bili izravno odgovorni njima i stranci ili neovisnoj listi na
kojoj se natječu. Na strankama bi ostala borba za čim veći broj kvalitetnih i
poštenih ljudi na njihovim listama. Sada su odgovorni samo prema stranci dok ne
odluče da budu neovisni, pa onda nisu odgovorni nikomu. Ovakvom promjenom
izbornog zakona bilo bi onemogućeno pretvaranje demokracije u svojevrsnu
demonkraciju.
U hrvatskim uzajamnim odnosima
potrebno je njegovati natjecateljski duh i
demokratsko nadmetanje za dobro svih žitelja
Hrvatske i svih Hrvata raspršenih po svijetu.
Pokažimo im da su oni naše bogatstvo i naša snaga
kao što je to nekada pjevao hrvatski pjesnik
Domjanić, a ne naš teret.
Hrvatska s malim iznimkama u novijoj
hrvatskoj povijesti bila je za Hrvate izvan Hrvatske
samo loša maćeha, a unatoč tomu oni su kontinuirano
veoma mnogo doprinosili i toliko žrtvovali za bolju
Hrvatsku i njen napredak.
Razdoblje od 2000. do 2015. zapamtit
ćemo uglavnom kao vrijeme izdajica, ulizica,
kameleona i hrvatske nesreće, ali i vrijeme
upozorenja i pouke za Hrvatsku i njenu budućnost.
Od prošlih
predsjedničkih izbora s kraja 2014. i početka ove
godine donesene su i određene promjene u izbornom
zakonu 13. veljače 2015., a jedna od važnijih je da
je usvojen "preferencijalni glas", kao i na izborima
za EU parlament, što je značajno poboljšanje
prošloga zakona. Više informacija o tim promjenama
(Odluku o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama
zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor)
potražite na www.sabor.hr
Obvezno iziđete na
izborne i glasujte, pa čak i onda ako mislite da nitko nije zaslužio vaš glas,
prekrižite glasački listić pa ćete i na taj način pokazati da vam je stalo do
Hrvatske i vašeg naroda.
Ne dopustite da o vama odlučuju drugi i bez vas. Provjerite svoje podatke u
Registru birača: www.biraci.gov.hr
Na tim adresama naći ćete i mnoga potrebna razjašnjenja a za ostale
informacije pogledajte : www.izbori.hr
U dosadašnjem tijeku predizborne
kampanje postali smo prezasićeni petogodišnjim i
desetogodišnjim gospodarskim planovima, ali izuzetno
malo smo čuli o onome što budući izborni pobjednici
žele napraviti u prvih 100 dana, bez ulaganja
velikih sredstava, a takvih je potrebnih promjena
podosta važno napraviti. Hoće li ova država i dalje
sredstvima svih poreznih obveznika financirati
projekte na vlastitu štetu? Dobro bi bilo na budućim
izbornim skupovima vidjeti i potencijalne nove
saborske zastupnike i predstavnike buduće vlasti.
Prošlih smo se već nagledali i znamo već i previše o
njima!
Ante BELJO,
bivši zastupnik u Hrvatskom državnom saboru
s liste XI. izborne jedinice od 1995. do 2003.
Zagreb,
14. listopada 2015.
www.hkz-kkv.ch |