Bitka kod Siska odvijala se od 15. do 22. lipnja 1593. godine oko sisačke renesansne utvrde, danas poznate pod nazivom Stari grad, između osmanske vojske pod vodstvom Hasan-paše Predojevića i habsburške vojske pod vodstvom Ruprechta Eggenberga, Tome Bakača Erdödyja, Andrije Auersperga, Stjepana Grassweina i posade iz sisačke utvrde čiji zapovjednici bili su kanonici Blaž Gjurak i Matija Fintić.
Turci su svoje snage počeli pokretati već početkom lipnja i potom su osvojili sve susjedne utvrde oko Siska, te su one prije bitke bile u turskim rukama. Dana 14. lipnja osvojili su Drenčinu, a dan poslije, 15. lipnja, opkolili su sam Sisak s otprilike 12 tisuća ratnika. Sisačku je posadu utvrde činilo 300 branitelja koje su vodili kanonici Blaž Gjurak i Matija Fintić.
Na vijest o pokretu turske vojske, kraj Svete Klare kod Zagreba okupilo se oko 5 tisuća boraca hrvatske, krajiške, koruške i kranjske vojske kako bi se uputili prema Sisku. U toj je združenoj kršćanskoj vojsci Nijemcima zapovijedao vojvoda Ruprecht Eggenberg, Hrvatima ban Toma Bakač, a Slovencima general Karlovačkog generalata Andrija Auersperg.
Krenuo je hrvatski ban Toma Erdödy u pomoć ugroženom gradu s 1.240 svojih vojnika. Pridružio mu se je Andrija Auersperg s 300 oklopnika iz Kranjske i Koruške, pa njemačke postrojbe Ruprechta Eggenberga s 300 vojnika, Stjepan Grasswein, zapovjednik Slavonske krajine i njegovih 400 konjanika, Petar Erdödy s 500 žumberačkih uskoka, Melchior Rödern s 500 šleskih strijelaca, Adam Räuber od Weinera s 200 arkebuzira, Krštofor Obrutschan sa 100 ljudi, Stjepan Tahy s 80 husara, Martin Pietschnikiz Altenhofa sa 100 momaka, Georg Sigismund Paradeiser, zapovjednik karlovačkih, koruških i kranjskih mušketira sa 160 momaka, Ferdinand Weidner sa 100 pješaka i grof Montecuccoli sa 100 konjanika.
Osim toga bili su prisutni sljedeći hrvatski kapetani sa svojim četama: Ivan Drašković, Benedikt Thuroczy, Franjo Orehovački, Vuk od Druškovca i grof Stjepan Blagajski. Tako je ta hrvatsko-slovensko-njemačka vojska koja je došla pomoći opkoljenom hrvatskom gradu skupila oko 6 tisuća bojovnika. Ta je bitka bila i povod ratu što su ga 17. srpnja Turci objavili Habsburškoj Monarhiji, takozvani Dugi turski rat koji je trajao od 1593. do 1606. godine.
Bitka kod Siska bila je prekretnica koja je naznačila zaustavljanje turskog prodiranja dalje u Europu.
 
NOVI LIST, 22. lipnja 2021.
PRVI SISAČKI ODRED NASTAO JE U 16. st.!
Moja napomena: Dio poraženih osmanlijskih vojnika pobjegao je u šumu koja se poslije prozvala Bre-Zovica. Naime, turski izraz BRE je teško prevediva riječ, a služi za poticanje, negodovanje, pooštravanje govora i sl. Često je u srbijanskom razgovornom jeziku zajedno s "more" ("more bre") što u grčkom znači "budalo". Predpostavlja se da je ta šačica razbijenih turskih vojnika tako vikala bježeći u šumu...
Po pučkoj predaji oni su poslije uhvaćeni i pomilovani ter su ostali živjeti na Baniji...
PS: Naravno, to zadnje nemojte shvatiti doslovce, jer toga nema u knjigama "naših" novih (h)istoričara...
Anđelko Kaćunko
|
Priredila Dunja Gaupp
|
