Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Èasopis DO
Hrvatska
Va¹a pisma
Knjige
  Iz ©vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

BOLESNE AMBICIJE JEDNOG POLITIÄŒKOG HARLEKINA!      (26.11.2015.)

Velikom rimskom imperatoru Gaju Juliju Cezaru pripisuju se mnoge Äuvene izreke koje su i danas veoma aktualne, primjerice 'alea iacta est', 'veni, vidi, vici', 'e tu, mi fili, Brute' ('kocka je baÄena', 'doÄ‘oh, vidjeh, pobijedih', 'zar i ti, sine Brute') i dr.. U kolikoj mjeri je veliki Cezar bio dosljedno ambiciozan u težnji za vlašću svjedoÄi i njegova izjava kako je 'bolje u selu biti prvi nego u Rimu drugi' (ili zadnji).


Dakle, Cezar nije podnosio nikog iznad njega, ili, kako je to kasnije objasnio Cesar Borgia: 'aut Caesar, aut nihil! Ova posljednja izreka mogla bi se pripisati i jednom naÅ¡em zdravstvenom struÄnjaku koji je svoju Äistu i uspjeÅ¡nu lijeÄniÄku karijeru ogadio prljavom politikom.

BivÅ¡i potpredsjednik HDZ-a, ambiciozni Drago Prgomet, ugledni lijeÄnik svjetskog glasa, svojim politiÄkim eskapadama u neku ruku podsjeća na Gaja Julija Cezara, barem kad su (bolesne) politiÄke ambicije u pitanju. DugogodiÅ¡nji Älan HDZ-a, bio je od 2003. do 2006. zastupnik u Hrvatskom saboru (5. saziv). Na 15. Općem saboru HDZ-a 25. svibnja 2012. izabran je za zamjenika predsjednika te politiÄke stranke. Prgomet je svoju kandidaturu za mjesto zamjenika predsjednika HDZ-a istaknuo zajedno s isto tako ambicioznim dr. Milanom Kujundžićem kao kandidatom za predsjednika stranke (kasnije kandidatom i za predsjednika Republike!).


Nakon Å¡to je na 15. Općem saboru HDZ-a izabran za zamjenika predsjednika, nije uspostavljen, eto, dovoljno dobar odnos izmeÄ‘u njega i predsjednika stranke Tomislava Karamarka, pa je naposljetku 27. veljaÄe 2015. dao ostavku na dužnost zamjenika predsjednika HDZ-a i napustio Älanstvo stranke. Umjesto da uspjeÅ¡no lijeÄe bolesnike zaploviÅ¡e Milan, a za njim i Drago u mutne politiÄke vode trujući ionako opasno zatrovanu hrvatsku politiÄku klimu. OÄito, u toj stranci lijeÄnik Drago Prgomet nije mogao realizirati svoje (bolesne!?) ambicije. Stoga je u rujnu 2015. pristupio MOST-u nezavisnih lista, a veoma brzo, već 11. studenog 2015. izbaÄen je iz te stranke (u biti Udruge 's brda, s dola').


MOST kao Mesija s neba!?


Nakon Äetiri gladne godine Kukuriku-vladavine i oÄajnog stanja u kojem se je zemlja zatekla, pojavila se, snagom izbornog rezultata, združena 'nezavisna opcija'-MOST koja bi, piÅ¡u tako 'politiÄki mudraci', trebala stati na kraj toj zloj vladavini; ako niÅ¡ta drugo barem ponavljanjem veoma podozrivo obavljenih parlamentarnih izbora (zbog mnoÅ¡tva nevažećih/nestalih glasaÄkih listina!, nap. a.).


NeoÄekivano velik broj glasova toj opciji dala je vjerojatno revoltirana mladost Hrvatske oÄekujući spasonosnog Mesiju na heterogenom MOST-u, sklepanom doslovno na vrat, na nos; upravo 100 tisuća mladih ljudi u posljednje 2 godine napustilo je zemlju u potrazi 'trbuhom za kruhom'!


Interesantno, u KovaÄićevu OmiÅ¡u kao i u Metkoviću Bože Petrova pobjedu je odnio HDZ ili kako to premijer lijepo kaže 'crnokoÅ¡uljaÅ¡i'!? U tom je politiÄkom, poslijeizbornom igrokazu Drago Prgomet bez ikakve sumnje postao nacionalnim politiÄkim redikulom (harlekinom)! Naime, njegovo izdajniÄko priklanjanje SDP-u, uz prethodno Älanstvo u HDZ-u i u meÄ‘uvremenu pristupanje nezavisnom MOST-u, simbol je izdaje nade 'spasa' koju je ta opcija sa svojih 19 osvojenih mandata (utopijski) ponudila revoltiranoj Hrvatskoj koja joj je dala odreÄ‘eno povjerenje.


Prgomet je sasvim farizejski pristao uz zajedniÅ¡tvo MOST-a, jer je samo par sati kasnije nakon dogovora o zajedniÄkoj 'politiÄkoj platformi', bez znanja Bože Petrova (-dakle 'na svoju ruku'-) otiÅ¡ao na javno-tajni sastanak s SDP-om ne bi li, valjda, tom politiÄkom izdajom ishodio mjesto budućeg premijera!? To da je sastanak namjeravao držati bizarno, u 'javnoj' tajnosti podignutih roleta i pod svjetlom reflektora, jasno govori o tome kako je otvoreno namjeravao igrati, ali i odigrao dvostruku odnosno viÅ¡estruku igru politiÄkog žigolo-a, željnog/žednog vlasti pod svaku cijenu.


Sasvim oÄito Drago Prgomet je svojim politiÄkim prostituiranjem izigrao ne samo povjerenje naivnih hrvatskih biraÄa, nego i povjerenje svojih dojuÄeraÅ¡njih nezavisnih kolega iz politiÄki ionako heterogenog MOST-a u kojem meÄ‘u inim sjedi i jedan kontroverzni, zadrti titoist iz proteklih vremena, Stipe Petrina.


No, politiÄka prijateljstva sklapaju se veoma pragmatiÄki, iz suÅ¡tog osobnog interesa, a ne iz deklarirane, tobožnje ljubavi prema domovini, trenutnoj stranci, politiÄkoj ideologiji, reformiranom programu, ili (ne)vjernosti 'dragom' voÄ‘i; nažalost! Ukratko, da situacija nije komiÄna, zasigurno bi bila tragiÄna Å¡to nije, paÄe je evidentno komiÄna, ukratko, kao i sam lik ambicioznog Drage Prgometa. On je, izgleda konaÄno, pronaÅ¡ao utoÄiÅ¡te svojim oÄigledno bolesnim ambicijama osnivanjem nove, joÅ¡ jedne sasvim marginalne politiÄke stranÄice (prireÄ‘eno prema napisu iz portaloko.hr).


Na kraju krajeva Å¡to drugo zakljuÄiti nego:


-Bolje biti prvi, makar i na pustoj 'Hridi' nego zadnji u jednom 'Äoporu' na MOST-u, ili, Prgometovu politiÄku filozofiju može se ukratko opisati rijeÄima poznate latinske posloviÄne mudrosti: "ubi bene ibi patria" (gdje ti je dobro, tamo ti je i domovina), sic! Njegov javni korak u podilaženju SDP-u nije samo izdaja MOST-a nego i aktivna podrÅ¡ka sadaÅ¡njem nenarodnom režimu koji, kao u sluÄaju nesretnog Darka PajÄića, doslovno ubija svoje branitelje, a po režim 'opasne' intelektualce poput Marka FranciÅ¡kovića i dr., takoÄ‘er branitelja, trpa u ludnice.


Neshvatljivo, tim je Äinom Drago Prgomet devalvirao svoje domoljublje(?) jer je i sam, kao lijeÄnik, bio sudionikom obrambenog Domovinskog rata u kojem je pokojni, brutalno ubijeni Darko PajÄić bio maloljetni branitelj; "o tempora, o mores" - Äudnih li vremena, Äudnih li obiÄaja!?

damir kalafatić, studeni 2015.

www.hkz-kkv.ch

116-2015

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: