Tijekom posjeta Njemačkoj u razgovoru za Večernji list čelni čovjek RH govori o našem putu u EU, stavu Njemačke o tome, korupciji, o prosvjedu protiv njega, Udbi, o emigraciji, odnosu prema BiH...

Tijekom svog nastupnog posjeta Njemačkoj, hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović našao je vremena za razgovor za Večernji list u kojem je odgovorio na brojna pitanja koja zanimaju Hrvate izvan domovine. Razgovor smo počeli o njegovim dojmovima o posjetu Berlinu.

- Ovaj je posjet potvrdio kako je Njemačka prijatelj Hrvatske i kako Njemačka podržava naše europske napore. Posebno su zainteresirani za one aspekte našeg djelovanja koji se odnose na pristupne pregovore i regionalnu politiku. Europski je interes da regija bude područje mira, kako je to zgodno rekao njemački predsjednik, da se od Berlina pa do Grčke putuje bez prelaska granica, bez putovnica. Mislim da su hrvatski napori ovdje pozitivno ocijenjeni. Samo o nama ovisi hoćemo li završiti pregovore do konca lipnja, kako smo planirali, ili možda kasnije.

VL: Ugledni njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung dao vam je dosta prostora za razgovor u kojem je bilo pitanja o hrvatskoj regionalnoj politici i rješavanju neriješenih pitanja sa susjedima. Nijemci često ističu da se treba okrenuti budućnosti. Što vi kažete?

- Povijest ne treba zaboraviti, ali treba gledati u budućnost. Apsolutni je hrvatski interes i sa stajališta sigurnosti, gospodarstva, turizma, međuljudskih odnosa, da se stanje riješi i bude što manje otvorenih pitanja između svih susjednih država, a ističem Srbiju i BiH s kojima imamo najviše otvorenih pitanja. Obveza je ove generacije nas političara da ih razriješimo.

VL: Jeste li sa svojim domaćinima razgovarali o korupcijskim aferama u Hrvatskoj i možda spominjali bivšeg premijera dr. Ivu Sanadera?

- Razgovarali smo i o borbi protiv korupcije. Možda je iznenađenje da je upravo bivši premijer objekt ozbiljnih istraga. No, to nije političko, nego pravosudno pitanje i ostavimo pravosuđu da ga riješi.

VL: Jesu li vas Nijemci što pitali o izručenju osoba koje sumnjiče za umiješanost u politička ubojstva hrvatskih emigranata na tlu Njemačke, za kojima su raspisali i tjeralice? Koji je vaš stav o tome?

- Nismo razgovarali o tome. Naši prijatelji Nijemci znaju da RH ne izručuje svoje građane drugim državama sve dok Hrvatska ne uđe u EU i pristupi europskom uhidbenom nalogu. Svaki je zločin zlo i mora biti kažnjen bez obzira na to kada je učinjen.

VL: Kako tumačite to da u Hrvatskoj do sada nije pokrenuto pitanje odgovornosti za partizanske zločine niti se ozbiljnije bavilo ubojstvima hrvatskih emigranata?

- To je pitanje koje treba postaviti policiji i Državnom odvjetništvu. Ako i kada bude dokaza, ne vjerujem da bi postojao itko razuman tko bi se tome protivio.

VL: Je li vam žao zbog izjave o partizanskoj kapi koja je opet izazvala nove - stare podjele?

- U hrvatskom Ustavu piše da je antifašizam temelj hrvatske državnosti. Tu nemam nikakvih dilema. Drugo je to jesu li pod tim znakom činjeni zločini. Činjeni su. Uostalom, svi se ponosimo Domovinskim ratom, a kao što znamo, i tu je bilo zločina. Stoga zločin treba osuditi. Moramo biti sposobni prihvatiti to da je u našoj povijesti bilo pozitivnih i negativnih stvari. Sigurno je da je antifašizam bio pozitivan. Postoji povijesna distanca da sada ne treba sotonizirati one koji su možda bili na drugoj strani ili imaju poginule na drugoj strani.

VL: Europa traži osudu svih totalitarnih režima, među kojima je i komunistički.

- I mi smo u Hrvatskom saboru donijeli deklaraciju o toj osudi. Problem je jedino protoka vremena i nemogućnosti da se prikupe točni dokazi. Ako se to dokaže, nema sumnje da će biti kažnjen svatko tko je počinio zločin.

VL: U Mainzu Hrvati demonstriraju protiv vas. Je li vam kao hrvatskomu predsjedniku žao zbog toga?

- Pitanje mirnih prosvjeda pitanje je demokracije. Meni je satisfakcija to što velika većina hrvatskih građana podržava moj politički program. Ankete govore i o više od 80 posto podrške. Nisu prihvatljive prijetnje nasiljem, bombom i sličnim. To daje vrlo ružnu sliku o Hrvatskoj. Ispada da je Hrvatska jedno od posljednjih uporišta terorizma u Europi. Znam da to nije tako te da je riječ o vrlo izoliranoj i maloj skupini ljudi za koje vjerujem da će ih ruka pravde uskoro pronaći.

VL: Iako istraga još nije završena, neki ste dan izjavili da je to djelo ekstremista. Nisu li to isto mogli napraviti i oni drugi vezani za Udbu?

- Ekstremisti jesu. Vjerojatno je riječ o određenoj simbiozi ustaško-udbaške provenijencije. Jedni i drugi su povezani. Rade skupa pa je vrlo često teško podvući crtu i reći tko je radio za Udbu, a tko za ustašku emigraciju.

VL: Kako ste doživjeli hrvatsko iseljeništvo u Njemačkoj?

- Osobno smatram da je hrvatsko iseljeništvo mnogo toga dobroga napravilo za Hrvatsku, pogotovu za Domovinskoga rata. Mislim da generacije koje dolaze trebaju biti okrenute ulaganju u Hrvatsku. Hrvati u iseljeništvu slika su Hrvatske koja je na pragu ulaska u EU. Svi i ovdje ističu da su Hrvati dobro integrirani, cijenjeni i da uživaju ugled kao dobri radnici i pošteni ljudi. Ražalostio sam se u susretu s djecom Hrvata što slabo znaju hrvatski jezik.

VL: Vaša i premijerkina izjava o BiH dala je nadu tamošnjim Hrvatima da se RH ponovno brine za njih.

- Izjava je pokazala jedinstvo hrvatskoga državnog vrha kad je riječ o BiH. Nemamo nikakvih ambicija miješati se u unutarnju politiku BiH. Želimo kvalitetna susjeda kojeg ćemo poduprijeti pri ulasku u NATO i EU. Posve je jasno da Hrvati danas nemaju iste mogućnosti odlučivanja u političkom životu kao druga dva naroda u BiH. To su mi rekli i svi političari koji nisu Hrvati. U ustavnim promjenama treba naći odgovarajuću formu da Hrvati institucionalno imaju ista prava kao i druga dva naroda.

VL: Smatrate li da je dosadašnja politika prema BiH bila pogrešna?

- Pogrešaka je bilo jer da je politika bila dobra, ne bi gotovo pola Hrvata otišlo iz BiH. Smatram da je greška napravljena u devedesetim godinama. RH treba podupirati suverenitet i jedinstvo BiH te pomagati i biti partner Hrvatima u BiH. Moja je preporuka hrvatskoj komponenti da treba jačati svoju političku poziciju. To je najbolji način da bude što neovisnija o bilo kome, pa i o Zagrebu te da kroz institucije i političkim radom osigura dobre pozicije i mogućnosti za jednakopravnost Hrvata u BiH.

Piše: Stipe Puđa

Večernji list, 21.01.2011.