Kraljevska zemaljska vlada odlučila je 1884. g.
ustrojiti botanički vrt za Kraljevsko sveučilište.
Ideju je uspio ostvariti sveučilišni profesor botanike
dr. Antun Heinz 1889. godine. Po osnutku je bio u
sastavu Mudroslovnog fakulteta, a danas pripada
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
Prije 125 godina, prostor Botaničkog vrta (južna
strana Marulićeva trga) na ukupnoj površini od 4,5
ha, nalazio se na periferiji grada, koji je u to
vrijeme imao samo 38'000 stanovnika. Najveći dio
Vrta bio je uređen u engleskom stilu sa slobodno
posađenim skupinama drveća i grmlja, te krivudavim
stazama. Jedino je cvjetni parter s južne strane
staklenika bio izgrađen u francuskom stilu, strogo
pravilnog i simetričnog tlocrta.
Već nakon 10-tak godina svoga
postojanja, Botanički je vrt imao vrlo bogatu i
raznoliku zbirku biljaka. Danas ona sadrži više od
5'000 različitih vrsta. Posebno vrijedan dio zbirke
čine samonikle biljne vrste, predstavnici vrlo
brojne i raznolike hrvatske flore, a među njima je
gotovo 300 zakonom zaštićenih vrsta. Zbirka tropskih
i suptropskih biljaka uzgaja se u staklenicima, a
tijekom ljeta biljke se iznose na otvoreni prostor.
Močvarsko bilje raste u jezercima, u bazenima i u
malom stakleniku na parteru. Dva jezerca s mostićem,
cvjetni parter i izložbeni paviljon posjetiteljima
su najomiljeniji dijelovi Vrta.
Za cijelo
vrijeme svoga 125-godišnjeg postojanja Botanički vrt
je imao važnu ulogu u sveučilišnoj nastavi, u
znanstveno-istraživačkom i stručnom radu u području
botanike, te u obrazovanju šire javnosti o važnosti
zajedničkog djelovanja u cilju zaštite i očuvanja
bogate hrvatske flore.
Botanički vrt danas je sastavni dio niza lijepih starih zagrebačkih trgova i
perivoja poznatih pod nazivom Lenucijeva ili Zelena potkova. Zbog svoje velike
obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, kao i sveukupnog
značenja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt od 1971. g. zakonom
je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture. Vrt je također upisan u Registar
kulturnih dobara Ministarstva kulture te je zaštićen kao izvorno
gradograditeljsko ostvarenje, te kao dovršeni, urbanistički, arhitektonski i
parkovno oblikovan prostor.
Svake godine organizira se prigodna proljetna ili jesenska prodaja viška
biljnog materijala. Tijekom godine vrtlari uzgajaju i razmnožavaju biljke iz
Zbirke vrta (stakleničke biljke, vrtne trajnice, grmovi i stabla) kako bi se
održao kontinuitet u broju i raznolikosti Zbirke.
Priredila D. Gaupp, Društvene
obavijesti br. 113
časopis Hrvatske kulterne zajednice u
Švicarskoj
|
