Takvu sudbinu, međutim ne će doživjeti prijedlog o podjeli Kosova britanskog diplomata Ivora Robertsa, koji je u Beogradu stolovao u vrijeme, kad se Slobodan Milošević pripremao za obračun s Albancima na Kosovu, jer se već čuo od srbijanskih političara, pa i samog 'oca nacije' Dobrice Ćosića.
Ivor Roberts preko beogradskih medija poručio je da je neophodan novi Berlinski kongres kako bi se dugoročnije stabilizirao Balkan.
'Kosovski su Albanci nezadovoljni jer ni na vidiku nije njihov ulazak u UN. Srbija se ne može odreći 18 podo svoga teritorija. BiH ne funkcionira. Nikomu nije jasno zašto bi se nekim narodima na teritoriju bivše Jugoslavije dopuštao i uvažavao referendum o samoopredjeljenju, dok je drugima to pravo uskraćeno', tvrdi Roberts koji bi međunarodnu konferenciju sazvao 'uz podršku, nazočnost i jamstvo EU, SAD-a i Rusije', a na kojoj bi Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija BiH i Priština (svi osim Slovenije) potpisali ugovor o 'funkcionalnim granicama bez obzira na provizornosti iz Jajca 1943.' Robertsu i drugim sudionicima devedesetih je godina za pregovaračkim stolom, kako prenosi Politika online, 'ozbiljno ometala posao neprincipijelna i neiskrena politika SADa.'
Poziciju Ivora Robertsa glede Albanaca na Kosovu razotkrila je još povjesničarka Carole Hodge u knjizi 'Velika Britanija i Balkan' u kojoj je Roberts, zajedno s još jednim predstavnikom britanskog Ministarstva vanjskih poslova, koji nije pokazivao previše simpatija prema Albancima, ustvrdio kako bi kosovski Albanci trebali prihvatiti pregovore s Miloševićem.
Pomoćnik državne tajnice SAD-a Philip Gordon za nedavnog boravka u Dubrovniku poslao je jasnu poruku kako ni SAD ni EU od Srbije ne očekuju da u ovoj fazi prizna Kosovo. 'Ona to ne će učiniti. Međutim, Srbija će se morati pomiriti s realnošću demokratskog, suverenog, nezavisnog i multietničkog Kosova u sadašnjim granicama', rekao je Gordon drugog dana Croatia Summita.
Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić koji bi u rujnu trebao preuzeti jednogodišnje predsjedanje Glavnom skupštinom UN-a izjavio je kako bi zahtjev Kosova za prijam u članstvo UN-a, za vrijeme njegova predsjedavanja bio akt besmislene provokacije, koji on ne bi dopustio jer dok god Srbija predsjedava UN-om, to bi se moglo dogoditi samo preko njega mrtvog. Washington je još ranije poručio Jeremiću da se od njega u New Yorku očekuje da bude neutralan, mirotvoran i spreman na inicijative i kompromise - ali i da s tog mjesta 'ne nameće interese svoje zemlje'.
U svezi s inicijativama o podjeli Kosova po etničkoj crti, njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle izjavio je da se Njemačka protivi bilo kakvoj podjeli Kosova.
Njemački šef diplomacije smatra da je zemljovid Balkana utvrđen i da je pitanje teritorijalnih promjena okončano.
Na temelju svega nameće se pitanje u čije ime govori sir Ivor Roberts i tko bi podržao njegovu međunarodnu konferenciju koja bi prekrajanjem granica stvorila novi metež na području BiH, Kosova, Makedonije, Srbije i Hrvatske. Je li njegov plan tek samo udovoljavanje srbijanskim interesima na Kosovu ili uspostava granica možebitne Velike Srbije? Čini se da donekle i sam nudi odgovor kad kaže kako je povremeno u kontaktu lordom Owenom švedskim ministrom Carlom Bildtom i Torwaldom Stoltenbergom. No kad spominje ta imena, trebao bi znati da oni nisu u najboljem sjećanju ni u Hrvatskoj ni u BiH.
Ivor Roberts u tekstu objavljenom pod nadlovom 'Balkanu neophodan popravni Dayton', hvali se s rješenjima irskog pitanja. Međutim, krajem lipnja ponovno je eskalirao sukob između katolika i protestanata u Belfastu zbog obilježavanja pobjede Britanaca nad katolicima. To je možda i najžešći sukob od potpisivanja mirovnog sporazuma 'Good Friday' iz 1998., kojim je okončan 30-godišnji sukob. Možda je ta eskalcija znak da se razmisli o sazivanju međunarodne konferencije o Irskom pitanju.
Piše M. Curać
Hrvatski list
19.07.2021. |
