Inicijativu Jović objašnjava opasnošću da Rusija nakon krize u Ukrajini proširi utjecaj na dijelove Balkana

Glavni analitičar hrvatskog predsjednika "privatno" smatra da bi EU trebao sniziti pristupne kriterije za sve zemlje zapadnog Balkana i da bi sve te zemlje, uključujući i Kosovo i Srbiju, trebale biti primljene u EU po ubrzanom postupku, najdulje za osam do deset godina.

Tu je tezu Dejan Jović iznio u članku objavljenom prošlog tjedna na blogu Centra za južnoeuropske studije u Grazu i u časopisu Politička misao, a potrebu ubrzane integracije zapadnog Balkana u EU Jović vidi zbog opasnosti da Rusija, nakon krize na Krimu i zbog zaoštravanja odnosa sa Zapadom, proširi svoj utjecaj na dijelove Balkana. U kombinaciji s mogućim širenjem utjecaja Turske, Jović smatra kako postoji opasnost da se stvore nova razgraničenja u Europi.

"EU će pogriješiti ako nastavi inzistirati na istim ili čak i 'višim' kriterijima za BiH, Srbiju/Kosovo, Makedoniju i Albaniju nego što su bili za Hrvatsku ili Finsku", piše Dejan Jović (zajednički način pisanja dviju država Srbije i Kosova autentično je prenesen iz Jovićeva članka u časopisu Politička misao, koji završava napomenom da je riječ o osobnim stavovima autora, a ne Ureda predsjednika).

"Ako odluči nastaviti sa starom praksom ili čak krene i 'podizati letvicu' za članstvo, EU riskira da se te zemlje nađu u dodatnoj izolaciji, a sada - nakon ukrajinskih događaja - i stisnute između novog Istoka i novog Zapada. Kako će one na to reagirati? U njima će se razviti osjećaj neuspjeha, odbačenosti i neizvjesnosti. Obnovit će se nacionalizam, a u nekima od njih možda i militarizam. Konačno, neke od njih pokušat će flertovati s alternativnim velikim silama: Rusijom (Srbija), Turskom i SAD-om."

Suprotno izjavama predsjednika Ive Josipovića o tome da se Hrvatska tijekom pregovaranja s EU pretvorila u bolju zemlju, Jović sugerira da je u slučajevima mnogih zemalja ta "transformacija samo dobro odglumljena, odnosno simulirana". Jović ne kaže koje su to "mnoge" zemlje, no nakon dviju rečenica spominje Rumunjsku, Bugarsku i Hrvatsku.

Reakcije na ovaj Jovićev članak uglavnom su negativne ili skeptične prema ostvarivosti Jovićevih teza.

- On jest stručnjak, ali njegovi pogledi snažno su obojeni političkim uvjerenjima. Nije on posve neutralan analitičar kad govori o međunarodnim odnosima - kaže europski zastupnik Tonino Picula (SDP). Princip uvjetovanosti mora biti proveden kao u prijašnjim krugovima proširenja EU. Dignuti rampu i kazati da uvjetovanost nema smisla jer će se pojaviti nekakav neosovjetski i neootomanski interes, to je za mene kontradiktorno - dodaje Picula.

Hrvatska diplomacija pod vodstvom Vesne Pusić nedavno je predložila Vijeću EU da se za BiH odobri status specifične zemlje kandidatkinje i otvori ubrzani put prema EU, no naši sugovornici smatraju da takva ideja ima smisla samo za BiH.

- To ne znači da neka zemlja treba svoje slabosti pretvarati u vrline - kaže Picula.

Europska zastupnica Ruža Tomašić (HSP AS) kaže kako je "vidljivo da je Jović jugonostalgičar". - On želi iskoristiti situaciju u Ukrajini da ostale bivše jugoslavenske republike ugura u EU. Ja nisam za to - kaže Tomašić.

Tim Judah, dopisnik tjednika Economist, specijaliziran za Balkan, smatra da nije realno očekivati da će EU ubrzati europski put za zemlje zapadnog Balkana.

- Dejan ne sagledava ključni problem, a to je da u EU nema političke volje za takvim ubrzanjem. Posebno sada, kad rastu populistički pokreti i kad se raspravlja o imigrantima. Nema pravih dokaza da bi Rusija ili Turska mogle pojačati svoj utjecaj na Balkanu - kaže Tim Judah.

Autor: Tomislav Krasnec

Večarnji list