Odluka Disciplinske komisije FIFE
(sastavljene od: g. Kia Tonga Lima [iz Singapura],
kao v.d. predsjednika; g. Hamida Haddadja [iz
Alžira], kao člana; g. Kristera Maimstena [iz
Švedske], kao člana)
u sjedištu FIFE u Marrakechu, Maroko od 12.
prosinca 2013. godine radi vođenja rasprave u
predmetu:
igrača Josipa Šimunića, iz Hrvatske
(Odluka br. 131046 CRO MAR) povodom:
incidenata koji su se dogodili
tijekom dokvalifikacijske utakmice između Hrvatske i
Islanda za Svjetsko prvenstvo FIFE u Brazilu 2014.
godine, odigrane 19. studenog 2013. godine (zbog
moguće povrede članka 57. i članka 58. Disciplinskog
kodeksa FIFE)
I. Opažajući da:
1. Dana
19. studenog 2013. godine, Hrvatska i Island su
odigrale uzvratnu utakmicu doigravanja za
dokvalifikacije europskih reprezentacija za Svjetsko
prvenstvo FIFE u Brazilu 2014. godine. Hrvatska je
dobila utakmicu rezultatom od 2:0 i kvalificirala se
za Svjetsko prvenstvo FIFE u Brazilu 2014. godine.
2. Prema izvješću mreže
FARE, nakon što je odsviran kraj utakmice, kada su obje momčadi već bile
napustile igralište, hrvatski igrač Josip Šimunić otišao je s mikrofonom na
sredinu igrališta i počeo uzvikivati "Za Dom". Okupljeni na tribinama uzvraćali
su mu "spremni". Igrač je pozdrav ponovio nekoliko puta.
3. U svom izvješću mreža FARE je dodala činjenicu da je izraz "Za dom spremni"
(koji se može prevesti na engleski kao za "dom(ovinu) - spremni") hrvatski
pozdrav koji je fašistički ustaški pokret koristio tijekom drugog svjetskog
rata.
4. Dana 22. studenog 2013. godine pokrenut je disciplinski postupak protiv
igrača Josipa Šimunića zbog mogućih povreda, naročito članka 57. i članka 58.
Disciplinskog kodeksa FIFE (FDC). Od igrača i Hrvatskog nogometnog saveza
zatraženo je da svoje izjave i sve dokaze koje smatraju relevantnim za navedene
incidente dostave HR najkasnije do 2. prosinca 2013. godine.
5. Dana 28. studenog 2013. godine, igrač Josip Šimunić i Hrvatski nogometni
savez podnijeli su svoje izjave, koje se mogu sažeti, kako slijedi:
Prema izjavi Hrvatskog nogometnog saveza:
Hrvatski nogometni savez ističe da uvijek podržava sve aktivnosti usmjerene
protiv bilo kakve vrste diskriminacije ili iskazivanja netolerancije te da
osuđuje sve oblike ponašanja koji bi se mogli protumačiti kao podrška bilo
kakvom nedemokratskom političkom režimu. Stoga Hrvatski nogometni savez smatra
da je takvo uzvikivanje neprihvatljivo. Međutim, Hrvatski nogometni savez
vjeruje da se taj incident ne može ni na koji način smatrati podrškom igrača
Josipa Šimunića ustaškom režimu koji je koristio takav pozdrav. Naime, Josip
Šimunić se dan nakon incidenta distancirao od političkog konteksta uzvika i
objasnio je da su ga ponijele Ijubav prema svom narodu i domovini te se ispričao
svima koje je njegovo ponašanje povrijedilo.
Hrvatski nogometni savez dodao je da u svojoj dugoj sportskoj karijeri Josip
Šimunić nije nikada izazvao bilo kakve incidente (osim isključenja na utakmici
zbog prekršaja - on igra u obrani - niti je dao ikakvog povoda za stavljanje u
kontekst kojim bi se njega moglo povezivati s političkim ekstremizmom. Nadalje,
incident se dogodio nakon utakmice kojom se hrvatska reprezentacija
kvalificirala za završno natjecanje na Svjetskom prvenstvu RFE u Brazilu 2014.
godine i učinjen je u euforičnom stanju i rodoljubnom žaru.
Hrvatski nogometni savez je također dodao da igrač Josip Šimunić ima 35 godina
te da bi bilo kakva vrsta suspenzije spriječila njegovo sudjelovanje na završnom
natjecanju na Svjetskom prvenstvu, odnosno da bi vjerojatno značila kraj njegove
sportske karijere.
6. U nastavku slijedi sažetak izjave igrača Josipa Šimunića:
Josip Šimunić: meni je riječ dom asocijacija na Ijubav, toplinu i pozitivnu
borbu. Ako je bito tko riječi koje sam uzvikivao shvatio bilo kako drugačije,
dopustite da iskoristim ovu prigodu da opovrgnem postojanje bilo kakvog
političkog konteksta za ono što sam učinio. Ta je izjava bila vođena isključivo
ljubavlju prema mom narodu i domovini, a ne mržnjom i destrukcijom.
Obraćam se Hrvatskom nogometnom savezu i široj javnosti povodom događaja koji
su uslijedili nakon nogometne utakmice između Hrvatske i Islanda s ciljem da
otklonim sve nedoumice vezano uz riječr Za dorrf koje sam izgovorio. Već sam u
više navrata izjavio da sam rođen i odgojen u državama zapadne demokracije te da
mi je bilo kakav oblik netrpeljivosti Hi isključivosti stran i da nije dio mog
osobnog vrijednosnog sustava. Pored toga, cijeli svoj život sam posvetio tome da
učinim sve što mogu kako bih pomogao svojoj domovini Hrvatskoj, i na to sam
neizmjerno ponosan.
Hrvatska javnost je dobro upoznata s činjenicom da je naša reprezentacija
imala poteškoća s pronalaženjem optimalnog načina igre te da su se svi članovi
reprezentacije, uključujući i mene, borili svim snagama da ih prebrode. Nema
potrebe isticati da smo živjeli za to da ovo ostvarimo i neizmjerno sam sretan
što smo uspjeli! Nakon pobjede mojoj sreći nije bito kraja i želio sam
proslaviti s našim navijačima koji su bili s nama u dobru i zlu te sam u tom
zanosu, isključivo iz Ijubavi prema svojoj domovini Hrvatskoj, a ne u bito
kakvoj namjeri da veličam totalitaristički režim, izgovorio riječi "Za dorm".
Kao Hrvat koji je rođen i odrastao daleko od svoje domovine, meni je riječ dom
asocijacija na Ijubav, toplinu i pozitivnu borbu; sve ono što smo pokazali na
terenu i što nas je dovelo do Svjetskog prvenstva. To su bili jedini raztozi
koji su me u trenutku emocija ponijeli i zbog kojih sam se upustio u skandiranje
s navijačima. Tim riječima sam jedino želio reći da smo najjači i
najjedinstvenji onda kada je to najpotrebnije, a sva naknadna tumačenja nemaju
nikakve veze s istinom, mojim stavovima ili postupcima.
Maksimirski stadion, Zagreb i Hrvatska - to je moj dom, za koji sam se na
terenu uvijek "bacao na glavu", u nogometnom smislu, i nastojao davati sve od
sebe. Ostvarili smo veliki uspjeh, što nije bito lako, i to nas je činilo još
sretnijim. Za mene nikada nema polovične borbe i uvijek sam davao sve od sebe,
kako u emotivnom tako i u borbenom smislu, što naročito vrijedi kada nosim
nacionalni dres. Tijekom utakmice sam se borio za svoj dom, kao nogometaš, na
način na koji sam se uvijek borio. To je jedino značenje doma koje imam na umu.
S druge strane, ako je bito tko moje uzvike shvatio drugačije, to jest
negativno, ovime opovrgavam postojanje bitl kakvog političkog konteksta na kojem
bi se temeljila ta izjava, koja je bila vođena isključivo mojom ljubavlju prema
mom narodu i domovini, a ne mržnjom i destrukcijom.
Uvjeren sam da su i moji najžešći kritičari svjesni toga da niti u jednom
trenutku nisam imao nikakvu lošu namjeru, da nisam pozivao na etničku ili
vjersku mržnju te još jednom izjavljujem da su moji postupci bili vođeni
isključivo mojom ljubavlju prema mom narodu i domovini, a ne mržnjom i
destrukcijom.
7. Nakon toga je tajništvo
Disciplinske komisije zaprimilo dva dokumenta od
trećih osoba.
8. Prvi od
g. Barrya Lituchya, asistenta povijesti na Fakultetu
Medgar Evers Gradskog sveučilišta u New Yorku. Što
se tiče njegove izjave, relevantne informacije su
sljedeće:
Glede gesla "Za dom, spremni!", prevodi se kao "Za
domovinu, mi smo spremni". O njegovom povijesnom
kontekstu izjavio je sljedeće:
Kada je hrvatski fašistički politički pokret, ustaški pokret, došao na vlast u
travnju 1941. godine, uz vojnu pomoć Adolfa Hitlera, ovo je geslo imalo jasan i
nedvojbeni genocidni prizvuk. Ustaški pokret, predvođen ljudima poput Ante
Pavelića i Andrije Artukovića, dobio je na popularnosti iskorištavanjem
dugogodišnjih težnji za uspostavom hrvatske države. Ali njihovo rješenje za
ostvarivanje te državnosti uključivalo je zločine masovnog pogubljenja, vjerskog
ugnjetavanja i genocida.
Na teritoriju na kojemu se Hrvatska danas proteže, Hrvati su zapravo činili
manjinu pučanstva. Teritorij je bio napućen milijunima Srba, Židova i Roma. Radi
stvaranja hrvatske države Ustaše su izvršile pljačku srpske, židovske i romske
imovine, masovna uhićenja, zatočenje u koncentracijske logore te masovno
pogubljenje približno milijun pripadnika židovskog, srpskog i romskog življa,
kao i nasilno prekrštavanje preostalog srpskog i židovskog življa na
rimokatoličku vjeru. Romi su proživjeti najgore za vrijeme Ustaša, budući da je
gotovo 100% od približno 10.000 hrvatskih i bosanskih Roma istrijebljeno u
koncentracijskim logorima poput Jasenovca. Ali Ustaše su također pobile 40.000
Židova te čak 700.000 Srba na područjima koja su tijekom drugog svjetskog rata
bila pod njihovim nadzorom. Geslo "Za dom, spremni!" bilo je službeno geslo
hrvatskih nacista te službeno geslo holokausta u Hrvatskoj.
9. U
drugoj izjavi, koju je uputila nevladina
organizacija "Croatia Libertas", navodi se sljedeće:
Uzvici g. Šimunića ne vrijeđaju nikoga i nemaju nikakav ideološki ili
negativni sadržaj te se ne bi trebali tumačiti kao uvreda za bilo koje manjine
ili bilo koga drugoga.
Premda su hrvatski sudovi jedinstveni po pitanju tumačenja značenja pozdrava
"Za dom, spremni!" te njegovo korištenje ne smatraju kaznenim djelom, već se
percipira jedino kao stari hrvatski pozdrav, nažalost uz njega se još uvijek
vežu neke negativne političke konotacije zbog toga što je korišten kao pozdrav
pronacističkog režima tijekom drugog svjetskog rata. Ustaški režim je koristio
taj pozdrav, ali Ustaše nisu bile izvorni tvorci i isključivi korisnici tog
pozdrava. Brojna pokoljenja znatno prije drugog svjetskog rata koristila su te
riječi radi isticanja važnosti koju su Hrvati uvijek pridavali domovini i
narodu.
Pozdrav je obično koristio i Nikola Zrinski, poznat kao Grof Nikola IV.
Zrinski, koji je rođen u Zrinu oko 1508. godine i umro u Sigetu, u Mađarskoj,
dana 7. rujna 1566. godine, hrvatski političar i vojskovođa, jedan od
najslavnijih uglednika u hrvatskoj i mađarskoj povijesti, član plemićke obitelji
Zrinski.
Prema njihovoj izjavi, 1566. godine je Nikola Šubić Zrinski obranio Siget od
najezde daleko brojnijih Turaka. Nakon duge borbe i duge opsade, umjesto
očekivane predaje hrvatski vojnici su krenuli u posljednji proboj i izvojevali
pobjedu, nanijevši ogromne gubitke Turcima. Tijekom bitke je Nikola Zrinski
uzviknuo: "Za dom!", a njegova vojska je uzvratila: "spremni umrijeti!". I to je
podrijetlo pozdrava.
U izjavi se također navodi da je taj izraz koristio i Ban Josip Jelačić, član
plemićke obitelji Jelačić, koji je bio hrvatski general i vladar od 1848. do
1859. godine. Pozdrav se koristio radi poticanja vojnika tijekom ratovanja.
Konačno, također se navodi da je Prekršajni sud u Kninu odbacio prijavu
policije protiv obrtnika zbog nošenja i prodaje suvenira s oznakom "za dom
spremni". Optužba je ocijenjena neutemeljenom i sud je naveo da pozdrav potječe
iz razdoblja Šubića Zrinskog te da stoga nije samo i isključivo ustaški i
pronacistički.
10. Dana
4. prosinca 2013. godine oba dopisa su proslijeđena
Hrvatskom nogometnom savezu i igraču Josipu Šimunića
radi uvida i izjašnjavanja.
11. Nadalje, prema izvještavanju u medijima, Državno odvjetništvo Republike
Hrvatske izreklo je igraču Josipu Šimuniću novčanu kaznu u protuvrijednosti od
3.200 eura zbog "raspirivanja rasne mržnje". Državno odvjetništvo Republike
Hrvatske navelo je da je igrač bio svjestan da je taj uzvik koristio režim iz
vremena rata. Isječak iz medija, u kojemu je taj podatak nađen, također je
proslijeđen Hrvatskom nogometnom savezu i igraču radi izjašnjavanja.
12. Dana 5. prosinca 2013. godine tajništvo Disciplinske komisije FIFE
zaprimilo je peticiju protiv igrača od nevladine organizacije pod imenom "Nefesh
Haya" (nevladina organizacija za obrazovanje o holokaustu i genocidu).
13. Dana 6. prosinca 2013. godine tajništvo Disciplinske komisije FIFE
izvijestilo je igrača i Hrvatski nogometni savez o navedenoj peticiji i poslalo
im je preslik iste.
14. Dana 9. prosinca 2013. godine, kao odgovor na dokumente i informacije koje
je tajništvo Disciplinske komisije FIFE prethodno proslijedilo, Hrvatski
nogometni savez uputio je dopis tajništvu Disciplinske komisije FIFE u kojemu se
navodi sljedeće:
Hrvatski nogometni savez, kao nogometni savez koji se isključivo bavi
sportskim aktivnostima, kao i FIFA, izjavio je da se po njegovom uvjerenju ovaj
slučaj previše ispolitizirao i da Disciplinskoj komisiji FIFE za donošenje
odluke u skladu sa svojim Pravilima nisu potrebni dodatni šaptači. Hrvatski
nogometni savez je dodao da je žalosno što je sportski događaj zasjenjen
neopravdanim postupkom igrača koji očigledno nije planiran unaprijed niti je
imalo namjeru poticati na mržnju ili netrpeljivost prema bilo kome.
Hrvatski nogometni savez nastavio je navodeći da je također žalosno što su se
neke skupine ili pojedinci pojavile s vrlo širokim političkim i povijesnim
tumačenjima igračevih postupaka, upućujući naročito na dopis g. Barrya M.
Lituchya. Glede dostavljene peticije nevladine organizacije "Nefesh Haya",
Hrvatski nogometni savez je istaknuo da zna da je FIFA neovisna organizacija
koja je sposobna samostalno donijeti ispravnu odluku bez takvih pritisaka.
n. i
razmotrivši da
1. U skladu s člankom 62., stavak 2. Statuta FIFE, Disciplinska komisija FIFE
(u daljnjem tekstu: Komisija) može izricati kazne propisane Statutom i
Disciplinskim kodeksom FIFE (FDC) članovima, klubovima, službenim osobama,
posrednicima za organizaciju utakmica i posrednicima za transfere igrača.
2. Komisija je prvenstveno istaknula da je jedan od ciljeva FIFE stalno
unapređivati nogometnu igru i promicati je u svijetu u svijetlu vrijednosti
stvaranja zajedništva te obrazovnih, kulturnih i humanitarnih vrijednosti kako
se navodi u članku 2., točka a) Statuta FIFE.
3. U skladu s člankom 3. Statuta FIFE, bilo kakva vrsta diskriminacije prema
državi, fizičkoj osobi ili skupini ljudi s osnove rase, boje kože, etničke,
nacionalne ili društvene pripadnosti, spola, jezika, vjeroispovijedi, političkih
uvjerenja ili bilo kojih drugih uvjerenja, imovinskog stanja, rođenja ili bilo
kojeg drugog stanja, seksualne orijentacije ili bilo kojeg drugog razloga strogo
je zabranjena i kažnjava se suspenzijom ili isključenjem.
4. Pozivom na gore navedene odredbe Statuta FIFE, najviši skup pravila FIFE,
Komisija je smatrala primjerenim vratiti se na argumentaciju Hrvatskog
nogometnog saveza prema kojoj se Hrvatski nogometni savez - ili čak FIFA - bavi
isključivo sportskim aktivnostima. Uistinu, Komisija je podsjetila na ciljeve
FIFE na obrazovnoj razini - a geslo FIFE glasi: "Za igru. Za svijet" - i stav
koji je organizacija zauzela u borbi protiv rasizma i diskriminacije. U svijetlu
gore navedenog, Komisija je ocijenila da FIFA, kao i savezi članice, igraju
ulogu koja je šira i važnija od bavljenja samo i isključivo sportskim pitanjima.
5. A izravno u skladu s gornjim gledištem, Komisija je uputila na Rezoluciju o
borbi protiv rasizma i diskriminacije (u daljnjem tekstu: Rezolucija), koja je
jednoglasno donesena na 63. Kongresu RFE održanom 30. i 31. svibnja 2013. godine
na Mauriciusu i u kojoj se, između ostalog, navodi da se diskriminacija koja se
događa u današnjem društvu još uvijek odražava na nogomet. Slijedom toga,
zahtijeva poduzimanje niza mjera u nogometu na svjetskoj razini. Kao dio tih
mjera, gore navedena Rezolucija poziva na strožu primjenu kazni koje su
propisane Disciplinskim kodeksom FIFE i koje treba izricati klubu ili
reprezentaciji, s dvostupanjskim pristupom:
. Za prvi ili blaži prekršaj, primjenjuje se kazna upozorenja, novčane kazne
i/ili igranja utakmice iza zatvorenih vrata.
. Za ponavljanje prekršaja ili teške incidente, treba primijeniti kazne poput
oduzimanja bodova, isključenja iz natjecanja ili vraćanja u niži stupanj.
6. Prema članku 58., stavak 1., točka a) Disciplinskog kodeksa RFE, tko
povrijedi dostojanstvo osobe ili skupine osoba prezirnim, diskriminacijskim ili
klevetničkim riječima ili postupcima vezano uz rasu, boju kože, jezik,
vjeroispovijed ili podrijetlo suspendirat će se za najmanje pet utakmica.
Nadalje, izreći će se zabrana pristupa stadionu i novčana kazna u iznosu od
najmanje 20.000 švicarskih franaka. Ako je počinitelj službena osoba, novčana
kazna iznosit će najmanje 30.000 švicarskih franaka.
7. U nastavku Komisija također želi istaknuti, radi potpunosti, da su povrede
discipline predmet gonjenja po službenoj dužnosti i da svatko može prijaviti
pravosudnim tijelima ponašanje koje smatra nespojivim s pravilima RFE (članak
108. stavci 1. i 2. Disciplinskog kodeksa RFE). Međutim, osoba koja podnosi
prijavu smatrat će se trećom osobom u postupku.
8. U ispitivanju predmeta. Komisija je razmotrila sve elemente koji su joj
bili na raspolaganju te naročito izvješće i dokaze dobivene od mreže FARE,
podneske Hrvatskog nogometnog saveza i igrača Josipa Šimunića, kao i druge
dokumente primljene od trećih osoba, odnosno od g. Barrya M. Lituchya i
nevladine organizacije "Croatia Libertas".
9. U tom kontekstu, prema članku 96., stavak 1. Disciplinskog kodeksa RFE,
bilo kakva vrsta dokaza može biti podnesena. Stavkom 3., članka 96.
Disciplinskog kodeksa RFE posebno je propisan neiscrpan popis prihvatljivih
dokaza. Radi urednog postupanja, Komisija podsjeća da posjeduje apsolutne
diskrecijske ovlasti u odnosu na dokaze i da njezini članovi odlučuju prema
vlastitom uvjerenju (vidi članak 97., stavci 1. i 3. Disciplinskog kodeksa RFE).
10. Prvo, Komisija je započela analizu relevantnih činjenica s analizom
incidenta. U tom smislu, Komisija je istaknula da je izvješće promatrača mreže
FARE bilo jasno i precizno i da je također potkrijepljeno dokaznom videosnimkom.
Štoviše, Komisija je zabilježila da su kako igrač tako i Hrvatski nogometni
savez priznali nastupanje incidenta u kojemu je sudjelovao igrač kao i korištene
riječi. Međutim, oni su samo osporili značenje i tumačenje predmetnog izraza.
11. Komisija je nastavila s raspravom o važnosti utakmice za hrvatsku
reprezentaciju i samog igrača.
12. U tom pogledu, Komisija je zabilježila da je to bila ključna međunarodna
utakmica, uzvratna utakmica doigravanja europskih reprezentacija, gdje su obje
reprezentacije imale posljednju prigodu da se kvalificiraju za završno
natjecanje na Svjetskom prvenstvu FIFE u Brazilu 2014. godine. Nadalje, Komisija
je također zabilježila da je utakmica odigrana u Zagrebu, u glavnom gradu
Hrvatske, što je stavilo dodatan pritisak na hrvatsku reprezentaciju i njezine
igrače, jer su na domaćem terenu mogli osigurati kvalifikaciju za Svjetsko
prvenstvo FIFE u Brazilu 2014. godine. U tom pogledu, Komisija je nedvojbeno
ocijenila da su ovu utakmicu pratili brojni hrvatski navijači diljem svijeta.
13. Komisija je razmotrila profil igrača.
14. Vezano uz karijeru igrača, Komisija je utvrdila da je igrač nastupio više
od 100 puta za hrvatsku reprezentaciju te da je odigrao dva velika Europska
nogometna prvenstva UEFE (EURO u Portugalu 2004. godine i EURO u Austriji i
Švicarskoj 2008. godine) te dva Svjetska prvenstva FIFE (Svjetsko prvenstvo FIFE
u Koreji i Japanu 2002. godine i Svjetsko prvenstvo FIFE u Njemačkoj 2006.
godine).
15. Nadalje, Komisija je također utvrdila da je Josip Šimunić veći dio
karijere proveo u klubovima koji su se natjecali u Bundesligi (najviša njemačka
liga), poput Herthe iz Berlina i Hoffenheima između ostalog, i da sada igra u
hrvatskom klubu Dinamo Zagreb, koji se natječe u 1. HNL, najvišoj hrvatskoj
ligi. U tom pogledu, Komisija je dodala činjenicu da je igrač, dok je igrao za
Herthu iz Berlina, sudjelovao u utakmicama Europske lige UEFE, a dok je igrao za
Dinamo Zagreb igrač je sudjelovao u kvalifikacijskim utakmicama za Ligu prvaka
UEFE i u utakmicama Europske lige UEFE.
16. Slijedom toga, Komisija je zaključila da je Josip Šimunić, 35 godina,
međunarodni nogometaš s izuzetnom međunarodnom karijerom. Komisija je stoga
ocijenila da je on, s obzirom na svoju dob, karijeru i iskustvo, definitivno
jedan od vodećih igrača hrvatske reprezentacije.
17. Nastavno na gornji stavak, Komisija je pristupila analizi incidenta iz
igračeve perspektive. Komisija je zabilježila da je u svojoj izjavi igrač
naznačio da je njegova jedina namjera bila proslaviti sa svojim navijačima i s
njima podijeliti zajedničku Ijubav prema domovini.
18. Komisija je utvrdila da je moguće, premda nije uobičajeno vidjeti jednog
igrača kako sam kreće prema sredini igrališta da bi proslavio pobjedu s
navijačima, da je igrač uistinu osjetio žarku želju da podijeli svoju radost sa
svim navijačima jer se hrvatska reprezentacija upravo kvalificirala za završno
natjecanje na Svjetskom prvenstvu FIFE u Brazilu 2014. godine.
19. Međutim, Komisija je zabilježila da, premda je prihvatljivo i važno
podijeliti trenutak radosti s navijačima, nije prihvatljivo koristiti sve vrste
riječi ili izraza u tu svrhu.
20. U tom pogledu, članovi Komisije su suglasni da bi profesionalni sportaši,
poput nogometaša, trebali biti svjesni svoje uloge u društvu. Položaj i iskustvo
profesionalnog igrača - naročito vrhunskih igrača s takvom međunarodnom
karijerom - nameću visoki stupanj odgovornosti. Njegovi navijači, šira javnost
diljem svijeta te naročito mlađe generacije doživljavaju profesionalne
nogometaše, poput Josipa Šimunića, kao uzore. Oponašat će i smatrat će
prihvatljivim izraze koje oni koriste i stavove koje zauzimaju. Gore navedeno
dobiva još veću važnost s obzirom na današnje nove medije, ponovno prikazivanje
na televiziji, društvene mreže na Internetu te na brzinu kojom slike putuju
diljem svijeta i dopru do milijuna gledatelja.
21. Nakon isticanja uloge i odgovornosti igrača, Komisija je nastavila s
analizom izraza "Za dom spremni* koji je igrač koristio u interakciji s
okupljenima na tribinama.
22. U tom pogledu, Komisija bi željela primijetiti da su se sve analize
temeljile na povijesnim dokazima kojima je raspolagala.
23. Izraz "Za Dom spremni" može se prevesti kao "za dom(ovinu) spremni". To ne
osporava niti Hrvatski nogometni savez niti igrač.
24. Komisija je utvrdila da je navedeni izraz prvotno korišten kao hrvatski
nacionalni pozdrav, od strane plemstva i političara od 17. do 20. stoljeća.
Međutim, tijekom drugog svjetskog rata, potpuno isti pozdrav prihvaćen je kao
službeni pozdrav Ustaša. Ustaše su bile Hrvatski revolucionarni pokret koji je
djelovao prije i tijekom drugog svjetskog rata, koji se smatrao fašističkom i
terorističkom organizacijom i koji je bio povezan s nacističkim režimom. Prema
informacijama kojima Komisija raspolaže, njihov je cilj bio uspostaviti Veliku
Hrvatsku, koncept koji se obično povezuje s fašističkim i ultranacionalisbčkim
režimom koji je zagovarao uspostavu čiste rase. U tu svrhu su promicali progone
i genocid nad Srbima, Židovima i Romima u Hrvatskoj, poput pokolja u selu
Prebilovci ili koncentracijskog logora u Jasenovcu. Ustaše su bile povezane s
nacističkim režimom Adolfa Hitlera i fašističkim režimom u Italiji pod nadzorom
Mussolinija.
25. Nadalje, Komisija je također navela da je nacizam ideologija koju ljudi
diljem svijeta povezuju sa strahotama drugog svjetskog rata i holokausta.
Uzvikivanje bilo kojih riječi ili izraza koji se povezuju s nacizmom ili
fašizmom, naročito na nogometnom stadionu punom ljudi i djece, ne predstavlja
samo povredu mjerodavnih pravila FIFE (naročito članka 58. Disciplinskog kodeksa
FIFE), već je i užasno podsjećanje onih koji su upoznati ili su proživjeli ta
tmurna vremena na mračni dio naše povij esti, na koju nitko ne bi trebao biti
ponosan i koju bi još manje trebalo tako spominjati ili pak promicati. Takva
vrsta rasističkog, diskriminacijskog i provokativnog ponašanja je napad i uvreda
ne samo za one koji su izgubili članove obitelji tijekom rata te naročito u
logorima za istrebljenje, već i za ljudsko društvo u cjelini. Takva vrsta
ponašanja je sramotna i odvratna te predstavlja stav koji se ne može tolerirati.
26. U svijetlu gore navedenog, Komisija je zaključila da je predmetni izraz
neosporno povezan s jednim od najužasnijih i najtužnijih vremena u Europi i
Hrvatskoj.
27. U nastavku, Komisija je ocijenila da igrač ima iskustva u igranju odlučnih
i važnih utakmica. Stoga, vraćajući se na predmetni podnesak igrača, u ovoj fazi
njegove karijere, važnost utakmice i naknadne kvalifikacije hrvatske
reprezentacije za završno natjecanje na Svjetskom prvenstvu FIFE u Brazilu 2014.
godine te želja da podijeli svoju radost s navijačima ne mogu opravdati
korištenje izraza koji se mogu tumačiti kao rasistički, diskriminacijski i
povezani s fašističkim pokretom koji je djelovao tijekom drugog svjetskog rata.
Isto tako, Komisija je istaknula da je igrač bio sam na terenu i da nijedan
drugi igrač nije bio s njim. Stoga je njegovo ponašanje predstavljalo jasan
politički čin, a ne puki čin iz radosti. Bez obzira na gore navedeno, kako će
biti istaknuto u nastavku, stvarna namjera igrača nije mjerodavna za utvrđivanje
postojanja povrede članka 58. ili drugih odredbi Disciplinskog kodeksa HFE.
28. Stoga Komisija nema nikakvih dvojbi da su izraz koji je igrač koristio i
njegovo značenje dobro poznati u Hrvatskoj. Igrač je, u ovoj fazi svog života i
karijere, svjestan da može uvrijediti određene skupine ljudi te je također
svjestan problema rasizma i diskriminacije s kojima je nogomet suočen, što je
navelo FIFU da se svim svojim snagama bori protiv rasizma i diskriminacije. Sva
njezina tijela koja donose odluke provode politiku nulte tolerancije u tom
pogledu.
29. Štoviše, Komisija nije uspjela vidjeti kako bi se takav nacistički - i
fašistički - izraz mogao povezivati isključivo s ljubavlju prema narodu i
domovini, kako to tvrdi igrač. Drugim riječima. Komisija je zabilježila da će se
korištenje takvog izraza uvijek povezivati s ustaškim pokretom i sa svim
njegovim postupcima prije i tijekom drugog svjetskog rata.
30. Zaključno, Komisija je odbacila argumentaciju igrača i ocijenila da ne
može biti opravdanja za ponašanje pojedinaca na nogometnoj utakmici, posebice
iskusnih profesionalnih nogometaša, u Hrvatskoj ili bilo gdje drugdje, koji bi
na nogometnoj utakmici koristili riječi ili izraze koji se povezuju s nacizmom,
fašizmom i bilo kojom drugom diskriminacijskom ideologijom. U tom smislu,
Komisija je ponovila da takvo ponašanje predstavlja povredu dostojanstva cijelog
društva, a posebice svih onih koji su bili suočeni sa strahotama djela koja je
ustaški pokret počinio, da ne spominjemo one koji su bili suočeni s nacizmom ili
ekstremizmom krajnje desnice općenito (uključujući preživjele i žrtve
holokausta) te bez ikakve dvojbe predstavlja djelo diskriminacije koje je
zabranjeno člankom 3. Statuta FIFE i člankom 58., stavak 1. Disciplinskog
kodeksa FIFE.
31. Konačno, Komisija je istaknula sadržaj članka 7., stavak 1.
Diskriminacijskog kodeksa FIFE, kojim se podsjeća da se povrede kažnjavaju bez
obzira na to jesu li počinjene namjerno ili nemarom. Stoga, slijedeći isti način
razmišljanja, članak 58., stavak 1., točka a) Disciplinskog kodeksa FIFE ne
zahtijeva nikakvu objektivnu namjeru igrača da nešto učini, već samo činjenicu
da su korištene riječi ili postupci vezano uz rasu, boju kože, jezik ili
podrijetlo koji su uvredljivi za dostojanstvo osobe ili skupine osoba.
32. Slijedom toga, članovi Komisije jednoglasno su osudili taj
slučaj diskriminacije koji predstavlja povredu ljudskog dostojanstva i koji je
igrač počinio, za koji mora odgovarati u skladu s člankom 58., stavak 1., točka
a) Disciplinskog kodeksa FIFE.
33. Štoviše, Komisija je ocijenila da FIFA u cjelini žustro
osuđuje sve oblike diskriminacije u nogometu. U nogometu nema mjesta za rasizam
i diskriminaciju. Neće se tolerirati nikakav diskriminacijski incident; bilo to
na terenu ili izvan njega, i on zaslužuje čvrst odgovor mjerodavnih tijela FIFE
(vidi također činjenicu postojanja mjerodavnih odredbi u Statutu FIFE, najvišem
skupu pravila organizacije).
34. Disciplinska komisija FIFE je posebno uvijek kažnjavala te
će i dalje kažnjavati one koji okaljaju ugled nogometa. Pravna načela u
odlučivanju Komisije prilično su nedvojbena u tom smislu i ne ostavljaju prostor
za bilo kakvu vrstu tumačenja.
35. S obzirom na gore navedeno, Komisija je ocijenila da je
igrač počinio povredu članka 58., stavak 1. točka a) Disciplinskog kodeksa FIFE.
36. U nastavku, nakon što je utvrdila prekršaje i odgovornost
igrača, Komisija je pristupila razmatranju kazne koju je valjalo izreći.
37. Prije svega, Komisija bi željela dajje uputiti na gore
navedenu Rezoluciju te istaknuti da je navedeni dokument jednoglasno donesen na
Kongresu FIFE, na kojemu je između ostalog bio i Hrvatski nogometni savez.
Nadalje, u tom pogledu Komisija je istaknula da je Okružnicom FIFE br. 1369 od
8. srpnja 2013. godine od saveza članica zatraženo poduzimanje primjerenih mjera
radi preuzimanja dvostupanjskog pristupa propisanog Rezolucijom u svoja vlastita
pravila.
38. Drugo, Komisija je još jednom istaknula odgovornost igrača,
a posebno njegovo bogato iskustvo na međunarodnoj razini.
39. Treće, Komisija je istaknula da je takvo ponašanje
komentirano u medijima diljem svijeta te da je slijedom toga nanijelo štetu
ugledu nogometa u svijetu i potkopalo sve napore koje je FIFE ulagala radi
iješavanja problema rasizma i diskriminacije u nogometu.
40. Konačno, Komisija je zabilježila da je na sam dan rasprave
valjalo raspravljati o postupku pokrenutom protiv Hrvatskog nogometnog saveza
zbog neprimjerenog ponašanja njegovih vlastitih gledatelja, uključujući rasizam
i disk rimi nacijsko ponašanje. U tom kontekstu, Komisija je zabilježila da je
Hrvatski nogometni savez kažnjen u drugim prigodama od strane Disciplinske
komisije zbog neprimjerenog i diskriminacijskog ponašanja svojih vlastitih
gledatelja. Sljjedom toga. Komisija je istaknula da je problem rasizma i
diskriminacije te uloge koju hrvatski reprezentativci igraju u tom pogledu još
važnija u svijetlu ranijih incidenata koji su se dogodili na stadionima.
41. Nadalje, Komisija je razmotrila
sljedeće pravne odredbe.
42. U skladu s člankom 39., stavak 4. Disciplinskog kodeksa FIFE, pri
izricanju kazne tijelo koje izriče kaznu dužno je voditi računa o svim
relevantnim čimbenicima u predmetu te o stupnju krivnje prekršitelja.
43. Sto se tiče broja utakmica suspenzije, uzimajući u obzir težinu povrede i
interese koje treba zaštiti, članak 58., stavak 1., točka a) Disciplinskog
kodeksa FIFE predviđa najmanje pet utakmica suspenzije.
44. Komisija je pristupila ispitivanju postojanja bilo kakvih olakotnih
okolnosti te je podsjetila da je to prvi put da se igrač ponio na takav način.
45. Unatoč gore navedenom i s obzirom na gornju argumentaciju, imajući na umu
težinu povrede, Komisija je suglasna da je valjalo izreći primjernu kaznu kako
bi bilo jasno da FIFA neće nikada tolerirati rasističko i diskriminacijsko
ponašanje. Stoga se Komisija suglasila da kazna od najmanje 5 utakmica
suspenzije propisana gore navedenim člankom nije dostatna.
46. Radi izračunavanja broja utakmica suspenzije kojim bi igrač trebao biti
kažnjen. Komisija je ispitala težinu povrede. Komisija se suglasila da je drugi
svjetski rat također poznat po masovnom genocidu nad ljudima zbog rase,
vjeroispovijedi, spola ili podrijetla. Slijedom toga, korištenje izraza koji se
povezuju s tim povijesnim razdobljem može biti vrlo uvredljivo za osobu ili
skupinu osoba.
47. Nakon što je uzela u obzir sve gore navedene okolnosti i pravne osnove,
Komisija je zaključila da je igrač počinio povredu članka 58., stavak 1. točka
a) Disciplinskog kodeksa FIFE i odlučila je da bi kazna od 10 utakmica
suspenzije bila primjerena kazna. Slijedom toga, igrač Josip Šimunić suspendira
se za narednih deset (10) službenih utakmica hrvatske reprezentacije.
48. Štoviše, imajući na umu težinu incidenata te primjenom članka 58., stavak
1., točka a) Disciplinskog kodeksa FIFE u svezi s člankom 21. Disciplinskog
kodeksa FIFE, Komisija je donijela odluku da se igraču Josipu Šimuniću također
zabrani pristup krugu stadiona za vrijeme deset (10) utakmica za koje je dobio
suspenziju.
49. U tom pogledu, Komisija je mišljenja da je ponašanje igrača od takve
važnosti da je potrebno igraču zabraniti boravak na stadionima na kojima će
igrati hrvatska reprezentacija. Komisija je suglasna da ova kazna ima
preventivni učinak u cilju sprječavanja istog načina ponašanja kod igrača na
službenim utakmicama i da je to ispravan način kako izbjeći da se hrvatski
navijači ponašaju na isti način kada se nalaze u nazočnosti igrača.
50. Nadalje, Komisija je donijela odluku kojom se nalaže igraču Josipu
Šimuniću da plati najmanju novčanu kaznu u iznosu od 30.000 švicarskih franaka.
Komisija je ustvrdila da bi ta novčana kazna poslužila svrsi pored gore
navedenih kazni.
51. Zaključno, Komisija je ocijenila da je igrač počinio povredu članka 58.,
stavak 1., točka a) Disciplinskog kodeksa FIFE - slijedom toga se nije ustrajalo
na mogućoj povredi članka 57. Disciplinskog kodeksa FIFE - i slijedom toga je
odlučeno da se suspendira za narednih deset (10) službenih utakmica hrvatske
reprezentacije, da mu se zabrani pristup krugu stadiona za vrijeme deset (10)
utakmica za koje je dobio suspenziju te da mu se naloži plaćanje novčane kazne u
iznosu od 30.000 švicarskih franaka.
HI.
Odluka
1. Smatra se da je igrač Josip Šimunić počinio povredu članka 58., stavak 1.
točka a) Disciplinskog kodeksa FIFE (FDC) povredom dostojanstva skupine osoba
diskriminacijskim riječima vezano, između ostalog, uz rasu, vjeroispovijed ili
podrijetlo, na dokvalifikacijskoj utakmici između Hrvatske i Brazila za Svjetsko
prvenstvo FIFE u Brazilu 2014. godine, koja je odigrana 19. studenog 2013.
godine.
2. Igrač Josip Šimunić suspendira se za narednih deset (10) službenih
utakmica. Prve utakmice u sklopu deset utakmica suspenzije moraju biti odigrane
tijekom završnog natjecanja za Svjetsko prvenstvo FIFE u Brazilu 2014. godine.
Ovisno o fazi u kojoj se završna utakmica hrvatske reprezentacije bude
odigravala u sklopu završnog natjecanja za Svjetsko prvenstvo FIFE u Brazilu
2014. godine, preostale utakmice od deset utakmica suspenzije prenose se na
naredne službene utakmice reprezentacije u skladu s člankom 38., stavak 2, točka
a) Disciplinskog kodeksa FIFE.
3. Igraču Josipu Šimuniću zabranjuje se pristup krugu stadiona za vrijeme
deset (10) utakmica za koje je dobio suspenziju, primjenom članka 58., stavak 1.
točka a)
i u skladu s člankom 21. Disciplinskog kodeksa FIFE.
4. Nalaže se igraču Josipu Šimuniću da plati novčanu kaznu u iznosu od 30.000
švicarskih franaka primjenom članka 58., stavak 1. točka a) Disciplinskog
kodeksa FIFE. Novčana kazna plaća se u roku od 30 dana po priopćavanju odluke.
Plaćanje može biti izvršeno bilo u švicarskim francima (CHF) na račun broj
0230-325519.7QJ, kod banke UBS AG, Bahnhofstrasse 45, 8098 Zürich, SWIFT:
UBSWCHZH80A, I BAN: CH85 0023 0230 3255 1970 J, ili u američkim dolarima (USD)
na račun broj 0230-325519.71U, kod banke UBS AG, Bahnhofstrasse 45, 8098 Zürich,
SWIFT: UBSWCHZH80A, I BAN: CH95 0023 0230 3255 1971 U, s naznakom poslovnog
broja predmeta: 131046 bep.
5. Igrač Josip Šimunić ne snosi troškove ovog postupka.
DNA:
- g. Josip Šimunić po g. Davoru
Prtenjači;
- Hrvatski nogometni savez;
- UEFA.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove odluke može se izjaviti
žalba. Žalba se podnosi Fifinoj Komisiji za žalbe (članak 118. Disciplinskog
kodeksa RFE). Člankom 121. Disciplinskog kodeksa RFE propisane su osnove za
žalbu. Stranka koja namjerava izjaviti žalbu mora svoju namjeru da to uč/ni
najaviti u pisanom obliku u roku od tri (3) dana po priopćavanju odluke. Osnove
za žalbu moraju zatim biti navedene u pisanom obliku u dodatnom roku od sedam
(7) dana koji počinje teći po isteku prvotnog roka od tri (3) dana (članak 120.
Disciplinskog kodeksa RFE). Pristojba za žalbu u iznosu od 3.000 švicarskih
franaka mora biti doznačena na niže navedeni bankovni račun prije isteka roka za
podnošenje osnova za žalbu (članak 123., stavak 1. Disciplinskog kodeksa RFE).
Pristojba za žalbu mora biti plaćena bilo u švicarskim francima (CHF) na račun
broj 0230-325519.703, kod banke UBS AG, Bahnhofstrasse 45, 8098 Zürich, SWIFT:
UBSWCHZH80A, I BAN: CH85 0023 0230 3255 1970 J, Hi u američkim dolarima (USD) na
račun broj 0230-325519.71U, kod banke UBS AC, Bahnhofstrasse 45, 8098 Zürich,
SWIFT: UBSWCHZH80A, I BAN: CH950023 0230 32551971 U.
MEĐUNARODNI NOGOMETNI SAVEZ
FÉDÉRATION INTERNATIONALE DE FOOTBALL ASSOCIATION
Bernardo Palmeiro
Zamjenik tajnika Disciplinske komisije
|
