Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

KAD SE DISKRIMINACIJA DISKRIMINIRA ILITI DISKRIMINIRANJE DISKRIMINACIJE     (20.01.2013.)

Diskriminacija je često korištena riječ ovih dana, no što zapravo ona znači?

Prema Klaiću, diskriminacija znači "ograničavanje prava, podjela prema različitim osobinama, pravna nejednakost; u međusobnim odnosima - davanje predstavnicima ili organizacijama neke države manjih prava nego se daju drugim državama"; a sam pojam dolazi od latinske riječi discriminare što znači razlučivati, dijeliti".

Hrvatski jezični portal diskriminaciju definira kao: "postupak kojim se unaprijed ograničuju ili onemogućuju prava građanina, grupa ili naroda (rasna diskriminacija; nacionalna diskriminacija; vjerska diskriminacija); obespravljivanje", a etimološki riječ ima značenje "lat. discriminatio = discriminare: razdijeliti, odjeljivati, lučiti."


I u čemu je sad problem s ovim pojmom? Ili drugačije rečeno, zašto tvrdim da se u razne političke i ideološke svrhe, pojam diskriminacije diskriminira?

Ako pogledamo čisto etimološku osnovu pojma "diskriminacija", onda je razvidno da diskriminiracija nešto "razdjeljuje, luči i odvaja". Drugim riječima, diskriminacija prepoznaje neke razlike ili karakteristike koje odvajaju ili razlikuju nešto od nečega. Pojam diskriminacije sam po sebi nije ni loš, ni pozitivan. On jednostavno...jest. On je pozitivan kada prepoznaje fundamentalne razlike i postupa u skladu s njima, a može i biti negativan kada zanemaruje fundamentalne razlike, ne prepoznaje ih i svodi sve na istu razinu; tj. kada fundamentalne razlike proglašava minornima i prema njima se odnosi na takav način.


Primjenimo sad taj pojam na akronim LGBT (ili LGBTQ (a možda u budućnosti pojam dobije i još koje slovo)) populaciju. Oni su različiti: mi to znamo i oni to znaju i priznaju. I oni žele se izboriti za priznavanje svoje različitosti. Međutim, oni žele da njihova različitost bude jednako vrednovana. Oni žele pravno i društveno (de jure) izbrisati svoju različitost, a da se pri tome de facto ne odreknu svoje različitosti. I tu leži uzrok diskriminanja diskriminacije.


Prepoznati različitost i odnositi se prema toj različitosti, ako uistinu ta različitost ima osnove, i ako je fundamentalna u svojoj osnovi, nije diskriminacija. To je čin zdravoga razuma. Reći da se bijela boja razlikuje od crne, nije čin diskriminacije, nego zdravog razuma. Reći da riba živi u moru, a ptica leti zrakom, ne znači diskriminirati jedno ili drugo. Nastojati "izjednačiti prava" riba da lete zrakom ili ptica da žive pod vodom bio bi čin negativne diskriminacije - nepoštivanja i ne postupana u skladu s datim fundamentalnim razlikama. Naime, oboje bi se ugušili nakon nekog vremena.


Gay populacija je fundamentalno različita od hetero populacije i to je znanstvena činjenica. Ako promotrimo anatomiju ljudskoga tijela, onda je razvidno da se u seksualnom segmentu, muško i žensko tijelo savršeno slažu. Za razliku od toga, u muškoj gay populaciji muško spolovilo stavlja se u mjesto koje je predviđeno za izmet, a u ženskoj gay populaciji do odnosa ni ne može doći, jer nedostaje muško spolovilo. I to je znanstvena činjenica. Hetero odnos je prikladan za začetak novoga ljudskoga života, dok gay populacija u svojem seksualnom izričaju nikako ne može imati djece. I to je, također, znanstvena činjenica.


Zaključak koji se nameće jest sljedeći: prepoznati i priznati fundamentalne razlike te se ponašati u skladu s njima nije čin diskriminacije. Prihvaćati te razlike kao date razlike, nije diskriminacija. I odnositi se prema njima kao takvima, nije diskriminacija. No problem nastaje kada se te razlike ne žele uvažiti, nego poništiti i svesti na istu razinu - po mogućnosti zakamuflirati u govor o "ljudskim pravima".

Gay populacija različita je od hetero populacije. Bilo da je to stvar njihovog izbora, otkrivanja osobnog identiteta, ili čin genetike (ne ulazim u raspravu o tome zašto su gayevi to što jesu), oni se fundamentalno razlikuju od hetero populacije. I sad, ako se već ističe različitost, onda se u njoj treba biti dosljedan. Licemjerno je biti de facto različit, a tražiti da se ta različitost de jure poništi kao da i ne postoji.


Brak je zajednica između muškarca i žene koja u sebi nosi mogućnost začetka novoga ljudskoga života. I to je znanstvena činjenica. A anatomski gledano, gay populacija ne može imati normalan seksualni odnos niti unutar takvog odnosa začeti novi ljudski život. To prepoznati, vrednovati i ponašati se u skladu s time, nije diskriminacija, već predstavlja prakticiranje pozitivnog etimološkog značenja pojma "diskriminacija" - razdijeliti, odjeljivati, lučiti. No, diskriminiranje diskriminacije nastupa kada se u ime "ljudskih prava" želi nametnuti nova definicija braka koja bi uključivala i zajednicu istospolnih osoba, ili davanje mogućnosti usvajanja djece istospolnim parovima. To je diskriminiranje diskriminacije - nepravedno i nejednako vrednovanje različitosti tj. prestanak prepoznavanja i vrednovanja različitosti. To je sumrak diskriminacije.


I na kraju, zaključna misao: gay parovi naša su realnost. Oni se ne žele ili ne mogu promijeniti i društvo ih ne može marginalizirati, progoniti ili krivično kažnjavati. Oni se trebaju prihvatiti kao takvi. No to prihvaćanje ne bi trebalo biti po cijenu toga da se prakticiranje gay sila života ne smije smatrati nečim neprirodnim (pod prijetnjom bilo kaznene ili prekršajne odgovornosti), da se njihova zajednica uključi u definiciju braka ili da im se omogući posvajanje djece. Ova zadnja rečenica nije izraz negativne diskriminacije nego realnosti - realnost je da gay parovi nemaju "normalan" seksualni odnos, ne mogu imati djecu i njihova zajednica se ne može nazvati brakom. Tvrditi suprotno i zalagati se za ukidanje razlika, kad one usitinu postoje, jest licemjerje i čin nasilnog diskriminiranja diskriminacije.

Ervin Budiselić mag. theol.

hrsvijet.net

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch