Vijenac se izrađuje od zimzelena - grančica bora i božikovine simboliziraju besmrtnost, lovorove pobjedu nad patnjom, a cedrove liječe sve bolesti i daju snagu. Svake nedjelje pali se jedna svijeća na adventskom vijencu.
Dočašće se slavi od 5. stoljeća, kada je biskup Perpetuo iz Toursa 11. studenoga započeo s priprema za Božić, nazivajući ih pokorničkim vremenom. Naredio je post u trajanju 3 dana svakoga tjedna, sve do Božića. Papa Grgur Veliki u 6. je stoljeću skratio Dočašće na 4 tjedna. Vrijeme je to bdijenja, sabranosti, razmišljanja i pokajanja, te isćekivanja, nade i čežnje. Spoj je to pokajanja i slavlja, vrijeme radosti i priprema za Božić.
Na misama se pjevaju hrvatske adventske pjesme koje izražavaju radost zbog dolaska sina Božjeg.
1. Visom leteć ptice male
našem domu zapjevale:
srca gore, evo zore.
2. Kore one lijene ljude,
dozivlju ih, od sna bude:
srca gore, evo zore.
3. Grijehe svoje oplačimo,
dušu ljijepo očistimo:
srca gore, evo zore.
4. Kraj nek bude svakoj zloći,
Sin će Božji k nama doći:
srca gore, evo zore!
5. Već ga nosi mila Mati,
ona će ga nama dati:
srca gore, evo zore!
6. Zdravo, puna svih milina,
kličimo joj iz nizina:
srca gore, evo zore!
Priredila D.G. / HKZ
|
