U Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu, u subotu 24. rujna održano je svečano misno slavlje koje je pred oko 15 tisuća vjernika predvodio izaslanik pape Benedikta XVI., prefekt Kongregacije za proglašenje svetih kardinal Angelo Amato u koncelebraciji velikog broja kardinala, nadbiskupa i biskupa uz tristotinjak svećenika iz cijele Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i drugih susjednih zemalja.

U pozdravnoj riječi kardinal Puljić je osim predvoditelja slavlja i koncelebranata pozdravio sestre svih redova i karizmi, posebno je pozdravio članice Družbe Kćeri Božje okupljene s tri kontinenta na čelu s vrhovnom poglavaricom s. Lucynom Mroczek iz Rima i provincijalnom glavaricom iz Zagreba s. Elvirom Tadić.

Uslijedio je obred proglašenja blaženih Drinskih mučenica, koje su ujedno prve blaženice Družbe sestara Kćeri Božje ljubavi: s. Jule Ivanišević, Hrvatica, s. Berchmane Leidenix, Austrijanka, s. Krizine Bojanc i s. Antonije Fabjan, Slovenke i s. Bernadete Banja, Mađarica. Iako su bile raznih nacionalnosti, to za njih nije bila prepreka te su se sestre u svom poslanju izuzetno dobro razumjele i u svojoj muci ostale složne i povezane.

Ovo je veliki dar milosti Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Družbi sestara Kćeri Božje ljubavi kojoj su pripadale, kao i njihovim nad/biskupijama i rodnim župama gdje su krštenjem urasle u mistično tijelo Kristovo, rekao je kardinal Puljić. U nastavku slavlja papin izaslanik kardinal Amato pročitao je dekret o proglašenju blaženim. Nakon svečanog proglašenja, otkrivena je slika novih blaženica koju je izradio akademski slikar Ante Mamuša.

Tragedija njihovog ubojstva dogodila se za vrijeme nasilnog civilnog rata 1941.-1945. godine, rekao je kardinal, te podsjetio kako ubojice nisu vodili računa o njihovom redovničkom posvećenju, niti o njihovoj ustrajnosti u ljubavi i predanju bližnjima. Četnici su u navali protukatoličke mržnje počinili bezbrojne pokolje nad Hrvatima katolicima i muslimanima te je Drina u svojim mutnim vodama odnijela mnoge tajne sa sobom. Međutim ova je tajna ostala, zahvaljujući svjedocima iz obitelji Stojana i Jelene Baković. Budući sestre nisu željele biti obešćašćene, što je uvijek bio četnički način ratovanja protiv bespomoćnog pučanstva, one su pokušale pobjeći da bi obranile dostojanstvo svoga posvećenja.

Na koncelebriranoj misi nazočio je i jedini živući svjedok tog događaja četničkog zločinačkog pokolja, don Anto Baković, koji je svojim pisanjem i objavom knjige Drinske mučenice i Dječak s Drine u mnogome doprinio da se taj zločin ne zaboravi. Knjiga Drinske mučenice prevedena je na sedam svjetskih jezika i papa Ivan Pavao II. pročitao je knjigu još i prije prijedloga za beatifikaciju. Pet stradalih sestara, Drinskih mučenica, dobile su to ime neposredno poslije stradanja od majke Jelene Baković u prigodnim obiteljskim molitvama.

Nakon završetka mise prisutne je blagoslovio predvoditelj slavlja kardinal Angelo Amato. Misno slavlje u dvorani Zetra pratio je zbor sastavljen od 1200 pjevača. Hodočasnici koji su stigli u bezbrojnim autobusima sa svih strana, kasnije su preplavili Sarajevo. Događaj je znatno odjeknuo u medijima, te je četnički zločin od prije 70 godina dobio zasluženu satisfakciju, jer krv kršćana rađa i očvrsne vjeru i zanos novih naraštaja.

U koncenebraciji misnog slavlja sudjelovali su slijedeći nadbiskupi i biskupi: Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D'Errico, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari i apostolski nuncij u Kuvajtu, Bahrainu, Katru, Arapskim Emiratima i Jemenu te apostolski delegat na Arapskom poluotoku nadbiskup Petar Rajič; zatim svi biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine: mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki i predsjednik Biskupske konferencije BiH, mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BiH, mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, i mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki; potom biskupi Hrvatske biskupske konferencije mons. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, i mons, Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski u miru, mons. Ivan Devčić, nadbiskup riječki, mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, mons. Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-bračko-viški, mons. Antun Škvorčević, biskup požeški, mons. Ante Ivas, biskup šibenski, mons. Ivan Milovan, biskup porečko-pulski, mons. Valter Župan, biskup krčki, mons. Juraj Jezerinac, vojni biskup u RH, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Nikola Kekić, biskup križevački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački, mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, i mons. Đuro Hranić, pomoćni biskup đakovačko-osječki. Iz Crne Gore na slavlje beatifikacije sudjelovali su nadbiskup barski Zef Gashij i mons. Ilija Janjić, biskup kotorski, a iz Makedonije mons. Kiro Stojanov, biskup skopski i apostolski egzarh, iz Slovenije mons. Andrej Glavan, biskup iz Novog Mesta, i mons. Stanislav Lipovšek, biskup celjski. Iz Mađarske pečuški biskup mons. György Udvardy, a iz Albanije nadbiskup skadarski mons. Angelo Massafra.

Tekst i slike:
DAMIR BOROVČAK