Habsburgovci su stalno nastojali ojačati svoju vlast, pa je Hrvatski sabor 1629. donio odluku o osnivanju povjerenstva za reviziju i popisivanje kraljevinskih povlastica. Povjerenstvo izradilo popis od 106 temeljnih isprava. Te dragocjene isprave trebale su biti dobro pohranjene i čuvane, pa je u kolovozu 1641. Sabor odlučio da treba napraviti posebnu škrinju. Izrada škrinje povjerena je zemaljskome prabilježniku Ivanu Zakmardiju Dijankovečkom iz Križevaca, koji je bio član spomenutog povjerenstva. Škrinja je napravljena od hrastovine. U upotrebu je stavljena svečanim činom polaganja najvažnijih isprava Hrvatskoga kraljevstva 23. prosinca 1643. Smještena je na zagrebačkom Kaptolu u katedrali iznad sakristije.
Ovjerovljeni prijepis Zlatne bule ugarsko-hrvatskoga kralja Andrije II. iz 1222. o pravu plemstva na otpor kralju, najstarija je isprava u škrinji. Škrinja kraljevinskih povlastica imala je zaštitnu bravu koju su otključavala tri različita ključa. Mogla se otvoriti samo ako su ključevi bili točno tim redoslijedom stavljani u bravu.
Škrinja se smatra početkom organizirane skrbi o starim spisima i začetkom državnog arhiva. Hrvatski sabor odredio je 1763. da se škrinja povlastica prenese iz zagrebačke katedrale u zemaljsku kuću na Markovu trgu, dok su preostali spisi preseljeni 1840. u Banske dvore.
Priredila Dunja Gaupp, HKZ Švicarska
|
