Nakon mjeseci na vrhu popisa bestselera, prodala se u
600.000 primjeraka i nadmašila čak i najnoviji roman
nagrađivanog spisatelja Michela Houellebecqa. Izdavači
pretkazuju da će broj prodanih primjeraka dosegnuti
milijun, a već su u tijeku prijevodi za talijansko i
druga europska tržišta.
No glavni mamac je sam naslov,
"Indignez Vous!" (Razgnjevite se!) Morao je biti hit,
s obzirom na stanje u većini "razvijenog" svijeta -
slabo gospodarstvo, apatiju, rasap moralnih
vrijednosti, raširenu korupciju, pohlepu, licemjerje.
Svi smo gnjevni! Međutim, problem je taj da glede toga
ništa ne poduzimamo i to je ono što Hessel želi
promijeniti. On u svakom slučaju ima potrebne
vjerodajnice vođe.
Član 'Pokreta otpora'
Kao mladić, pridružio se francuskom
Pokretu otpora i sudjelovao u raznim obavještajnim
operacijama. Bio je uhvaćen, zatvoren i podvrgnut
brojnim oblicima mučenja, uključujući i tretman u
"kadi", tijekom kojega mu je glava bila držana ispod
vode, što je postupak koji su kasnije usvojile i
novim, prikladnim zakonskim odredbama opravdale
Sjedinjene Američke Države u svom "ratu protiv
terorizma". Nakon rata, Hessel je zajedno s Eleonorom
Roosevelt pomogao sastaviti Opću deklaraciju o ljudski
pravima. Kasnije je postao uspješan diplomat, ali
jednostavno se nije mogao pomiriti sa stanjem u
svijetu, a posebice s apatijom današnje mladeži, pa je
odlučio napisati knjigu o tome.
"Ovo je apel građanima, mladima i
starima, da preuzmu odgovornost za one stvari u našemu
društvu koje ne funkcioniraju," kaže on. "Želio bih da
svatko od vas pronađe svoj vlastiti razlog za gnjev.
On je dragocjen." Posebice nuka mlade ljude, a po svoj
prilici i ostale svoje čitatelje da iznova ojačaju
ratni duh otpora odbijanjem "drske, sebične" moći
novca i tržišta i obranom "društvenih vrijednosti
moderne demokracije". Današnji ljudi morali bi "javno
osuditi suučesništvo političara i gospodarskih i
financijskih sila, i braniti naša demokratska prava
stečena kroz dva stoljeća."
U jednom
drugom razgovoru za Associated Press, otišao je još i
dalje:
"Volio bih da
ljudi budu svjesni činjenice da stvari u ovome društvu
i u ovo doba ne idu pravim smjerom. oni to svakodnevno
shvaćaju i nesretni su, ili jadni, ili uviđaju da bi
trebalo biti drugačije - ali ne čine ništa naročito
glede toga. Ako vi, građani naših zemalja, doista
uzmete stvari u svoje ruke i počnete djelovati, tad bi
se stanje još uvijek moglo promijeniti."
Neki uspjeh ove knjige pripisuju
njezinim sličnostima s čuvenim govorom Charlesa de
Gaullea iz Londona, 18. lipnja 1940. godine, koji
mnogi smatraju izvorištem francuskog otpora njemačkoj
okupaciji. U njemu je De Gaulle također uputio
očajničku molbu narodu da se pokrene: "Ovaj rat
svjetski je rat. Sve pogreške, sva otezanja, sve
patnje, ne mijenjaju činjenicu da na svijetu postoje
sva sredstva potrebna kako bi jednoga dana zgazili
naše neprijatelje. Sudbina svijeta ovisi o tome."
DeGaulleova poruka ulila je hrabrost i
odlučnost u njegov narod, koje su dovele do krajnje
pobjede nad neprijateljima njegovoga vremena. U
današnjim vremenima, Hesselova poruka pogodila je
nacionalni i međunarodni živac suočen s tržišnom i
bankarskom tiranijom (današnjim neprijateljima svakog
društva) i prijetnjama opstanku država i naroda.
Pobornici ove knjige očekuju da će "Indgnez vous!"
biti važan lakmus test političkog raspoloženja
Francuza koje će odlučiti predsjedničke izbore 2012.
godine.
Opstanak 'država i nacija'
U Hrvatskoj, stanje stvari nije znatno
drugačije. Nezaposlenost raste, jednako kao i cijena
osnovnih životnih potrepština - kruha, struje,
mlijeka, benzina (sad je više od devet Kuna po litri),
a gospodarstvo je talac "tiranije internacionalnih
bankara" i MMF-a, usprkos kozmetičkim smanjenjima
proračuna koja hrvatska vlada trenutačno uvodi.
Opstanak "država i naroda" također je ugrožen
polaganom gospodarskom, kulturnom i, što je
najindikativnije, filozofskom re-balkanizacijom.
A ipak, nedavno objavljenim
književnim djelima naše mlađe generacije dominiraju
teme rezignacije, apatije, dosade i letargije. Ondje
gdje je nekoć postojala odvažnost i strast, posebice u
vremenima velike patnje i izazova, sad je samo
cmizdrenje, žrtveni jarci i obamrlost među našim
"vođama budućih naraštaja". Gdje je strast, gdje je
gnjev? Zar se on može pronaći samo u "ostacima"
prošlosti, devedesettrogodišnjacima kojima kroz žile
još uvijek teče vrela krv i osjećaj odgovornosti za
budućnost koju nikad neće doživjeti?
Ne, on se nalazi u svima nama, a
posebice u mladima, kao uspavani lav koji se polako
budi iz sna, rastvara čeljust i počinje režati, ili
vuk koji zavija pod punim mjesecom kao žaloban vlak
što vijuga kroz mračnu noć. Koji drugi izbor imamo?
Kao što kaže spisatelj Josh Weldon, "Strast je izvor
naših najboljih trenutaka. Da možemo živjeti bez
strasti, možda bismo upoznali neki spokoj. Ali bili
bismo prazni. Prazne prostorije spuštenih roleta,
vlažne i hladne. Bez strasti bili bismo istinski
mrtvi."
Što kažete na to? Zašto ne bismo
podigli rolete i pustili da uđe malo svjetla?!
|
