Heute Nachmittag waren ca. 50 Kinder der kroatischen
Schule in der Galerie und sind mit grosser Begeisterung
und bewundernswerter Aufmerksamkeit den Erläuterungen
von Professor Galin über die alten kroatischen
Musikinstrumente gefolgt. Dieses Rahmenprogramm der
kroatischen Kulturwoche verdient ein besonderes Lob.
Frau Dunja Gaupp meint dazu: "Nur wer sich und seine
eigene Kultur kennt und schätzt, kann dem Fremden mit
Respekt begegnen". Ich bin beeindruckt! H. Malcotsis.
Baden, 17. Januar 2007
(Danas popodne u galeriji je bilo oko 50 djece
Hrvatske dopunske škole koja su s velikim
oduševljenjem i pozornošću vrijednom divljenja pratili
tumačenja profesora Galina o starim hrvatskim
glazbalima. Ovaj popratni program Hrvatskog tjedna
kulture zaslužuje posebnu pohvalu. Gđa. Dunja Gaupp je
rekla: "Samo onaj tko sebe i svoju vlastitu kulturu
pozna i cijeni, sposoban je s respektom pristupiti
tuđoj." To je ostavilo veliki utisak na mene.)
Evo nekoliko zanimljivosti koje smo saznali na glazbenoj
radionici.
Kulturna mnogostrukost Hrvata i hrvatskog prostora očituje se i
na polju tradicijskog instrumentarija. Pojedina tradicijska glazbala poznata su
samo kod Hrvata, primjerice zvrk s kuglastom glavom i rupicama - buga-čiga ,
turopoljska reglasta klepetalka koju u cijelom svijetu sviraju samo Hrvati i
svjetski unikatne diplice presvučene kožama barskih pijavica. Neka glazbala
ukazuju na predkršćanske korjene kao: pišta, slavić, ćurlin u obredu pozdrava
suncu, a neka na pretpovijesne korijene: zujalice ili grmavice koje su se
koristile u magiji izazivanja kiše.
Druga glazbala svojim imenom i konstrukcijom ukazuju na
mezopotamsko i indoiransko podrijtlo. Tako je na reljefnim prikazima iz Gornje
Mezopotamije (povijesnog područja huritske države) viđena tambura dvožica,
upravo onakva kakva je hrvatska tambura dvožica koja se svira u Kastavštini, na
Ćićariji u Istri i na otoku Krku, a zove se cindra . 1900 godina prije Krista
ime tambure dvožice zapisano je na reljefima kao sinnitu , a što na babilonskom
znači dvožica! Hrvatska tamburica 4000 godina stara!
I Hetiti u Maloj Aziji imali su cinaru
kao glazbalo. Cinara, cindra , ili sinnitu , očito su iz istih jezičnih
korijena. Glazbala iz tog vremena svjedoče o tome da su Huriti iz Gornje
Mezopotamije bili posrednici između Hetita u Maloj Aziji i Babilonaca, ali i
veza s Egiptom. Reljefi svjedoče i o tome da su se huritske princeze udavale za
egipatske faraone i dovodile čak do tri stotine sviračica i plesačica u Egipat.
Na kulturne veze s otokom Kretom, upućuju
nas dvostruka zvona. Praporci, male metalne šuplje loptice s kuglicom u
unutrašnjosti, još donedavno su visile u Slavoniji nad dječjim koljevkama, jer
se vjerovalo da štite od zlih sila, ali su također, što je manje poznato, vrlo
česti arheološki nalaz u starohrvatskim nekropolama.
Dvocijevne ili muško-ženske klarinetske sviraljke, mišnjice,
diple , kako ih nazivaju, sa svojim različitim brojem rupica, svjedoče o
razvitku dvoglasja i povećanju tonskog niza istih glazbala, ali i kulturnim
vezama i mogućem podrijetlu s područja kao što su Kreta, Mala Azija, Armenija,
Iran, Indija.....
U potrazi za starim glazbalima prof. Galin je proputovao cijelu
Lijepu našu, bio u najvećem hrvatskom selu - Begovo Razdolje i najmanjem
hrvatskom gradu - Humu, ali i mnogim gradskim muzejima. Svoju zbirku glazbala
prikupljao je više od 20 godina. Mnoga je glazbala otkupio, a neka koja nisu
bila na prodaju, dobio od prvobitnih vlasnika kada su čuli da ih on sakuplja za
zbirku koju će pokazati kao hrvatsko nacionalno blago. Osim što svako glazbalo
pozna u dušu, zna na njima i svirati.
Svirkom na istarskom mihu , profesor Galin je završio glazbenu
radionicu. Istrani bi rekli zasopio je na mihu, dobio veliki pljesak i pohvale
mladih, ali i starijih posjetitelja.
|