"Četiri mjeseca se pripremate i onda postavite isto
pitanje", nepristojno odgovara Milanović, a njegovi
sljedbenici se posprdno smiju.
Milanović je
rekao da na provokacije neće nasjedati i Karamarku
poručio da će dobiti pisani odgovor jer 'kakvo
pitanje - takav odgovor'.
Krajem svibnja 2013. konačno
stiže pismeni odgovor, i to na čak pet stranica!
Donosimo ga u cjelosti, pa prosudite je li to odgovor
na pitanje o postignutim rezultatima.
Šalje:
Ministarstvo
gospodarstva,
klasa 023-01/116,
urbroj:
526-02-02-02/2-13-5,
Zagreb, 21. Svibnja 2013.
Prima:
Vlada republike
Hrvatske,
gđa. Andreja Gabrijel,
zamjenica glavnog tajnika,
Trg svetog Marka 2, 10000 Zagreb
Predmet:
Zastupničko pitanje Tomislav Karamarko, u
vezi s gospodarskim stanjem u zemlji,
- dopuna odgovora, dostavlja se
Veza: Vaš akt - KLASA; ....
Poštovani,
Sukladno Vašem dopisu zaprimljenom 18.
travnja 2013. godine u kojem je Ministarstvo
gospodarstvo određeno nositeljem pripreme prijedloga
odgovora u vezi zastupničkog pitanja zastupnika
Tomislava Karamarka u vezi s gospodarskim stanjem u
zemlji, očitujemo se kako slijedi:
Aktivnosti Ministarstva gospodarstva
usmjerene su na stvaranje optimalnog orzačja za razvoj
konkurentnoga gospodrastva Republike Hrvatske putem
razvoja poslovne i investicijske klime, unaprijeđenja
ulagačkog okruženja i promicanja Republike Hrvatske
kao poželjne destinacije za ulaganja, poticanja
sektorske specijalizacije regija i razvoja regionalnih
klastera, podrške razvoju novih financijskih
mehanizama i primjene inovacija u industriji i jačanja
konkurentnosti gospodarskih subjekata. Cilj je
uspostaviti konkurentno, društveno i ekološki
odgovorno, na znanju utemeljeno i izvozno usmjereno
gospodarstvo koje osigurava rast dodane vrijednosti,
nova i dobro plaćena radna mjesta te bolje i
pravednije društvo u kojemu se štite načela socijalne
kohezije, solidarnosti, ravnopravnosti i napretka za
sve građane.
S obzirom da u Republici Hrvatskoj
postoji potreba za boljom koordinacijom aktivnosti
usmjerenih prema poticanju investicija i jačanju
konkurentnosti osnovana je Agencija za investicije i
konkurentnost, čija je djelatnost usmjerena na
sustavnu i operativnu provedbu politika i mjera za
povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva s
posebnim naglaskom na poticanje investicija.
S ciljem povećanja izravnih stranih ulaganja donesen
je i novi Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenju
investicijskog okruženja ("Narodne novine', br. 111/12
i 28/13) koji je stupio na snagu 10. listopada 2012.
godine, čime se dodatno povećava atraktivnost
Republike Hrvatske kao ulagačke destinacije. Također,
vezano uz predmetni Zakon donesena je i Uredba o
poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog
okruženja. Od stupanja predmetnog Zakona na snagu
Ministarstvo poduzetništva i obrta i Ministarstvo
gospodarstva zaprimili su više od 120 prijava za
korištenje poticajnih mjera.
Predložena zakonska rješenja osiguravaju potreban pravni okvir kojim se
stvaraju pretpostavke za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz
poticanje investicija i novo zapošljavanje, sektorsku specijalizaciju,
unaprjeđenje financijskih mehanizama i ostale mehanizme za povećanje
konkurentnosti. Od konkretnih izmjena u novom Zakonu o poticanju ulaganja
izdvojili bi:
1. Uključivanje poticaja za turističke projekte
2. Poticaji za dugotrajnu imovinu (npr. modernizacija proizvodnog objekta) bez
uvjeta zapošljavanja novih osoba
3. Poticaji za zapošljavanje - gotovinske potpore za otvaranje novih radnih
mjesta mogu biti ostvarene i bez ulaganja u dugotrajnu imovinu
4. Fleksibilniji uvjeti zadržavanja radnog mjesta
U pripremi je i Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike
Hrvatske kojim se žele skratiti i znatno ubrzati procesi ishođenja ukupne
dokumentacije neophodne za ostvarivanje projekata, kako Vladinih tako i
privatnih, koji su od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Zakonom se
definiraju postupci i načini ostvarenja investicijskih projekata od strateške
važnosti za Republiku Hrvatsku, tijek pripreme projekata, izvedba projekata te
stavljanje investicija u funkciju.
Sektor za konkurentnost, Uprava za konkurentnost i investicije Ministarstva
gospodarstva, je pokrenuo nekoliko procesa kojima je zajednički cilj jačanje
hrvatske konkurentnosti. Zasad procesi u tijeku odnose se na donošenje
dugoročnih strateških okvira (2013-2020) koji bi trebali dati smjer hrvatskom
gospodarstvu u cjelini.
Tako se u sklopu Nacionalnog plana razvoja kao krovnog strateškog dokumenta iz
kojeg proizlaze sve ostale strategije a za kojeg je zaduženo Ministarstvo
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije izrađuje Gospodarsko razvojna
strategija za koju je nadležno Ministarstvo gospodarstva a čiji je cilj jačanje
konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Gospodarska razvojna strategija, čije se donošenje očekuje do 31.7.2013.
godine, obuhvaća nekoliko podstrategija kojima će se definirati razvoj pojedinih
gospodarskih grana koje su prepoznate kao strateške grane hrvatskog
gospodarstva. Radi se o Strategiji razvoja poduzetništva, Energetskoj
strategiji, Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske,
Strategiji poticanja investicija, Programu razvoja ljudskih potencijala i
Strategiji pametne specijalizacije.
U svibnju 2013, u okviru dobivene Tehničke pomoći IPA fondova, krenula je
Izrada Pametne specijalizacije Republike Hrvatske. Donošenje iste očekuje se do
31.12.2013. godine, a sama strategija u sebi obuhvaća izradu Inovacijske
strategije, Industrijske strategije i Strategije razvoja turizma. Bit same
strategije je identificiranje niša u hrvatskom gospodarstvu koje imaju
potencijal i kapacitet biti konkurentne u Europskoj uniji i globalnom okviru.
Gospodarska razvojna strategija, kao krovni strateški dokument, temeljit će se
na tzv. 4C modelu odnosno na limitiranom broju prioriteta, mobilizaciji talenta
spajanjem istraživanja i razvoja, inovativnih kapaciteta s potrebama
gospodarstva, razvoju klastera i umrežavanju javnog, privatnog i
znanstveno-istraživačkog sektora, te uspostavi učinkovitog inovacijskog sustava.
Paralelno s izradom strategija, Ministarstvo gospodarstva trenutno je
angažirano i na razvoju klastera konkurentnosti kao nosioca budućeg gospodarskog
razvoja. Klasteri konkurentnosti nacionalni su sektorski klasteri povezani s
prepoznatih 12 prioritetnih sektora hrvatskog gospodarstva koji bi trebali biti
nosioci budućeg gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Ti sektori su:
prehrambeno-prerađivački sektor, drvno-prerađivački sektor, sektor automobilske
industrije, sektor kreativne industrije, obrambeni sektor, sektor graditeljstva
i građevinske industrije, tekstilni sektor, maritime sektor (uključuje
brodogradnju i malu brodogradnju), zdravstveni sektor (farmaceutika i
proizvodnja medicinske opreme), kemijski sektor, sektor elektro-energetskih i
proizvodnih strojeva, tehnologija i pribora te ICT sektor.
U razvoju klastera konkurentnosti dolazi do promjene politike razvoja klastera
koja je usmjerena na izgradnju inovativnih regija i umrežavanju svih aktera
razvoja (lokalna/regionalna samouprava, privatna društva i akademska zajednica),
ne zasniva se na poticanju individualnih znanstveno istraživačkih inicijativa
već na multi-sektorskim istraživanjima i komercijalizaciji inovacija.
Do sada je Ministarstvo gospodarstva, u suradnji s Agencijom za investicije i
konkurentnost, predvodilo osnivanje četiri klastera konkurentnosti:
prehrambeno-prerađivačkog, drvno-prerađivačkog, automobilskog i kreativna
industrija. Istovremeno je formirano preostalih 8 tzv. "leadership" grupa za
ostale prerađivačke sektore koji su prepoznati kao prioritetni u razvoju
Republike Hrvatske u budućem razdoblju.
U sklopu razvoja Klastera konkurentnosti predviđa se osnivanje registra
klastera u Ministarstvu gospodarstva, a pomoć i podršku klasterima kontinuirano
će pružati Ministarstvo gospodarstva i Agencija za investicije i konkurentnost.
Istovremeno će se osnivati i poslovni klasteri s ciljem jačanja konkurentnosti
poduzeća, a za čiji registar će biti zaduženo Ministarstvo poduzetništva i
obrta.
Tehnološku platformu čini mreža interesnih partnera iz poslovnog, javnog i
znanstveno-istraživačkog sektora u pojedinim teritorijalnim jedinicama povezanih
na razvoju i učinkovitoj primjeni znanstveno-istraživačke infrastrukture koja
omogućuje primjenu novih tehnologija i komerdjalizaciju inovacija u cilju
jačanja konkurentnosti jednog ili više sektora i hrvatskog gospodarstva u
cjelini. Institucije u okviru tehnoloških platformi međusobno su povezane
komunikacijskom platformom. Poanta je stvaranja sustava sa točno definiranim
akterima i zadaćama svakog aktera kako bi se pružila podrška industrijskim
sektorima u razvijanju inovativnih proizvoda visoke dodane vrijednosti što je i
novi smjer koji zauzima Europska unije.
Misija tehnoloških platformi je pružanje podrške industriji (malim, srednjim i
velikim poduzećima), nadogradnja i umrežavanje znanstveno-istraživačke
infrastrukture (Zli), opreme i adekvatnih ljudskih resursa sukladno potrebama
gospodarstva, omogućavanje sinergije između znanstvenoistraživačkih institucija,
pružanje informacija o mogućnostima korištenja ljudskih resursa i opreme za ISR
u okviru Zli, suradnja i spajanje s EU i regionalnim tehnološkim platformama.
Posebno treba istaknuti kako se u okviru klastera konkurentnosti planiraju
identificirati i provoditi projekti od nacionalnog interesa (PNI) koji jačaju
konkurentnost određenog sektora, a odobreni su od strane klastera
konkurentnosti. Radi se o tzv. triple helix projektima kojima se spajaju
privatni, javni i akademski sektor.
Do sada je u sklopu operativnog funkcioniranja dosad oformljenih klastera
konkurentnosti identificirano 19 projekata od nacionalnog interesa. Neki
zanimljivi su: razvijanje koncepta Elektroničkog uslužnog vozila (svrha turizam
ili komunalna vozila) - Hrvatska se na taj način regionalno pozicionira kao
svojevrsni hub za elektroničku mobilnost ne samo Jugoistočne Europe već i šire,
"Wood living lab" (Centar za održivu gradnju), Borongaj kampus te projekt
inovativnog eko-namještaja od drveta.
Sve gore navedene mjere i procesi uključeni su i u proces programiranja za
novu financijsku perspektivu EU 2014-2020. Ministarstvo gospodarstva, Uprava za
konkurentnost i investicije, Sektor za konkurentnost zadužen je za Tematsku
radnu skupinu 1 - Tematski ciljevi - 1. Jačanje istraživanja, tehnološkog
razvoja I inovacija, i tematski cilj 2. - poboljšani pristup, korištenje te
kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Upravo kroz usklađenost
svih procesa i akcija koje su u nadležnosti Sektora za konkurentnost osigurat
ćemo provedivost svih navedenih procesa te financiranje koje će se uglavnom
temeljiti na budućim dostupnim Strukturnim fondovima i Kohezijskom fondu.
Trenutno su svi procesi i akcije usklađeni sa preporukama Europske komisije te
se stvara sustav koji će učinkovito odgovoriti na predstojeće zadatke u okviru
EU perspektive.
U razdoblju od 1. srpnja do kraja financijske perspektive 2020. godine
Republici Hrvatskoj će na raspolaganju biti sredstva u iznosu od 11,7 milijardi
eura. Prioritetna područja Republike Hrvatske za financiranje sredstvima
Strukturnih fondova obuhvaćaju: jačanje suradnje i umrežavanje javnog, privatnog
i znanstveno-lstražlvačkog sektora (razvoj klastera konkurentnosti i provedba
klaster inicijativa; razvoj istraživačke i inovacijske infrastrukture u cilju
jačanja izvrsnosti industrije (uspostava tehnoloških platformi);
restrukturiranje i modernizacija tradicionalnih sektora u cilju stvaranja više
dodane vrijednosti i Jačanja istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija;
jačanje atraktivnosti RH za privlačenje investicija (brendiranje i promocija
sektora, pro-aktivni pristup FDI).
Osim navedenih aktivnosti Uprave za konkurentnost i investicije Ministarstva
gospodarstva, Vlada Republike Hrvatske provodi i druge aktivnosti usmjerene k
jačanju gospodarstva i unapređenju poslovnog okruženja. Neke od tih aktivnosti
su sljedeće:
Program poticanja poduzetništva i obrta: u tu svrhu Vlada Republike Hrvatske
je poduzele sljedeće konkretne aktivnosti: Poduzetnički impuls Ministarstva
poduzetništva i obrta za 2013. g. provodi se temeljem Programa Vlade Republike
Hrvatske za razdoblje od 2011.-2015. godine u kojemu su mjere poticanja
konkurentnosti poduzetništva i obrta definirane kroz tri glavna područja:
gospodarski oporavak i razvoj poduzetništva, tehnološki razvoj i jačanje
konkurentnosti i regionalni razvoj i korištenje fondova Europske unije.
Dodijeljeno je 378,5 milijuna kuna bespovratnih poticaja poduzetništvu i
obrtništvu u 2012. godini, kroz 11.213 zahtijeva, što je 40 posto više u odnosu
na 2011. godinu. Proračun Poduzetničkog impulsa u 2013. godini iznosi 730.5
milijuna kuna. Ministarstvo poduzetništva i obrta kroz sustav poticaja provodi
gospodarske mjere sukladno cilju gospodarske politike, a to je postupno
povećanje stope rasta gospodarstva kako bi se do 2015. godine kretala na razini
od oko 5 %.
Ulaganje u prometnu infrastrukturu: u tu svrhu Vlada Republike Hrvatske je
poduzele sljedeće konkretne aktivnosti: Strategija prometnog razvoja Republike
Hrvatske koja ima za cilj potaknuti gospodarski razvoj uspostavom učinkovitih i
usklađenih prometnih mreža, koje su sastavni dio integralnog dijela Europske
unije prometne mreže, povećati konkurentnost poslovnih subjekata, uspostaviti
brzu i učinkovitu trgovinu i komunikaciju sa susjedima, definirati strateške
prometne prioritete i projekte. Od konkretnih projekata izdvojili bi izgradnju
novog putničkog terminala zagrebačke Zračne luke, modernizacija dijela postojeće
i izgradnja nove nizinske željezničke pruge na dionici Rijeka - Botovo, itd.
Jačanje uloge HBOR: u tu svrhu Vlada Republike Hrvatske je poduzele sljedeće
konkretne aktivnosti: Program razvoja gospodarstva uveden u suradnji s Vladom
Republike Hrvatske, Hrvatskom narodnom bankom i poslovnim bankama (osigurano 3,4
mld kn za likvidnost i refinanciranje postojećih obveza, u 2012. godini
plasirano gospodarstvu 2,4 mld kn (1,2 mld kn HBOR-a), usporedbe radi 2010 Model
A 1 mld kn, 2011 Model A+ 942 min kn), kreditna aktivnost (nakon 2008.godine po
prvi puta odobren je veći broj kredita za investicijska ulaganja u odnosu na
kredite namijenjene financiranju obrtnih sredstava, u 2012. godini odobreno je
10,2 milijarde kuna kredita, što je 56% više u odnosu na godinu ranije). Snižene
su kamatne stope za 1 postotni bod za nove investicije u poljoprivredi, turizmu,
industriji, zaštiti okoliša i obnovljivih izvora energije - ova privremena mjera
rezultirala je povećanjem broja odobrenih kredita za 45% i iznosa za 79% u
odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Nadalje, prerađivačku industriju u Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju
karakteriziraju promjene koje se očituju u povećanju značajnosti i obujma
proizvodnje u onim djelatnostima koje nisu tehnološki intenzivne (odnosno u
industrijama niske i niže srednje tehnološke razine). Takve promjene govore o
tome da je potrebno i dalje poduzimati aktivnosti na promjeni strukture
prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj, u smjeru podizanja konkurentnosti
i sposobnosti proizvodnje izvoznih proizvoda s višom dodanom vrijednošću,
imajući u vidu činjenicu da je Republike Hrvatska malo i otvoreno gospodarstvo u
razvoju koje mora izvoziti da bi ostvarilo gospodarski rast i ekonomski
prosperiralo.
S poštovanjem.
Alan Leverić,
zamjenik ministra gospodarstva
Prilog: (1)
Odgovor Ministarstva financija |
