Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

SRPSKO-CRNOGORSKA AGRESIJA NA HRVATSKU       (25.01.2018.)

Za┼íto nismo izra─Źunali objektivnim stru─Źnim metodama ratnu ┼ítetu srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvartsku?

Rat vo─Ĺen na teritoriju Republike Hrvatske 1990.-1998. godine je po naravi tipi─Źna osvaja─Źka agresija vo─Ĺena za hrvatski teritorij do linije Karlobag-Karlovac-Virovitica. Iako ga zovemo Domovinski rat, poput nekih drugih ratova u povijesti (primjerice Ruski rat protiv Napoleona), osvaja─Źki rat je vo─Ĺen iz centara u Srbiji i Crnoj Gori i naziv srpsko-crnogorska agresija na Republiku Hrvatsku je naziv koji pokazuje narav tog krvavog rata. U namjeri da umanje ratne zlo─Źine agresorske strane ve─çina hrvatskih politi─Źara ko─Źi izno┼íenja istina koje su lako dokazive, a slijednici agresora to vje┼íto koriste i optu┼żuju nas svakodnevno na svim razinama. Sve to po pravilu da ponavljana la┼ż postaje istina.

Jedino ┼íto trebamo je objektivno utvrditi ─Źinjenice i iznositi ih kao odgovor na sve ─Źe┼í─çe la┼żi agresora. Pri tome su najva┼żnji pokazatelji tko je ─Źinio planirane sustavne ratne zlo─Źine nad civilima i te┼íka razaranja svega ┼íto postoji, a tko pojedina─Źne neplanirane zlo─Źine u prekora─Źenju nu┼żne obrane. Za sve to imamo objavljene dokaze, ali ih ne koristimo.

Primjerice, slu┼żbena politika i mediji nikako da prihvate ─Źinjenicu utvr─Ĺenu znanstvenim metodama i vi┼íe puta publiciranu, da je srbo-crnogorski agresor pobio u razdoblju 1991.- 1998. godine 7'263 hrvatska civila (oko tisu─çu nestalih nismo ubrajali), od kojih smo svakog civila identificirali i registrirali u slu┼żbi Glavnog sto┼żera saniteta RH. To je va┼żno da se ne bi u civilne ┼żrtve ubrojili i naoru┼żani civili, ┼íto u svojim krivotvorinama, koje smo tako─Ĺer argumentirano pobili, iznose biv┼íi agresori.

Omjer ubijenih hrvatskih civila prema srpskim civlima je 20:1, ali to nitko od na┼íih politi─Źara ne isti─Źe pa je slika u doma─çoj i inozemnoj javnosti ─Źesto zbunjuju─ça. Me─Ĺu ubijenim hrvatskim civilima visoko su zastupljene ┼żene (3'182 ili 43,8 %) i djeca (345 ili 4,8 %, a kasnije od zaostalih eksplozivnih naprava broj je na ┼żalost jo┼í ve─çi). Taj se podatak ubraja me─Ĺu jedinstvene u povijesti ratovanja. Ukupno je ubijeno vi┼íe civila nego vojnika, a polovina ubijenih civila (48,6 %) su ┼żene i djeca.

Ovi podaci govore sa su primarni cilj agresorske artiljerije bili civli s namjerom etni─Źkog ─Źi┼í─çenja teritorija prije osvajanja. Zlo─Źina─Źke metode agresora potvr─Ĺuju i podaci o protjeranim civilima, o ─Źemu se prava istina jo┼í nije ─Źula. Neto─Źan je podatak da su u Oluji protjerani Srbi, njih oko 90'000, jer su prije Oluje po─Źeli napu┼ítati okupirani teritorij temeljem zapovjedi Milana Marti─ça koju smo tako─Ĺer vi┼íekratno objavljivali (Odluka Vrhovnog savjeta RSK o planskoj evakuaciji broj 2-3113-1/95, od 4. kolovoza 1995.).

U prilog ovoga dodajem i podatak da smo s Dinare nekoliko dana prije Oluje vidjeli natovarene traktorske prikolice. Nasuprot la┼żnim podacima o protjerivanju srpskih civla, prema slu┼żbenim evidencijama Ureda za prognanike VRH agresori su s okupirane tre─çine Republike Hrvatske protjerali 240'000 hrvatskih civila. Kada smo po osloba─Ĺanju u┼íli u to podru─Źje zatekli smo isklju─Źivo jednonacionalni srpski sastav stanovni┼ítva! Na┼ía politika ne upotrebljava ove argumente kada oni koji su nas tukli oru┼żjem sada ispaljuju politi─Źke rafale la┼żi. Imamo povjerenstvo za zlo─Źine od prije sedam desetlje─ça, a nemamo ono za agresiju devdesetih, koje bi potvrdilo dokazive ─Źinjenice.

U red indolencije i kukavi─Źluka hrvatske politike ide i procjena ratnih i posljedi─Źno poratnih ┼íteta. Ukoliko ikada itko oformi povjerenstvo za ratne istine devedesetih, a posljednji je trenutak za to, svakako ─çe bitna stavka uz zlo─Źine nad civilima biti i ratne ┼ítete. ─îesto se ponavljaju pogrje┼íni iznosi direktnih i indirektnih ratnih ┼íteta koje je po─Źinio agresor u visini od 40 milijardi dolara. Ve─ç i povr┼ína anliza odbacuje taj zna─Źajno podcijenjeni podatak, jer primjerice osam godina zbog srpskih tenkova nismo imali turizma, a znamo da je svaka godina turizma u to vrijeme donosila Hrvatskoj otprilike 7 milijardi dolara zarade. Pomno┼żimo li to lako ─çemo uitvrditi da samo indirektna ┼íteta od turizma prelazi ukupni iznos do sada objavljenih ratnih ┼íteta!

Naime, po svim metodologijama u indirektne ratne ┼ítete ubrajaju se i one u poslijeratnim razdobljima koje se odnose na gubitke ulaganja, izgubljene dobiti, kumulativne u─Źinke pada BDP-a niz godia za redom itd. Koji su razlozi namjernog umanjenja tih ┼íteta pitanje je koje prelazi okvire ovoga teksta, ali ─çe otvaranje tog pitanja otkriti sr┼ż ukupnih hrvatskih neuspjeha koji su uslijedili poslije briljantne vojni─Źke pobjede nad srpsko-crnogorskim agresorom. Pri utvr─Ĺivanju ratnih ┼íteta koje je pretrpjela Republika Hrvatska ponovno se radi o rezultatu nepotpunih analiza, pa prije nego pokrenemo naplatu moramo znati to─Źne podatke o ┼ítetama. Ti podaci postoje, publicirani su i poznati, a navesti ─çu ovdje jednu analizu koja je sigurno do sada najtemeljitija.

U nizu svojih stru─Źnih analiza general Slobodan Praljak ostavio nam je i najprecizniju analizu ratnih ┼íteta u Republici Hrvatskoj, a budu─çi da sam sudjelovao u procjenama ┼íteta zdravstvenog sustava svjedo─Źim da je pri tome anga┼żirao vrhunske ekonomske stru─Źnjake (analiza na www.slobodanpraljak.com).

Prikazane su izravne ┼ítete (materijalna razaranja imovine, vrednovanje ljudskih gubitaka, invaliditeta, vojni rashodi, tro┼íkovi smje┼ítaja izbjeglica i prognanika, tro┼íkovi razminiranja i tro┼íkovi zdravstva) i neizravne ┼ítete (propu┼ítene ekonomske aktivnosti). Na tridesetak stranica teksta autor je citirao nekoliko desetaka relevantnih izvora, te objavio 17 detaljnih tablica i 3 grafikona. Zaklju─Źak opse┼żne analize je temeljen na me─Ĺunarodnim metodama procjena ┼íteta i sigurno je najbli┼że realnoj ┼íteti od svih radova objavljenih u tisku ili stru─Źnoj literaturi.

Rezultati analiza pokazuju da je ukupna ratna ┼íteta mjerena hrvatskim cijenama roba i usluga iznosila zaokru┼żeno 252 milijarde dolara, a ako se primijene svjestke cijene (npr. za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica) ┼íteta se penje na 308 milijardi dolara. Slikovito re─Źeno, Hrvatska je do 2015. godine izgubila izme─Ĺu 7 i 9 svojih godi┼ínjih bruto dru┼ítvenih proizvoda (mjereno prema BDP-u 2004. godine). Ovaj zastra┼íuju─çi podatak baca neko novo svjetlo na negativne trendove hrvatskog gospodarstva u usporedbi sa zemljama ─Źije je gospodarstvo raslo u miru dok je na┼íe padalo tijekom i nakon rata zbog ratnih ┼íteta.

Navedeni izra─Źuni po rije─Źima samog autora temelje se na izuzetno te┼íkim procjenama, ali su primijenjene metode svele mogu─çnost pogrje┼íke na minimum. Posljedice ovakvih ekonomskih poreme─çaja osje─çati ─çe se desetlje─çima i njihovo kriti─Źko preispitivanje je imperativ istine pro┼ílosti, ali i planiranja budu─çnosti. Zamislimo primjerice Njema─Źku, kad bi u dvadesetak godina izgubila svojih 8 godi┼ínjih bruto dru┼ítvenih dohodaka!

─îinjenice upozoravaju da se ┼ítete uni┼ítenog gospodarstva u ratu o─Źituju desetlje─çima na cijelu jednu generaciju! Takva spoznaja relativizira one olako izre─Źene misli da se ne treba okretati pro┼ílosti nego gledati u naprijed. Vo┼żnja bez retrovizora izuzetno je opasna, naravno i zabranjena, a osim toga lo┼íe zavr┼íava. Zato su mudri narodi ponavljali da je povijest u─Źiteljica ┼żivota, a mi mo┼żemo svjedo─Źiti kako izgleda ┼żivot kad se od povijesti ne u─Źi.

Osnivanje stru─Źne skupine koja bi objektivno po svjetskim kriterijima preispitala izra─Źune ratnih ┼íteta koje je pretrpjela Republika Hrvatska u srpsko-crnogorskoj agresiji devedesetih imalo bi neprocijenjivu korist. Doznali bi istinu o uzrocima ┼íepanja na┼íeg gospodarstva, istinu o nedostatku investicija, jer tro┼íimo na saniranje bezo─Źnih razaranja, o lan─Źanim gubicima u BDP-u, tro┼íkovima mirovina, bolesti i invaliditeta branitelja, mogli bi otkriti za┼íto smo zemlja iz koje se iseljava, gdje su uzroci nezadovoljstva koje se oslikava i u politi─Źkim previranjima i napokon objektivizirali bi ┼ítete prije pokretanja zahtjeva za njihovom naplatom od Srbije a zatim i Crne Gore.

Upravo je sada vrijeme da se to i─Źini. Naime, na temelju ─Źlanka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa izme─Ĺu Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije (danas Republike Srbije i Republike Crne Gore) potpisanom 25. kolovoza 1996. godine, obje strane trebaju imenovati komisije za naknadu za svu uni┼ítenu, o┼íte─çenu i nestalu imovinu! Budu─çi da se rat nije vodio na teritoriju Srbije i Crne Gore, jasno je da u njih nema takvih ┼íteta. Isto kao ┼íto je jasno da je razaranje imovine ratni zlo─Źin koji ne zastarijeva.

Pi┼íem ovo kao ratni ministar zdravstva i kao takav svjedo─Źim da su prihodi zdravstva samo 1991. godine pali za 62 %, dok su rashodi bili za 50 % ve─çi. Navedeni financijski otkloni umanjivali su se, ali su trajali godinama, sve do danas kada je negativno poslovanje zdravstva ve─ç poslovi─Źno, a ratni gubici i izdaci kombinirani s uni┼ítavanjem gosopodarstva kao izvora financiranja pokazivati ─çe negativne posljedice jo┼í desetlje─çima.

Na┼í mazohizam ide do neslu─çenih razmjera. Ne samo da nismo procesuirali primjerice ni jednog krivca za ratne zlo─Źine ru┼íenja 17 hrvatskih bolnica, nego nismo ni jednu od tih ┼íteta naplatili! Izostankom naplate ratnih ┼íteta kao dr┼żava ne po┼ítujemo spomenuti Sporazum koji smo potpisali, a povijesti ostavljamo izostanak pravnog procesuiranja zlo─Źina nad gotovo 8'000 civila. Iostavljamo i poticaj agresoru da zbog izostanka kazne ponovno jednom krene u neka┼żnjeno osvajanje. Dakle, naplata objektivno utvr─Ĺenih ratnih ┼íteta bio bi ne samo zna─Źajan gospodarski iskorak, nego i neka vrst pedago┼íke mjera prema svim biv┼íim i budu─çim agresorima.

Prof.dr.sc. emeritus Andrija Hebrang

www.hkz-kkv.ch

151 - 2017

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU