Zna se da ne će biti ništa od onog u Zakonu o odnosima
najavljenog Savjeta jer "nema para". Da nema ureda
dobrodošlice, to su saznali neki rijetki povratnici a ni
one Croatia kartice.
Nema najavljenog bržeg rješavanja
zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo, a u
MUP-u ne znaju kakav bi to bio status Hrvata bez
državljanstva, jer toga nema u Zakonu o strancima koji
je usvojen nakon što je usvojen Zakon o odnosima RH s
Hrvatima izvan RH. Nakon Milanovićeva ukazanja
Hrvatima u Srednjoj Bosni i Zapadnoj Hercegovini te
kojekavkih najava Vesne Pusić malo za treći entitet
više protiv trećeg entiteta, vanjska politika prema
Hrvatima u BiH prebaćena je u Državni ured za Hrvate
izvan RH pa je na okruglom stolu u Banja Luci 11,
linja ove godine sudjelovala Darija Krstičević i
Josipovićeva savjetnica za Jugoistočnu Europu Romana
Vlahutin.
Milanović i Vesna Pusić imaju sada
daleko važnijih poslova i težih problema. Usmenom
predajom se prenosi obavijest da će za predsjednika
Uprave Hrvatske matice iseljenika biti postavljen Ivo
Jelušić, potpredsjednik Odbora za Hrvate izvan RH,
zastupnik iz redova Socilaldemokratske partije,
zagovornik teze da je Franjo Tuđman izdao Bosansku
Posavinu. Nije se čulo da bi on kao Vesna Pusić,
optužio Hrvatsku za agresiju na Bosnu i Hercegovinu.
Za ravnatelja Hrvatske matice
iseljenika, također usmenom predajom, najavljuje se
imenovanje Marina Knezovića. Prema dostupnim
podatcima, on je povjesničar. Da je povjesničar
objavljeno je u obavijesnim sredstvima kad je održan
"Krug za Trg" na kojem je zatraženo preimenovanje
zagrebačkoga Trga maršala Tite, jer je jedan od
glavnih zagovornika bio povjesničar Ivo Banac poznat i
kao političar i kao povjesničar koji iza sebe ima
objavljeno više znanstvenih knjiga za razliku od
Marina Knezovića za čija je povijesna djela vjerojatno
tek nekolicina čula.
Ali je zato Marin Knezović dobio veliki publicitet kao
predsjednik Odbora za imenovanje ulica, naselja i trgova. Za Večernji list je
izjavio da su prosvjednici koji su tražili preimenovnaje Trga maršala Tite ljudi
"osobe koje su nekada pripadale glavnoj struji javnog i političkog života, a
sada su marginalizirane. Antifašizam je temelj kako suvremene Europe, tako i
moderne hrvatske države. Hrvatski antifašizam i Tito su nerazdvojivi",
istaknuo je povjesničar Mario Knezović.
Marin Knezović rođen je u Zagrebu 3.
lipnja 1968. Podrijetlom je vjerojatno negdje iz
Bekije što mu je pomoglo oko zaposlenja u Zagrebačkom
holingu. U životopisu mu stoji da engleski govori
aktivno a njemački pasivno što je neobično za nekoga
tko je studirao povijest u Hrvatskoj. Vjeruje li
doista Marin Knezović da su Tito i antifašizam
neradvojivi i da je antifašizam temelj moderne
hrvatske povijesti, teško je znati. Možda samo, poput
Stipe Mesića, kad pjeva "Po šumama i gorama", samo
otvara usta.
Marin
Knezović - osobni podatci:
Rođen: 3. 6. 1968., Zagreb
Obrazovanje: VSS
- profesor povijesti
Zanimanje: suradnik za web
Strani jezici: engleski aktivno i njemački pasivno
Pripadnost političkoj stranci: SDP
Članstvo u radnim tijelima GSGZ:
- predsjednik Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova
- član Odbora za kulturu
- Članstvo i dužnosti u tijelima, organizacijama i sl.:
- član Hrvatske udruge za ekonomsku i eko povijest
Posao: Zagrebački holding d.o.o.
Piše: Pavao Blažević,
HRVATSKI-FOKUS.HR |
