Vrag je, naime, odnio šalu i bili bismo ništarije, kao
što reče Stepinac, ako ništa ne bismo poduzeli u ovoj
dubokoj političkoj krizi koja prijeti opstanku Republike
Hrvatske. Ne može se i ne smije, dakle, dogoditi da se
birači na parlamentarnim izborima opredjeljuju
isključivo za dvije stranke, koje su u zadnjem
desetljeću pokazale i nesposobnost i amoralnost i
nepoštenje, odnosno izigrale hrvatski narod (O ostalim,
klijentelističkim strankama, ne želim trošiti riječi.)
Okupili smo se dakle mi, predstavnici
udruga koje su postale snažne i utjecajne, građanske
inicijative, predstavnici stranaka koje su shvatile da
ne će izgubiti išta od svoje autentičnosti ako se
njihovi predstavnici nađu na sjedinjenim listama
Hrast-a, te osobe koje su kao predsjednički kandidati
na zadnjim izborima skupile lijep broj glasova,
Miroslav Tuđman i dr. Josip Jurčević.
Rekli smo ovako: hrvatska politička
scena zahtijeva potpunu preobrazbu, a nju može
realizirati samo pokret. I pokrenuli smo se. U tišini
smo zadobivali pristaše, pripremali temeljne
dokumente, najavljivali pokret bez navođenja njegova
imena, ali i samo taj znak da nas ima i da smo tu,
izazvao je ogroman interes. Zašto? Pa zato jer je taj
pokret već godinama - kako sam rekao na predstavljanju
Hrast-a, u srcima hrvatskih građana, koji su zgroženi
nad činjenicom da je hrvatska politika u 21. stoljeću
krenula u pogrešnom pravcu, u pravcu odustajanja od
samostalne državne politike, u pravcu rasprodaje
nacionalnoga blaga i prodaje hrvatskoga dostojanstva.
Eto zato taj naš pokret nije umjetna tvorevina, nego
izraz volje hrvatskoga naroda. Pokret postoji već i u
zbiljskom smislu jer već sada okuplja nekoliko stotina
tisuća ljudi, a mnogi će se još pridružiti.
Zašto je
Hrast novost?
Klasični pokreti u demokratskoj povijesti imali su
karizmatičnog ili manje karizmatičnog vođu, koji je
sam ili u užem krugu diktirao izborne liste. Mi smo
odlučili raditi drukčije. Po modelu što ga je postavio
Ivica Relković, predsjednik Obiteljske stranke i
sjajan organizator, liste i poredak na listama ne će
određivati nitko od nas, niti zajedničko tijelo u
kojemu su predstavnici utemeljitelja (Središnje
vijeće), nego će izborne liste sastavljati narod.
Kako? U
pretkampanji će se građani izjašnjavati o kandidatima
i njihovu poretku - činit će to na internetskim
stranicama i u anketama koje će se provoditi uz
nastupe i tribine u cijeloj Hrvatskoj, pa što Bog dade
i sreća junačka, kako bi rekao Jelačić. A sve je u
ljudima. Stranke su u zadnjem desetljeću upravo
bezočno pokazale kako im do ljudi nije stalo, pa su na
liste stavljale više imena onih koji će poslušno
slijediti vođu, a manje kreativne i nezavisne ljude ,
te na kraju imena s liste i nisu bila važna, nego samo
ime stranke. To nas je, između ostaloga, i dovelo do
ove strašne i duboke krize. Hrast odbacuje takav način
kreiranja lista, i to je nesoporna novost u hrvatskom
političkom životu. Birači ne žele samo sposobne i
stručne ljude - ta otrcana fraza već je stotinu puta
viđena - nego žele ljude koji uz te preporuke imaju i
onu najveću: da su vlasnici prirodnoga hrvatskoga
osjećaja, da hrvatsko društvo osjećaju kao svoju
obitelj a hrvatsku državu kao svoj dom, da Hrvatsku
osjećaju kao dio svoga tijela. Takvi ju ljudi nikada
ne će izdati i uvijek će, jer i ne mogu drukčije,
raditi za njezine probitke.
Pa eto, ako se
takvi ljudi nađu na listama, a bit će tako, vjerujem,
onda nam je samo nebo granica.
Usput rečeno, onaj tko čita ovaj tekst
logično će se zapitati kako se pokret može pojaviti na
izbornom listiću. Ne može, zakon mu ne dopušta. Zakon
dopušta da se pojavi stranka, koalicija stranaka ili
nezavisna lista, a četvrte mogućnosti nema. Zato će
isključivo kao oblik pojavljivanja pokreta na izborima
biti potrebna stranka istoga imena. Ta je stranka
utemeljena, upravo je u postupku registriranja i
obavit će svoju dragocjenu ulogu u konačnici.
Predsjednica stranke je liječnica, dr. Željka Markić,
dopredsjednica poznate udruge Grozd, ujedno naravno i
članica Središnjeg odbora pokreta Hrvatski rast
(Hrast), kao što je to i predsjednik rečene udruge,
Ladislav Ilčić.
Ako Vas muči pitanje kako će se
predstavnici stranaka koje su uključene u pokret naći
na listi Hrast-a (dakle u konačnici ipak, zbog rečenih
zakonskih propisa - stranke), odgovor je vrlo
jednostavan. Zamrznut će članstvo u svojoj stranci i
naći se kao nezavisni kandidati na sjedinjenoj listi.
Mnoge su stranke razumjele da se samo u okrilju
Hrast-a i pod njegovom egidom mogu naći u pobjedničkoj
momčadi, a među njima prva je bila Hrvatska
republikanska zajednica, predvođena Marijom Ostojićem.
Zašto je
HKV u Hrastu?
Hrvatsko kulturno vijeće je od samoga početka među
utemeljiteljima pokreta Hrvatski rast-Hrast. Zašto? Pa
zato što već godinama djeluje na sličnom programu,
zato jer ima ljude koji znaju artikulirati narodne
težnje, zato jer ima intelektualni potencijal koji ne
troši po kavanama nego djeluje na već poznate načine,
braneći hrvatske interese ne samo na polju kulture i
znanosti, nego i izravnim angažmanom na gotovo svim
područjima. Bez ikakve državne potpore (naravno),
ignorirana i bojkotirana, ali nezaobilazna. Potvrda da
ima nezavisnih i nepotkupljivih umjetnika,
znanstvenika, pravnika itd. koje ničija "karizma" ne
može zabljesnuti, koji misle svojom glavom, a u njoj
je Hrvatska.
Pa kako ne bi taj i takav HKV bio dio
pokreta kojemu je na srcu nacionalni i kulturni
identitet, koji poštuje hrvatske branitelje i traži
oslobađanje Gotovine i ostalih generala, koji želi
uspostaviti pokidane veze između domovine i
iseljeništva, i koji će poduprijeti želju Hrvata u BiH
da u neminovnim ustavnim promjenama dobiju teritorij
na kojemu će slobodno živjeti, doista ravnopravni s
ostalim narodima u BiH, što sada nije slučaj.
Starčević
je hrvatstvo nazvao Hrastom
Hrast je kratica imena Hrvatski rast. Štoviše,
dogodilo se da je kratica postojala, kraće vrijeme,
prije punoga naziva, a čak je bilo (na Facebooku) i
netočnih prepjeva kratice. Hrvatski rast zato što je
suprotstavljen aktualnom propadanju, zato što želi
uputiti Hrvatsku prema rastu u svakome pogledu. I to
je i te kako izvedivo, jer su Hrvati vitalan i marljiv
narod, imaju snage, znanja i hrabrosti , što su
dokazali i u Hrvatskom domovinskom ratu - samo nemaju
sreće. Nemaju sreće u zadnjem desetljeću s ljudima
koji su se nudili da ih vode, štošta obećavali, a onda
iznevjerili. S pravim ljudima, već opisanih vrlina,
Hrvatska se može izvući iz blata u koje je upala
grijehom klateži iz postojećih stranaka i postati -
kako rekoh - dobro uređenom, uglednom državom koja
drži do sebe, koja je štit i okvir hrvatske kulture i
koja štiti u svakom trenutku svoje građane, a ne
izručuje ih sumnjivim međunarodnim sudovima.
Rečena klatež treba, kako sam rekao
10. prosinca na HTV-u - nestati s političke pozornice.
Neka se vrate građanskim zanimanjima, ako ih imaju,
ili neka se doškoluju na večernjim tečajevima. Ne bi
bilo loše ni da malo prouče povijest, kako ne bi
zataškavali komunističke zločine, i slično.
No, dakle, ime Hrvatski rast nije
upitno. Na moje iznenađenje, i među ljudima koji nam
se svakodnevno pridružuju, postoje neki koji imaju
nešto protiv kratice Hrast. Zašto? Vele da je hrast
stablo. Pa i jest stablo, stablo koje spaja cijelu
Hrvatsku, jer hrast raste od Srijema sve do Boke
kotorske. Možda zaboravljaju i to da je Starčević
hrvatstvo nazvao - hrastom.... Uostalom, pokret poput
Masline u Italiji ondje nikomu nije (imenom) zasmetao.
Tuđmanova
baština
Poslije predstavljanja pokreta u Europskom domu
(prostori na koje smo prvotno računali bili su
"popunjeni"), u dvorani u kojoj je stalni inventar i
zastava Europske unije, uz hrvatsku zastavu, te prvu
nije bilo moguće izbjeći - članovi Središnjeg vijeća
položili su vijenac na grob dr. Franje Tuđmana i ispod
Križa hrvatskih branitelja, a navečer su bili nazočni
misi u spomen na prvog hrvatskog predsjednika.
Rečena zastava EU unijela je neke
nejasnoće. Oni koji su govorili u Europskom domu na
predstavljanju pokreta, nisu imali nikakvih nejasnih
misli ni rečenica. Dr. Miroslav Tuđman točno je rekao
što mislimo o EU - da može i mora biti samo savez
ravnopravnih država, a nikako naddržava koja bi
poništila ili pokušala poništiti državnu
individualnost neke svoje članice.
A glede baštine dr. Franje Tuđmana
isto tako nema nejasnoća. Ona je u državotvornom
korijenu našega programa i mi se te baštine nikada
nismo odrekli, niti nas je bilo tko mogao
detuđmanizirati, odnosno dekroatizirati. Kao što se ne
odričemo ni jednoga dijela hrvatske povijesne baštine,
uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Sada imate
za koga glasovati
Pojavom Hrasta i njegovim izlaskom na izbore za
Hrvatski sabor nestaje ona izlika (do sada opravdana)
da nemate za koga glasovati, da ne ćete glasovati za
SDP i njegove kukurikavce, ali da ne ćete glasovati ni
za HDZ jer je izručio Gotovinu, jer se odrekao
gospodarskog pojasa u Jadranskom moru, jer služi tuđim
interesima isto kao i SDP dok je bio na kratkotrajnoj
vlasti, da je dopustio Sanaderu da čini što je činio
itd.
Sada postoji
Hrast i glasujte za njega. Širite glas o Hrast- u,
budite njegovi podržavatelji, budite njegovi
glasnogovornici i pomognite njegovu rastu u svakome
pogledu jer ćete tako i Hrvatskoj pomoći da raste.
Neka Bog poživi Vas i Vaše obitelji i neka smireniji
dočekate Božić. Hrvatska jest u teškoj krizi, ali nije
propala ni u mnogo većima, pa ne će ni sada. Budite
sigurni.
Hrvoje Hitrec
14.12.2010. |