Kreneš li iz Hrvatske prema Bosni i Hercegovini neće te
začuditi natpis: Bosna i Hercegovina - zemlja sevdaka /
jedva čekaš toj glazbi se prepustiti.
Kreneš li iz Hrvatske prema Srbiji na nemalo mjesta
ćeš vidjeti natpis: Srbija - zemlja šljivovice i
junačke prošlosti.
Kreneš li iz Hrvatske prema Crnoj Gori uočiti ti je
natpis: Crna Gora - zemlja visokih planina i ponosnih
ljudi.
A kako izgleda ako se krene obrnutim smjerom.
Kreneš li iz Slovenije prema Hrvatskoj - NIŠTA /
gdje se je izgubila prapovijesna istina: Hrvatska
zemlja krapinskog pračovjeka.
Kreneš li iz Italije prema Hrvatskoj - NIŠTA / gdje
su se izgubile općeljudske uljudbene istine: Hrvatska
- zemlja kravate ili Hrvatska - zemlja glagoljice /
jednog od najstarijih europskih pisama.
Kreneš iz Mađarske prema Hrvatskoj - NIŠTA / gdje se
je izgubila naredna općeljudska uljudbena istina:
Hrvatska-zemlja penkale / prema izumitelju Slavoljubu
Eduardu Penkali.
Kreneš li iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj -
NIŠTA / gdje se izgubilo jedno od najvećih ljudskih
otkrića: Hrvatska-zemlja daktiloskopije / izumitelj
Ivan Vučetić.
Kreneš li iz Srbije prema Hrvatskoj - NIŠTA / gdje
se je izgubila neprijeporna istina: Hrvatska -
domovina velikog Nikole Tesle.
Kreneš li iz Crne Gore prema Hrvatskoj - NIŠTA /
gdje se je izgubio spomen: Hrvatska-domovina Ruđera
Boškovića.
Ali ćeš zato nedugo što pređeš hrvatsko-slovensku
granicu biti priupitan: Jeste li Vi Istrian / od
talijanskog naziva za Istru - Istria ili Fjuman / od
tal. imena za Rijeku-Fiume odn. niste li Vi možda
Zaratin / prema tal. imenu za Zadar-Zara.
Ali ćeš zato i nedugo što nešto dublje zađeš u
hrvatski prostor sa mađarske strane biti priupitan:
Jeste li Vi Agramer / od njemačkog imena za Zagreb -
Agram ili Eseker / od njemačkog imena za Osijek -
Essec.
Ali ćeš zato i nedugo što pređeš srpsku granicu biti
priupitan: Jeste li Vi Bunjevac.
Ali ćeš zato i nedugo što pređeš crnogorsko-hrvatsku
odn. bosanskohercegovačko-hrvatsku granicu biti
priupitan: Jeste li Vi Raguzin / prema tal. imenu za
Dubrovnik-Ragusa odn. niste li Vi fetivni Splićanin.
I onda kad sve gore navedeno " pregrmiš" zašto bi te
trebalo čuditi da je jedna od najduljih i najljepših
šetnica uz more ona koja se zove imenom Cara Franje
Josipa (proteže se od Voloskog do Lovrana), koju u
većem dijelu prati i prometnica nazvana po Maršalu
Titu. Isto tako ne bi te trebalo čuditi da ti u skoro
samom centru Zadru savjetuju da bi automobil mogao
parkirati u blizini Đila / prema mjestu gdje je bilo
vježbalište Organizacije talijanske fašističke mladeži
- GIL odn. ispod Partizana / prema nekadašnjoj dvorani
Društva za tjelesni odgoj u socijalističkoj
Jugoslaviji.
Potom te ne
bi trebalo iznenaditi da se jednim dijelom središta
Splita voziš Marmontovom cestom / Napoleonov admiral
koji jest srušio Mletačku republiku ali i našu
Dubrovačku republiku. A k tome još, ako se zatekneš u
Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske i glavnom
gradu svih Hrvata, da ti se savjetuje da se nakratko
ili nadulje opustiš na jednom od najlješih hrvatskih
trgova - Titovom trgu.
Stoga, kad bi bar nakratko mogle progovoriti
skulpture Ivana Gundulića (Dubrovnik), Grgura Ninskog
(Split), Petra Zoranića (Zadar), Kralja Krešimira
(Šibenik), Ivana Zajca (Rijeka), Petra Preradovića i
Antuna Gustava Matoša (Zagreb), Ante Starčevića
(Šestine) i još neke zasigurno bi bolno izustile:
ČUDNE LI ZEMLJE!!
Najvjerojatnije, blagopoćivajući blaženi Alojzije
Stepinac bi nas, iz mira veličanstvene Zagrebačke
prvostolnice, mogao upozoriti: JEST DA NISAM BIO ZA
ODVAJANJE OD VATIKANA ALI NISAM NI ZAGOVARAO DA
ZADARSKA NADBISKUPIJA I NADALJE BUDE IZRAVNO POD
VATIKANOM.
Smireni biskup Božo Milanović bi ga mogao
nadopuniti: JEST DA SAM MAHAO SA STARIM CRKVENIM
KNJIGAMA ISPISANIM NA GLAGOLJICI DA BI ISTRA BILA U
KRILU ZAJEDNIČKE NAMA HRVATSKE DOMOVINE, ALI NE DA BI
ISTRA BILA JEDNA OD EUROPSKIH REGIJA.
I konačno, ne dvojiti je da bi ban Jelačić mogao
bolno kliknuti: OPASNI SMO SAMI SEBI!!, a snuždeni
Eugen Kvaternik ustvrditi: ČEMU MOJA I TOLIKE ŽRTVE?
Napisali:
Alojz Pavlović, dipl. ing. kiber.,
književnik (Zadar) i Eduard Pavlović, prof.dr.sc., lik. umj. (Rijeka/
Opatija-Zadar)
U Zadru i
Rijeci / Opatiji, 18.srpnja 2014.
|