Hrvatska je još relativno nepoznata zemlja u globalnim
okvirima. Najbolje je poznaju građani susjednih zemalja
i europskih zemalja iz kojih nam tradicionalno dolazi
veliki broj turista. Već na rubovima Europe građani je
prepoznaju tek po nekoliko stereotipa - ratu, sportu ili
turizmu, a čak u većini velikih europskih država
prilična je nepoznanica i ne razlikuje se pretjerano u
očima promatrača od svoga balkanskog susjedstva. Zato
nam se ulazak u Europsku uniju čini kao sjajna prilika
za novo pozicioniranje na karti Europe, odnosno sjajna
prilika za "brendiranje" i predstavljanje budućim
susjedima. Sam čin ulaska u Europsku uniju velika je
priča, kakvu Hrvatska nije imala od proglašenja svoje
neovisnosti i međunarodnog priznanja. Kad se upale
reflektori i Hrvatska u ljeto 2013. stupi na europsku
pozornicu pred 500 milijuna ljudi, oni će čekati njezin
odgovor: Tko je? Što predstavlja? Što donosi u tu
zajedničku zajednicu? Koje su njezine vrijednosti i
posebnosti? Kakvi su ti Hrvati koje primamo pod
zajednički krov? Hoće li, kao što simulira poznati
britanski teoretičar identiteta i imidža država Simon
Anholt, nastaviti mrmljati predvidljive i otrcane fraze
o mogućnostima ulaganja, očuvanim plažama, povijesnim
gradovima i stručnim radnicima ili će iznijeti jasnu,
jedinstvenu, nadahnjujuću poruku o sebi, koju će ljudi u
Europi i izvan nje primijetiti, vjerovati joj, zapamtiti
je i zavoljeti? Jasno, to ovisi prvenstveno o nama,
našoj svijesti i sposobnosti, našoj upornosti,
sustavnosti i pragmatičnosti. Europska unija će nam dati
priliku, ali sigurno neće puno učiniti ni da nam
pomogne, a ni da nam odmogne.
Neotkrivena tajna
Ne čudi da je Hrvatska nepoznata zemlja u globalnim okvirima
kada se zna, da je - nakon 13 stoljeća povijesnog postojanja - "uskrsnula" kao
samostalna i suverena država tek prije dva desetljeća. Od tada do danas za nju
se u svijetu čulo, najprije po krvavom ratu, potom po sportskim uspjesima i od
nedavno po prirodnim ljepotama, za što je dobila mnogobrojna svjetska priznanja
i pohvale. Mnogi su upoznali i njezinu zanimljivu povijest, bogatu kulturnu
baštinu, specifične proizvode i simbole... Međutim, Hrvatska još nije
"otkrivena" u globalnim okvirima, i za mnoge predstavlja neotkrivenu tajnu.
Sigurno je da takva neće ostati dugo jer privlači sve više stranih turista,
investitora i gostiju koji traže nešto novo, drugačije, originalno... S druge
strane i Hrvatska se nastoji predstaviti svijetu svojom turističkom ponudom,
gospodarstvenim mogućnostima, političkim prilikama i skrenuti pozornost na svoje
iznimne potencijale... No, to pokušavaju činiti i drugi, no stanovnici drugih
zemalja, kao budući turisti, kupci ili ulagači imaju sve manje vremena za
upoznavanje drugih. Tako se mnogobrojnim stanovnicima Europe danas čini kako ova
relativno mala zemlja nema što novo donijeti u zajednicu europskih naroda.
Naprotiv, realnost i činjenice mogu izazvati iznenađenje, ushićenje pa i
ljubomoru.
Europe Travel News svojedobno je
napisao kako je Hrvatska jedan od najljepših dijelova
Europe... "Unatoč ratnoj tragediji koja je pogodila
Hrvatsku, njezin šarm je ostao većinom netaknut",
pisalo je u tom uglednom magazinu u siječnju 2006.
Prestižni The New York Times u svojemu prilogu Travel
iz srpnja 2005. nije našao dovoljno slikovitih riječi
da opiše taj novi biser Mediterana: "Plakat ćete kada
vidite Hrvatsku. Ponesite maramice. Trebat će vam..."
U pohvalama nije zaostajao ni The Daily Mail, koji je
u srpnju 2005. napisao "Hrvatska obala je
najspektakularnija u Europi... Idite tamo jer će
poslije biti kasno". "Hrvatska je jedno od najljepših
europskih blaga... Sve što zahtjevni posjetitelj ili
kupac nekretnine traži, ovdje može naći: kristalno
plavo more, bezvremenska ribarska sela i čiste plaže,
rimske ruševine, jezera i srednjovjekovne utvrđene
gradove. Iza svakog kuta skriva se zapanjujući pogled
na skrivene uvale, male luke i mirne tirkizne vode. Na
Jadranskom moru cijela galaktika otoka sjaji se poput
dragulja", napisala je Kathleen Peddicord u Escape
Artistu u veljači 2006. "Svoj privatni raj možete
pronaći na nekome od 1185 otoka gdje se stres topi kao
sladoled, gdje je masovni turizam samo glasina, a
noćni se život sastoji od šetnji i svježe ribe u
restorančićima okupanima mjesečinom... Uhvatite sve to
dok možete!" objavio je iste godine The Sunday Times.
Hrvatski brend - voda
Nekoliko takvih napisa sasvim može
izmijeniti imidž Hrvatske u očima europskih birokrata.
Međutim, pitanje je s kolikom pozornošću oni
iščitavaju takve hvalospjeve, a s koliko predrasuda,
neznanja, opreza pa i straha pristupaju otvaranju
šengenske granice maloj Hrvatskoj. Ipak onima
najupućenijima nedvojbeno je sasvim jasno da će
Hrvatska kao nova članica Europske unije zauzimati tek
nekoliko sitnih postotaka njezina teritorija ili
ukupnog broja stanovnika, te neće biti preveliko
opterećenje za njezino funkcioniranje i financiranje,
a Europa bi s Hrvatskom mogla dobiti puno više.
Ekonomski stručnjaci kao četiri
najveća hrvatska potencijala navode - zemlju, zalihe
pitke vode, more i položaj. Hrvatska, zahvaljujući
površinama obradive zemlje, ima goleme potencijale za
proizvodnju zdrave hrane, odnosno može ostvariti
prednost u okretanju programima za zemlju i ljude,
koji u suglasju s prirodom, mogu imati višestruki
učinak. Naime, zbog rata, ali i zbog siromaštva
hrvatskih poljoprivrednika bila je smanjena uporaba
umjetnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja pa je
tlo ostalo uglavnom "nezagađeno", što je temeljni
preduvjet za proizvodnju zdrave hrane. Naime, čak
1.250.000 ha ili 46 % od ukupnog hrvatskog
poljoprivrednog zemljišta više od deset godina nije
obrađivano, što otvara mogućnosti certificiranoga
ekološkog uzgoja. Podsjetimo, tržište ekoloških
proizvoda u Europi, ali i u razvijenom svijetu ima
najveću stopu rasta, jer potražnja uvelike nadmašuje
ponudu, pa je izvoz kvalitetnih zdravih prehrambenih
proizvoda neupitan.
Sve veći broj stručnjaka smatra kako Hrvatska sa
svojim zalihama čiste i pitke vode u svijetu (treći
smo u Europi po količinama, uz Norvešku i Island) može
postati prepoznatljiva upravo po svojoj - vodi.
Međutim, iako je ovaj hrvatski potencijal prepoznat
među stručnjacima, o čemu svjedoče međunarodne
nagrade, njegov brend uopće nije prepoznatljiv u
globalnim okvirima.
Bogomdane prirodne ljepote
Hrvatsko
more, s obalom, otocima, podmorjem, sveukupnom
ljepotom i klimom također je iznimno hrvatsko blago,
kojemu turizam može dodati najveću moguću vrijednost,
ako se pristupi kreiranju jasnije turističke
strategije. Hrvatska posjeduje jednu od najosebujnijih
i najrazvedenijih obala na svijetu s 1246 otoka,
otočića i hridi. Ima iznimno čisto more u svjetskim
razmjerima (12. po čistoći u svijetu i 1. na
Mediteranu).
*********
Piše: Božo Skoko
foto: Ivo
Pervan
Članak u
cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatske
revije br. 3.-4. 2011. |