Nova 2020. stavila je pred hrvatske institucije izazov s kojim se dosad nismo susreli, predsjedanje Vijećem Europske unije, kolokvijalno zvano predsjedanje Europskom Unijom. O predsjedanju se u nas do sada dosta pisalo i govorilo, ponekad veliÄajući ulogu koju će Hrvatska imati u zajednici europskih naroda u sljedećih pola godine, a ponekad kritizirajući i predsjedanje kao takvo i nas kao najmlaÄ‘u državu Älanicu, argumentirajući pritom da je rijeÄ o tehniÄkom aspektu voÄ‘enja Unije, pri Äemu većina javnosti i ne zna tko je predsjedao prije nas (Finska) i komu ćemo za pola godine predati palicu upravljanja Vijećem EU (NjemaÄkoj).
Za nerazumijevanje uloge predsjedanja zaslužna je i kompleksna priroda europskih poslova, pa i na terminoloÅ¡koj razini. Naime, posljednjih smo mjeseci imali priliku Äuti i od upućenih i obrazovanih novinara, pa Äak i od samih dužnosnika, da su pobrkali tri institucije sliÄnoga imena, ali bitno razliÄitoga sastava i funkcija: Vijeće Europe, Europsko vijeće i Vijeće Europske Unije. Vijeće Europe se poÅ¡le godine najviÅ¡e spominjalo u kontekstu izbora Marije PejÄinović Burić na funkciju glavne tajnice spomenute institucije, koja ipak nije povezana s EU (Älanice Vijeća Europe su npr. Rusija i Ukrajina), dok je Europsko vijeće skupina Å¡efova država Älanica EU, koja utire put djelovanju Unije. Ono Äime Hrvatska predsjeda jest institucija koja okuplja ministre nacionalnih vlada država Älanica, koji se sastaju u razliÄitom formatu po razliÄitim temama, ovisno radi li se o gospodarstvu, pravosuÄ‘u, unutarnjim poslovima i sl. Vijeće EU ili Vijeće ministara zato postoji u deset razliÄitih formacija, ovisno o sastavu ministara koje okuplja.
Imajući u vidu organizacijske, sadržajne i sve ostale izazove pred kojima će se u sljedećih pola godine naći hrvatske institucije, a koji će svakako kao posljedicu ponekad imati i prometne gužve u metropoli, Å¡to najviÅ¡e zanima dio graÄ‘ana, logiÄno je i razumljivo postaviti pitanje koja je korist takva projekta. Jednostavno, Hrvatska će u sljedećih pola godine biti u fokusu europskih politiÄara i medija, ukratko decision i opinion makera, imat će priliku pokazati se Europi i svijetu kao moderna i stabilna europska država, koja je solidan politiÄki i gospodarski partner u nizu projekata.
Iako je predsjedajuća država Älanica „prva meÄ‘u jednakima“, nije tajna da se njezin glas za stolom s 27 mjesta snažnije Äuje, pa je to i prilika za snažniju artikulaciju hrvatskih nacionalnih interesa, i to upravo u trenutku kada se dogovara europski proraÄun za sljedeće sedmogodiÅ¡nje razdoblje. Prilika je to i da Hrvatska digne glas o otvaranju pregovaraÄkih poglavlja sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, jer je Hrvatskoj u interesu da susjedne zemlje postanu Älanice Unije, ali tek kada ispune uvjete koji se dotiÄu i otvorenih bilateralnih pitanja sa susjedima, kao Å¡to je pitanje nestalih u Domovinskom ratu.
Ukratko, Å¡to god mislili o EU, bili i najveći euroskeptik, treba priznati da naizgled tehniÄka zadaća Hrvatskoj daje odliÄne karte, s kojima će najmlaÄ‘a punopravna Älanica EU imati mnogo veće Å¡anse da dobro odigra partiju. Imajući u vidu da je Europska prijestolnica kulture ove godine jedan hrvatski grad, a rijeÄ je o projektu koji je u nadležnosti spomenutog Vijeća Europe, a ne Europske Unije, broj reflektora uperenih na naÅ¡u zemlju joÅ¡ je veći. Dodajmo tome da Hrvatska ove godine predsjeda i Strategijom EU za dunavsku regiju, popularno zvanom Dunavska strategija, u sklopu koje se ostvaruju brojni resorni projekti. Nažalost, ne postoji mjerilo na osnovi kojega bismo usporedili referentne vrijednosti 1. sijeÄnja i 30. lipnja 2020. i tako izraÄunali dodanu vrijednost hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU, ali svaka država Älanica EU u umreženom politiÄkom i gospodarskom svijetu treba ulagati i u takav oblik aktivnosti, jer bi u protivnom negativne posljedice nevidljivosti ili izolacije bile itekako vidljive.
Središnji samit u svibnju
Prvu priliku za pokazivanje u najboljem svjetlu Hrvatska je dobila već u drugom tjednu nove godine – posjetom skupine od Å¡ezdesetak novinara i izvjestitelja iz niza europskih zemalja (8. i 9. sijeÄnja) i dolaskom Europske komisije u Zagreb (9. i 10. sijeÄnja) na Äelu s Ursulom von der Leyen, bivÅ¡om njemaÄkom ministricom obrane. U sljedećim mjesecima bit će ministarski sastanci na razini financija, unutarnjih poslova i poljoprivrede (sijeÄanj) i gospodarstva, znanosti, obrazovanja i ponovno poljoprivrede (veljaÄa) itd. Ipak, kako se samo neki ministarski sastanci održavaju u predsjedavajućoj državi Älanici, a ostali u Bruxellesu i Luksemburgu, prometnice izmeÄ‘u ZraÄne luke dr. Franje TuÄ‘mana i Nacionalne i sveuÄiliÅ¡ne knjižnice neće biti baÅ¡ stalno zatvorene. Unaprijed zacrtan raspored ministarskih sastanaka podložan je promjenama, pa je tako već na poÄetku godine održan izvanredan sastanak Vijeća za vanjske poslove zbog novonastale krize s Irakom.
Ipak, sastanak koji je svakako politiÄka kruna hrvatskog predsjedanja jest EU samit s državama Zapadnog Balkana, koji će se u Zagrebu održati 6. i 7. svibnja, a na kojem će sudjelovati Å¡efovi 42 države EU i Zapadnog Balkana. Kako je već naglaÅ¡eno, jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja jest pokretanje pregovaraÄkog procesa s Albanijom i Sjevernom Makedonijom s mrtve toÄke, a svibanjski dan kada se u Zagrebu sastaju EU i Zapadni Balkan za tu veliku zadaću nije prikladan, ni vremenski ni logistiÄki. Proces otvaranja pregovaraÄkih poglavlja treba dogovoriti ranije, ponajprije s Francuskom, koja je dala crveno svjetlo na sastanku Europskog vijeća u listopadu proÅ¡le godine, zbog Äega je prva ovogodiÅ¡nja destinacija Vladina zrakoplova bio Pariz. No osim ministarskih sastanaka, u Hrvatskoj će se održati i brojni sastanci na nižim razinama: istaknimo ovom prilikom zajedniÄki sastanak radnih skupina odbora za poslove u kulturi te za audiovizualne medije, održan 10. sijeÄnja u Zagrebu.
Bogat kulturni program
Posebna je dodana vrijednost hrvatskog predsjedanja kulturni program koji će se prireÄ‘ivati Å¡to u domovini Å¡to u inozemstvu, a na kojem će nastupiti hrvatski izvoÄ‘aÄi, Äesto s djelima hrvatskih autora. Karta viÅ¡e tražila se za prigodni koncert u Hrvatskom narodnom kazaliÅ¡tu u Zagrebu 9. sijeÄnja, na kojem su uz najveća imena svjetske povijesti glazbe zaorila djela Lisinskog, Zajca i Gotovca, a briselska je publika 15. sijeÄnja imala priliku Äuti Hrvatski barokni ansambl sa solistima Maxom Emanuelom CenÄićem i Renatom Pokupić na sveÄanom koncertu u povodu poÄetka predsjedanja u glavnom gradu Europe. Jesu li se djela Filipa Vranjanina ili Ivana Marka LukaÄića već Äula u Äuvenom briselskom Bozaru, nije nam poznato, no odgovor nije teÅ¡ko pretpostaviti.
U europskim zemljama oÄekuje nas do kraja lipnja joÅ¡ viÅ¡e od pedeset sjajnih koncerata, izložbi, predstava i filmskih projekcija, kojima će se hrvatska baÅ¡tina predstaviti u najboljem svjetlu. Istaknimo samo nastupe Ansambla narodnih pjesama i plesova Lado u BeÄu, Pragu, Bratislavi i PeÄuhu, ali i na Cipru i Malti, zatim gostovanja zagrebaÄkog HNK-a u sedam europskih gradova od BaltiÄkog mora do Atlantika, izvedbu Kuljerićeva Hrvatskoga glagoljaÅ¡kog rekvijema u Münchenu pod palicom Ivana RepuÅ¡ića ili veliku izložbu Zagreb – BudimpeÅ¡ta, na kojoj Klovićevi dvori već marljivo rade s budimpeÅ¡tanskim Nacionalnim muzejom, a koju ćemo nakon postava u MaÄ‘arskoj vidjeti u rujnu i na zagrebaÄkom Jezuitskom trgu. Neka stoga uz službeni slogan hrvatskog predsjedanja, koji glasi „snažna Europa u svijetu punom izazova“, neslužbeni slogan predsjedanja u godini u kojoj slavimo 250. obljetnicu roÄ‘enja velikog Beethovena bude stih iz Devete simfonije „Zagrlite se, milijuni“.
Piše Domagoj Marić, Vijenac 675
|
