|
Mali su oglasi praktiÄan i koristan naÄin oglaÅ¡avanja razliÄitih djelatnosti.
Listići papira s ispisanom ponudom: jeftino vrÅ¡imo uvezivanje diplomskih radova ili jeftino vrÅ¡imo pretipkavanje - Äesto su viÄ‘eni na fakultetskim oglasnim ploÄama. To Å¡to su mali oglasi napisani jeziÄnoj normi protivno, oglaÅ¡ivaÄi se ne brinu, ali bi svakako trebali jer korisnik i prema jeziÄnoj razini oglasa može procijeniti vrijednost ponude. U navedenim je oglasnim porukama jeziÄna razina niska, a zbog pogrjeÅ¡ne upotrebe glagola vrÅ¡iti. |
Temeljno je znaÄenje glagola vrÅ¡iti izdvajanje zrnja od zrelog žitnog klasja Å¡to znaÄi da u svom temeljnom znaÄenju glagol vrÅ¡iti imenuje poljodjelni posao. S obzirom na to da vrÅ¡iti ponajprije znaÄi obavljati kakav posao ili djelatnost, razumljivo je da se znaÄenje glagola vrÅ¡iti proÅ¡irilo i uopćilo pa se vrÅ¡iti Äesto upotrebljava i u prenesenom znaÄenju kada se želi izreći obavljanje kakvoga posla. Tako se osim žita u nas vrÅ¡e i razliÄita istraživanja, dužnosti; vrÅ¡i se uvezivanje diplomskih radnji, pretipkavanje tekstova...
MeÄ‘utim, takva je upotreba glagola vrÅ¡iti u hrvatskom jeziku neodgovarajuća i nepravilna. Istini za volju, umjesto vrÅ¡iti u navedenim se primjerima može upotrijebiti glagol obavljati: obavljati istraživanje, dužnost; obavljati uvezivanje diplomskih radnji, pretipkavanje tekstova..., ali i to naruÅ¡ava jeziÄnu, a poglavito stilsku razinu naÅ¡ega iskaza.
Svi se navedeni primjeri mogu upotrijebiti bez glagola vrÅ¡iti (i bez glagola obavljati), a zbog toga Å¡to je glagol vrÅ¡iti upotrijebljen uz glagolske imenice koje već same po sebi znaÄe kakvu radnju: vrÅ¡iti istraživanje - istraživati, vrÅ¡iti uvezivanje - uvezivati, vrÅ¡iti pretipkavanje - pretipkavati. Prema tomu, ne vrÅ¡i se uvezivanje diplomskih radova, nego se diplomski radovi uvezuju; ne vrÅ¡i se pretipkavanje, nego se pretipkava. Oba su glagola, i vrÅ¡iti i obavljati, nepotrebni uz glagolske imenice.
Kada je rijeÄ o upotrebi uz imenicu dužnost: vrÅ¡iti (obavljati) dužnost, vrÅ¡itelj dužnosti - valja imati na umu da se dužnost ne vrÅ¡i i ne obavlja, nego se obnaÅ¡a. Onaj tko je na dužnosti, dužan ju je obnaÅ¡ati jer je obnaÅ¡atelj dužnosti. U nas se zadržao obiÄaj pisati kraticu v. d. koju danas Äitamo: vrÅ¡itelj dužnosti, a prije desetak smo je godina Äitali: vrÅ¡ilac dužnosti.
Kratica je v. d. upisana i u Hrvatski pravopis, najvjerojatnije zbog toga Å¡to je v. d. uÄvršćeno tijekom dugogodiÅ¡nje upotrebe. MeÄ‘utim, i ovdje bi trebalo poÅ¡tovati književnojeziÄnu normu, a ne loÅ¡e obiÄaje: ako se dužnost ne vrÅ¡i nego obnaÅ¡a, tada je i obnaÅ¡atelj dužnosti, a ne vrÅ¡itelj, pa bi i kraticu v. d. valjalo uskladiti sa suvremenom normom.
Sanda Ham
ISPRAVNO: Vršiti - izdvajati zrnje od zrelog žitnog klasja. Danas smo vršili žito.
NEISPRAVNO: upotrijebiti uz glagolske imenice. Danas smo vršili istraživanje
|
