Jezikoslovci i diplomati o hrvatskom kao službenom jeziku EU

Matica hrvatska i Diplomatska akademija Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija organizirale su u petak, 8. travnja 2011. U Maloj dvorani Matice hrvatske, zajednički okrugli stol na temu "Hrvatski - službeni jezik EU".

Bila je to prva u nizu planiranih rasprava na temu hrvatskog kao službenog jezika u EU. Diplomati su nastojali odagnati strahove i brige o tome hoće li ili ne hrvatski jezik u EU biti ravnopravan kao i jezici ostalih članica, no jezikoslovci nisu podijelili njihov optimizam.

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Andrej Plenković rekao je da je u poglavlju 34 odredbe o jezičnom režimu jasna, i ne ostavlja nikakve dileme hoće li hrvatski jezik postati službeni jezik EU.

Jezikoslovac, akademik Radoslav Katičić je kazao da hrvatski jezik jest priznat, ali da postoje jake snage koje žele da hrvatski i srpski budu jednako važeći. "Još mi je loše u želucu od dužnosnice Haškog suda koja je govorila srpski - ne zato što bi jezik bio loš, nego zato što se zahtjevalo da prihvatim taj jezik kao svoj, a to ne mogu dok sam živ", kazao je.
"Hrvatski i drugi slavenski jezici, poput srpskog, jesu srodni i razumljivi - iako ne uvijek i u svemu - i tumač uglavnom nije potreban pa se zato nekima čini da bi to trebalo uzimati kao jedan te isti jezik razlučen na varijante upozorivši da bi se moglo dogoditi da hrvatski jezik postane samo varijanta koja nema vrijednosti niti iziskuje obzire. A to je nasilje", dodaje Katačić.

Diplomatima je poručio da je pitanje hrvatskog jezika, pitanje kulturnog identiteta i da ne smiju biti pragmatični, nego do kraja načelni.

Nitko ne vodi brigu kakav je hrvatski jeziku u školi i u medijima, upozorio je akademik August Kovačec. Ne vjeruje u EU, niti se pouzdaje u hrvatsku vlast. "Baš je briga austrijskog tajkuna kakav je hrvatski u njegovim novinama ili njemačkog tajkuna za jezik na njegovoj TV u Hrvatskoj. Volio bih biti optimist, ali za to nemam previše razloga", rekao je.

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa naveli su pak kako pod njihovom nadležnosti postoji 38 lektorata hrvatskog jezika u 21 zemlji te jedan katedra za hrvatski jezik u Rimu, dok su zahtjeve za otvaranjem lektorata uputili iz Turske, Norveške i Portugala, što također smatraju jednim od važnih doprinosa širenju i popularizaciji hrvatskog jezika.