|
Borba za nacionalni identitet i hrvatski jezik
Do 1. svibnja 1843. u Hrvatskom Saboru govorilo se latinskim jezikom, a onda je, 2. svibnja 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski održao prvi govor na
hrvatskom jeziku. No, kao službeni jezik, hrvatski je uveden tek pet godina kasnije, 23. listopada 1847. Kao jedan od nositelja hrvatskog narodnog preporoda i ilirskog pokreta, Ivan Kukuljević Sakcinski cijeli svoj život posvetio je politici i kulturno-znanstvenom djelovanju, zalagao se za uvođenje hrvatskog jezika umjesto latinskog kao službenog. |
U svom je prvom govoru naglasio pogubnost nadomještanja hrvatskog stranim jezicima.
Početak njegovog govora:
"Kao što svaki pravi Harvat i Slavonac, tako sam i ja s velikom zaisto radostju i unutrašnjim uzhitjenjem razumio, da slavni stališi i redovi ovih kraljevinah žele: podignutje katedrah za narodni naš jezik i literaturu (kako ja mislim), ne samo u Akademii nego u celom Distriktu Akademie Zagrebačke čim bez dvojbe to steći žele, da svi izobraženii stanovnici kraljevinah naših svoj maternji jezik dobro i izvarstno nauče. Nu, pitam ja s poniznim dopuštenjem: na kakovu će korist i svarhu biti učenje našega jezika kakovim uspehom kakovom posledicom kakovim trudom učit će ga stanovnici domovine naše, ako sa znanjem njegovim nikada nikakovo dobro skopčano nebude; ako po njem nitko ništa zaslužiti si nebude mogao; i ako mi nikad niti pomisliti nećemo, da ga u javni život uvedemo Zaisto će on bez toga, kao i do sada ostati u tmini, šnjim će se zabavljati samo oni, koji baš za to vremena imali budu, u ostalom neće ga opet veća strana naroda znati, a oni, koji se javnim životom bave, i koji su u javnih službah stavljeni sasvim će ga zanemariti kao i do sada; podignutje pako naših katedrah i učionah neće na drugo služiti, nego na zasleplenje domorodacah i tudjinah."
Ugarske i austrijske vlasti njegov su govor naravno osudile.
|
