Da je rijeÄ o ozbiljnoj vjerskoj zajednici, Äija se prava krÅ¡e odbijanjem registracije, najbolje pokazuju brojÄani podaci, o kojima u jednom intervjuu govori arhiepiskop:
“Na popisu stanovniÅ¡tva 2011. bilo je 16.647 Hrvata pravoslavaca i to u doba kad HPC joÅ¡ uvijek nije obnovljena. Sve vjerske zajednice (bez islamske), upisane u evidenciju vjerskih zajednica imaju sveukupno oko 16.000 vjernika, to jest manje nego Å¡to se izjasnilo Hrvata pravoslavaca... Samo 700 židova imaju upisane tri židovske vjerske zajednice. Napominjemo da je u istom popisu samo 50 tisuća pravoslavaca izjavilo da im je majÄinski jezik srpski. Na ovaj naÄin možemo zakljuÄiti da su svih preostalih 125.000 pravoslavaca u stvari pravoslavni Hrvati. Nadamo se da će neki struÄnjak istražiti kakvo je trenutno stanje, možda smo danas Äak druga (nakon KatoliÄke crkve) vjerska zajednica u RH.â€
Vjerojatno u ovom posljednjem raÄunanju Aleksandar pretjeruje, ali sve su druge Äinjenice toÄne i službene. Pa Äega se onda boji hrvatska vlast? ZaÅ¡to je ministar u Milanovićevoj vladi Arsen Bauk odbio registrirati HPC, a registrirane su vjerske zajednice s neusporedivo manje Älanova, te je sada u tijeku treći pokuÅ¡aj da se to uÄini? Jedan je od razloga Hrvatska pravoslavna crkva u vrijeme NDH i poticaj koji joj je dao Pavelić. Ali taj razlog ne vrijedi baÅ¡ niÅ¡ta, jer je ideja o hrvatskoj pravoslavnoj crkvi stara viÅ¡e od stoljeća i pol, a za nju se pogotovo zauzimao joÅ¡ Eugen Kvaternik, ogorÄen srpsko-ruskim spletkama.
Hrvatska bi povijest i kultura bili jako osiromaÅ¡eni kad bismo iz njih izbacili velikane pravoslavce koji su se osjećali Hrvatima i od kojih su mnogi svoju pravoslavnu vjeru i te kako prakticirali. Ako ćemo po istini, pravoslavaca u Hrvatskoj koji su se osjećali Srbima jedva da je i bilo prije nego Å¡to je poÄelo njihovo posrbljivanje. Historijski podaci kažu da se do bana Khuena Hedervarija i izdavanja srpskog lista “Srbobran†većina pravoslavaca u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji osjećala graÄ‘anima Hrvatske i politiÄkim Hrvatima, za razliku od Dalmaciji gdje je bila vrlo jaka velikosrpska propaganda pa je posrbljivanje Vlaha pravoslavaca bilo osjetno brže.
Spomenimo samo neke hrvatske veliÄine, Hrvate pravoslavne vjere koji su obilježili hrvatsku povijest i kulturu. To su književnik i pravaÅ¡ August HarambaÅ¡ić, intendant HNK i pravaÅ¡ Stjepan Miletić, pjesnik Petar Preradović, osnivaÄ Prve hrvatske Å¡tedionice Anastas Popović, književnik Milan Ogrizović, general Svetozar Borojević... Kao poseban primjer treba spomenuti autora poslanice “Onim pravoslavnim Hrvatom koji kažu da su Srbiâ€, sesvetskog naÄelnika i narodnog zastupnika Marka Mileusnića, kojega je užasnulo isticanje srbijanske zastave na pravoslavnoj crkvi na danaÅ¡njem Cvjetnom trgu (zastavu je skinula skupina studenata a nazoÄni su bili i Vladimir Vidrić i Stjepan Radić).
Nema sumnje da su pravoslavni Hrvati nezaobilazan Äimbenik nacionalne povijesti i kulture, pa ideja o hrvatskoj pravoslavnoj crkvi ima i te kakvo utemeljenje u proÅ¡losti, a potkrijepljena je i brojÄanim pokazateljima o kojima govori arhiepiskop Aleksandar. No zamislite kako bi vrisnula Srpska pravoslavna crkva da se HPC registrira, kako bi Milorad Pupovac bio srdit na Plenkovića, pa onda pogaÄ‘ajte hoće li sadaÅ¡nji HDZ-ov ministar uprave postupiti drukÄije od SDP-ova.
I zamislite strah srpskog pravoslavlja u Hrvatskoj koje bi se s razlogom pobojalo da bi Hrvatska pravoslavna crkva bila, ako ne najjaÄa poslije KatoliÄke, kao Å¡to bi htio Aleksandar, onda sigurno znaÄajan Äinitelj u osvješćivanju pravoslavaca kao Hrvata, Å¡to su uvelike bili u povijesti. Njezinim bi se djelovanjem ispravila joÅ¡ jedna velika nepravda i dugotrajno nasilje nad hrvatstvom, koje su u Domovinskom ratu uz katolike branili i pravoslavci, a meÄ‘u njima i oni poginuli kojima su svećenici Srpske pravoslavne crkve uskratili pogrebni obred jer su im lijesovi bili pokriveni hrvatskim zastavama!
Kad-tad će se Hrvatska pravoslavna crkva registrirati, ali će ostati trag sramote koje su u posljednje vrijeme ostavile i SDP-ova i HDZ-ova vlast.
Milan IvkoÅ¡ić, VeÄernji list
|
