Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

JEZIČNI KUTAK - GOVORIMO LI HRVATSKI?     (20.10.2015.)

Neobična jezična rješenja

U Hrvatskoj gledatelji često prate večernji Dnevnik Nove TV koji počinje 15 minuta prije Dnevnika koji emitira Hrvatska televizija. Na žalost, od stalnih izvjestitelja u toj emisiji mogu se čuti neobična jezična rješenja, kakvih na hrvatskom televizijskom programu nije bilo ni u doba SFRJ.


Kako je moguće da se, umjesto u normiranom hrvatskom književnom jeziku ustaljenoga, a također i u razgovornom jeziku prihvaćenoga naziva dječji vrtić - odjednom gledateljima počinje servirati riječ obđanište? Zvuči nevjerojatno, ali je na žalost istinito.

Isto tako, sve se rjeđe može čuti hrvatski glagol zračiti u svim svojim značenjima. Prema tomu glagolu i pojedini su se hrvatski jezikoslovci odnosili maćuhinski. Hrvatski vukovac Tomo Maretić u svom je Jezičnom savjetniku pretpostavio da je taj glagol kajkavizam u značenju 'izlagati svježemu zraku te preporučio glagol promahivati. Glagol zračiti našao je u hrvatskoga leksikografa Ivana Belostenca te, premda ga nije prihvatio, Maretić je pokazao da taj glagol pripada hrvatskoj jezičnoj tradiciji.

Drugi hrvatski jezikoslovac Josip Pavešić oslanja se na Maretića. Prema njegovu Jezičnomu savjetniku s gramatikom, razmatrani je glagol iz kajkavskih govora preuzet u normirani književni jezik. Smatra da je u značenju 'izlagati svježemu zraku' bolje rabiti glagol provjetravati, dok uporabu glagola zračiti preporučuje u značenju'izlagati zrakama! Drukčije mišljenje zastupa jezikoslovac Petar Skok, dobar poznavatelj hrvatskih govora, koji je upozorio kako se u hrvatskim gradovima glagol zračiti rabi u značenju 'izlagati svježemu zraku.

Sukladno tomu, u Rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića jedno od uobičajenih značenja glagola zračiti jest 'izlagati svježemu zraku'. U tom se značenju glagol zračiti susreće i u različitim čakavskim govorima, npr. na otoku Uniju, na Grobniku, u Kompolju u Gackoj dolini.


I mnoge se druge hrvatske riječi postupno zanemaruju

Umjesto hrvatskomu jezičnomu sustavu prilagođene posuđenice milijun, sve se češće čuje tuđica milion. U hrvatskom jeziku nepotrebno je rabiti rusizam osobenjak u značenju 'osebujan čovjek, pomalo čudak'. Ta je imenica izvedena iz pridjeva osoben, preuzetoga iz ruskoga, dok je hrvatskomu jeziku svojstven pridjev osebujan. Zato ni hrvatskoga slikara Celestina Medovića ne bismo trebali nazivati osobenjakom.


Navedeni su primjeri pokazatelji sve veće nebrige za vlastiti jezik. Istodobno, posljednjih tjedana mnogi ponosno izjavljuju kako će hrvatski jezik postati jedan od službenih jezika Europske unije. Kakvi su mu izgledi u toj višejezičnoj zajednici, ako i u Hrvatskoj postaje sve nevažnijim?

Piše: S. Vulić, www.hkz-kkv.ch

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch