Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

JEZIČNI KUTAK - GOVORIMO HRVATSKI      (15.04.2016.)

Jezik je uvijek važan

Posljednjih je godina postalo uobičajeno otpuštati lektore hrvatskoga jezika. U različitim poduzećima i ustanovama prevladao je stav o njihovoj nepotrebnosti, a rezultat takovoga odnosa je srozavanje normiranoga hrvatskoga književnoga jezika na zabrinjavajuće nisku razinu. Osobito se to odnosi na medije, tisak i literaturu koju čita znatan broj ljudi.


Za samo desetak kuna može se kupiti različito zabavno štivo koje će vam kratiti vrijeme dok putujete ili negdje čekate u redu.
Volite li npr. čitati Agathu Christie, a još uvijek je vole čitati različiti naraštaji, lako i jeftino možete kupiti njezine romane prevedene na hrvatski jezik u nakladi Marjan tiska d. o. o. iz Splita. Međutim, u tim knjigama, koje nemaju službenoga lektora, naići ćete na vrlo neobična jezična rješenja.

Tako ćete se primjerice nemalo iznenaditi kada čitajući roman Mačka među golubovima (tiskan 2002.) naiđete na izraz s naše tačke gledišta. Riječ tačka se nametala hrvatskomu jeziku tzv. Novosadskim pravopisom iz 1960., ali hrvatski su se jezikoslovci i tada zalagali za hrvatsku riječ točka. Doduše, u spomenutom se prijevodu romana susreće i točka (npr. do određene točke), ali takova je uporaba nedvojbeno trebala biti dosljedna u svim primjerima.


U hrvatskom jeziku brojevni prilozi, izvedeni od broja četiri pa nadalje, redovito završavaju na -ero, npr. četvero, petero, devetero, dvanaestero, tridesetero itd. To je bitna značajka normiranoga hrvatskoga književnoga jezika i znatne većine hrvatskih mjesnih govora. Međutim, u spomenutom prijevodu čitat ćete o devetoro djece umjesto devetero.

Također ćete naći izraz sramota me je, npr. sramota me je priznati umjesto pravilnoga sram me je: sram me je priznati ili sramim se priznati. Izraz sramota me je u hrvatskom se jeziku susreće vrlo rijetko, i to samo u pojedinim mjesnim govorima. U normiranom je književnom jeziku neprihvatljiv, jer imenice sram i sramota imaju različita značenja. Isto tako različita značenja imaju glagoli sramiti se i sramotiti se. Zato se npr. može reći sram me je što se to dogodilo, sramim se što se to dogodilo, sramota je što se to dogodilo, nemoj se sramotiti, sramotiš se, ali ne sramota me je.


U hrvatskoj se jezičnoj tradiciji pridjev prost, -a, -o često susreće u značenju slobodan, slobodna, -o. Sukladno tomu i prilog prosto susreće se u značenju slobodno. Još uvijek se u tom značenju rabi u različitim hrvatskim govorima, npr. na otoku Drveniku kraj Trogira. U suvremenom se hrvatskom jeziku taj pridjev, odnosno prilog rabi u značenju nepristojan, nepristojno, što je zapravo jedno od prenesenih značenja riječi slobodan, slobodno. U normiranom se književnom jeziku ne preporučuje uporaba riječi prost, prosto u značenju jednostavan, jednostavno, osim kao izrazito stilskih obilježenih. U razmatranom se prijevodu nepotrebno rabi prilog naprosto umjesto priloga jednostavno.


Pridjevi prijatan, neprijatan (u svim gramatičkim rodovima), te sukladno tomu prilozi prijatno, neprijatno u hrvatskom su jeziku rusizmi. Uobičajeni su u nekim drugim slavenskim jezicima, npr. u bugarskom. U hrvatskom su se jeziku u tom značenju od starine rabili i još uvijek se rabe pridjevi ugodan, neugodan (u svim gramatičkim rodovima) i prilozi ugodno, neugodno. Međutim, u razmatranom prijevodu te riječi izostaju, a umjesto njih se vrlo često rabi prijatan, prijatno i neprijatan, neprijatno, npr. ima vrlo prijatnih mjesta; ne trebate očekivati da se ovdje dogodi još nešto neprijatno; nemoj se miješati u nešto neprijatno; bila je spremna ublažiti svaki neprijatan utisak.

U potonjoj se sintagmi susreće i imenica utisak umjesto u hrvatskom jeziku prihvatljivije riječi dojam. Isto se može reći za imenicu spisak, npr. u spomenutom prijevodu ostavila mi je spisak umjesto hrvatske riječi popis.


Računica je jednostavna. Ako se takova jezična rješenja budu stalno i sustavno promicala, čitatelji i slušatelji prihvatit će ih i smatrati dijelom normiranoga književnoga jezika. Budući da je riječ o temi koja na žalost ne zastarijeva, potrebno je stalno o njoj govoriti i pisati te uporno upozoravati na načine razaranja hrvatskoga jezika.

Piše: S. Vulić, www.hkz-kkv.ch

Ispravno - neispravno:

točka  - tačka

devetero - devetoro

sram me je priznati- sramota me je priznati

ugodan, neugodan - prijatan, neprijatan

dojam - utisak

popis - spisak

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch