Grčka je u krizi, goleme su rupe u državnom proračunu, europski ministri financija najavljuju radikalne poteze kojima namjeravaju smanjiti potrošnju te najjužnije države Europske zajednice. Njemačke banke odbijaju kupovinu državnih obveznica, jer osim turizma i trgovačke pomorske flote, Grčka nema čime zaraditi novce.

Grčka, Španjolska, Portugal i Italija, godinama su bile priviligirane članice EZ, jer su iz zajedničkog financijskog 'lonca' više dobivale, nego što su u njega stavljale. I usprkos toga ostale su privredno slabije, zato ih je kriza teže pogodila.

Španjolska je u vrijeme privrednog 'buma' sredstvima EZ-e napuhala sektor izgradnje (hotela, kuća i stanova), a Portugal je ulagao više u izgradnju autocesta nego u izobrazbu mladih ljudi. Talijanska poduzeća proizvode elegantna odjela i moderne naočale, ali malo njih zna kako funkcionira high-tehnika.

Jedan američki proizvođač aparata koji reguliraju rad srčanog mišića, upitan zašto ih proizvodi u Švicraskoj, odgovara protupitanjem: "Biste li vi rado imali u grudima aparat na kojem piše "Made in Italy"?

Italija, Grčka, Španjolska i Portugal drugačije se poslovno ponašaju nego sjeverne zemlje EZ-e. Italija sve više tone u korupciju. Agilni Talijani su se pomirili sa životnom situacijom koja bi prosječnog Švicarca dovela u očaj. Desetljećima su se nekako provlačili, no sada su se doveli u slijepu ulicu. Posljednje afere Festweba i Telecoma Italije stranim su poslovnim ljudima otvorile oči i pokazale koliko je opasno poslovati u Italiji. I onaj tko ima dobre namjere, može doći u konflikt sa zakonom, jer birokracija je ispala iz svih okvira, pa se firme kreću u sivoj zoni, a da toga nisu ni svjesne.

Pod visokim zaduženjem i narušenim državnim proračunom pate i druge zemlje, primjerice Velika Britanija, Njemačka i Francuska. I u tim zemljama su na djelu korumpirani menađeri, ali postoje mehanizmi kojima ih se može staviti pod kontrolu. Zemlje južne Europe neznaju kako se osloboditi korupcijske mreže, protekcije i porezne prevare. Velika je zagonetka kako će te zemlje popraviti svoje financije. Kada se u sjevernim zemljama zahukta privreda, porezni prinosi naglo rastu. Ali u južnim zemljama za to ne postoji baza, jer nema poštenja i korektnosti.

Kada se uzme u obzir okrutna konkurencija u internacionalnoj trgovini, gdje se zemlje svim mogućim sredstvima bore za investitore i novac, položaj se dodatno pogoršava. Azijske firme disciplinirano rade i snažno prodiru na svjetsko tržište. Cipele i odijela proizvode puno povoljnije od Talijana. Jedna Kineska firma nedavno je preuzela menađment kontainerskog transporta u grčkoj luci Pirei. Kinezi sve više dirigiraju i u talijanskoj modnoj industriji.

I u drugim zemljama Europske zajednice zatvoreni su cijeli industrijski sektori, ali uvijek nastaju novi. Na žalost, u južnoj Europi je malo poduzetnika koji mogu ispuniti nastale rupe. Protiv konkurencije iz Azije, koja prakticira brutalan kapitalizam, nemaju mogućnosti za uspjeh. Na drugim mjestima je radna snaga jeftinija, često čak i bolje izučena.

Zemlje južne Europe ne trebaju se nadati investitorima iz inozemstva. I tako EZ stoji pred teškom zadaćom. Siromaštvo i neraspoloženje stanovništva moglo bi se razantno proširiti i ugroziti mirni suživot u Europskoj zajednici.

Mogu li Hrvati izvući neku pouku iz opisanoga? Mogu, ako se sjete da su, ne tako davno, živjeli u sličnoj državnoj tvorevini sa velikim zajedničkim financijskim 'loncem' i ako ne zaborave kako je ta avantura završila. Nerazvijene zemlje nisu to bez razloga, radni moral južnjaka dokazano je slabiji od onoga na sjeveru Europe.

Hrvati imaju svoje iskustvo, Europa je na putu da ga napravi.

Za Hrvati AMAC
Dunja Gaupp, Švicarska, 02.03.2010.

POGLEDAJTE ČLANAKE NA TEMU EU: Europska unija