|
Grčka je u krizi, goleme su rupe u državnom proračunu,
europski ministri financija najavljuju radikalne poteze
kojima namjeravaju smanjiti potrošnju te najjužnije
države Europske zajednice. Njemačke banke odbijaju
kupovinu državnih obveznica, jer osim turizma i
trgovačke pomorske flote, Grčka nema čime zaraditi
novce.
Grčka,
Španjolska, Portugal i Italija, godinama su bile
priviligirane članice EZ, jer su iz zajedničkog
financijskog 'lonca' više dobivale, nego što su u
njega stavljale. I usprkos toga ostale su privredno
slabije, zato ih je kriza teže pogodila. |
Španjolska je u vrijeme privrednog 'buma' sredstvima
EZ-e napuhala sektor izgradnje (hotela, kuća i stanova),
a Portugal je ulagao više u izgradnju autocesta nego u
izobrazbu mladih ljudi. Talijanska poduzeća proizvode
elegantna odjela i moderne naočale, ali malo njih zna
kako funkcionira high-tehnika.
Jedan američki
proizvođač aparata koji reguliraju rad srčanog mišića,
upitan zašto ih proizvodi u Švicraskoj, odgovara
protupitanjem: "Biste li vi rado imali u grudima
aparat na kojem piše "Made in Italy"?
Italija, Grčka, Španjolska i Portugal drugačije se
poslovno ponašaju nego sjeverne zemlje EZ-e. Italija
sve više tone u korupciju. Agilni Talijani su se
pomirili sa životnom situacijom koja bi prosječnog
Švicarca dovela u očaj. Desetljećima su se nekako
provlačili, no sada su se doveli u slijepu ulicu.
Posljednje afere Festweba i Telecoma Italije stranim
su poslovnim ljudima otvorile oči i pokazale koliko je
opasno poslovati u Italiji. I onaj tko ima dobre
namjere, može doći u konflikt sa zakonom, jer
birokracija je ispala iz svih okvira, pa se firme
kreću u sivoj zoni, a da toga nisu ni svjesne.
Pod visokim zaduženjem i narušenim državnim
proračunom pate i druge zemlje, primjerice Velika
Britanija, Njemačka i Francuska. I u tim zemljama su
na djelu korumpirani menađeri, ali postoje mehanizmi
kojima ih se može staviti pod kontrolu. Zemlje južne
Europe neznaju kako se osloboditi korupcijske mreže,
protekcije i porezne prevare. Velika je zagonetka kako
će te zemlje popraviti svoje financije. Kada se u
sjevernim zemljama zahukta privreda, porezni prinosi
naglo rastu. Ali u južnim zemljama za to ne postoji
baza, jer nema poštenja i korektnosti.
Kada se uzme u obzir okrutna konkurencija u
internacionalnoj trgovini, gdje se zemlje svim mogućim
sredstvima bore za investitore i novac, položaj se
dodatno pogoršava. Azijske firme disciplinirano rade i
snažno prodiru na svjetsko tržište. Cipele i odijela
proizvode puno povoljnije od Talijana. Jedna Kineska
firma nedavno je preuzela menađment kontainerskog
transporta u grčkoj luci Pirei. Kinezi sve više
dirigiraju i u talijanskoj modnoj industriji.
I u drugim zemljama Europske zajednice zatvoreni su
cijeli industrijski sektori, ali uvijek nastaju novi.
Na žalost, u južnoj Europi je malo poduzetnika koji
mogu ispuniti nastale rupe. Protiv konkurencije iz
Azije, koja prakticira brutalan kapitalizam, nemaju
mogućnosti za uspjeh. Na drugim mjestima je radna
snaga jeftinija, često čak i bolje izučena.
Zemlje južne Europe ne trebaju se
nadati investitorima iz inozemstva. I tako EZ stoji
pred teškom zadaćom. Siromaštvo i neraspoloženje
stanovništva moglo bi se razantno proširiti i ugroziti
mirni suživot u Europskoj zajednici.
Mogu li Hrvati izvući neku pouku iz
opisanoga? Mogu, ako se sjete da su, ne tako davno,
živjeli u sličnoj državnoj tvorevini sa velikim
zajedničkim financijskim 'loncem' i ako ne zaborave
kako je ta avantura završila. Nerazvijene zemlje nisu
to bez razloga, radni moral južnjaka dokazano je
slabiji od onoga na sjeveru Europe.
Hrvati imaju svoje iskustvo, Europa je
na putu da ga napravi.
Za Hrvati AMAC
Dunja Gaupp, Švicarska, 02.03.2010.
POGLEDAJTE ČLANAKE NA TEMU EU:
Europska unija
|