Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

TRIDESET TOČAKA - KAKO HRVATSKU IZVUĆI IZ KRIZE      (24.02.2011.)

1.  Osnovni preduvjet izlaska Hrvatske iz krize jest da se na narednim (redovnim ili izvanrednim izborima) smjeni postojeća vlast na nivou države. Prije izbora, postavlja se kao povijesni i politički imperativ - prethodno bezuvjetno ujedinjenje svih hrvatskih demokratskih domoljubnih snaga u domoljubni izborni blok, tako da se poluči natpolovična izborna pobjeda (makar djelomično i uz pomoć zdravog dijela HDZ-a).

Svaka ona politička stranka ili udruga koja samu sebe drži za demokratsku i domoljubnu i koja se ne odazove na poziv na ujedinjenje za spas Domovine - treba je javno obilježiti kao stranku ili udrugu koja domoljublje ima samo na riječima, a ne na djelu. Preuzimanje vlasti od strane domoljubnog bloka s čestitim ljudima - jest preduvjet svih preduvjeta za izvlačenje Hrvatske iz sveopće krize.

2.  Osnovati Hrvatsku gospodarsku banku (HGB) kao državnu, s mnogo ekspozitura u Domovini i iseljeništvu u kojoj će se davati izrazito povoljni krediti građanima, a pravnim osobama samo ako su komintenti banke. Osnivanje ove banke treba biti prvi korak u obnovi hrvatskog bankarstva, bez kojeg ne može funkcionirati niti jedna država. Osnovni kapital banke osigurati udruženjem u tu banku ono malo banaka što su preostale u hrvatskim rukama, potom na druge standardne načine, a djelomično i iz državne emisije novca.

3.  Čvrsto obuzdati i kontrolirati svaki uvozni lobi. U načelu dopustiti uvoz samo one robe, prvenstveno hrane koja se ne proizvodi u Hrvatskoj. Uvozne i sve druge lobije staviti pod čvrstu kontrolu nadležnih inspektorskih službi, radi sprječavanja djelatnosti suprotnih gospodarskim interesima Domovine.

4.  Uvesti dvostupnost u odlučivanju kod javne nabave za državna, gradska i općinska poduzeća iznad određenog iznosa. Drugostupno odlučivanje vršila bi lokalna ili državna inspekcija koja bi se sastojala od stručnjaka, inspektora, vještaka i sl.

5.  Osnovati Financijsku policiju za nadzor financijskog poslovanja pravnih subjekata s velikim mandatnim ovlastima, od mandatnog kažnjavanja na licu mjesta visokim novčanim kaznama odgovornih osoba, pa sve do momentalne smjene s funkcije, oduzimanja stečenih ugovornih prava vezanih na radni odnos, prestanka rada poduzeća ili obrta i sl..

6.  Ukinuti bilo kakve dotacije iz Državnog proračuna lokalnim jedinicama uprave (općinama i sl.) tako da to dovede do njihovog smanjenja samo na načelu ekonomičnosti. Tako bi prestale postojati one lokalne jedinice koje se ne mogu samofinancirati, a inače izvršiti temeljitu i radikalnu reformu javne uprave. Krajnje racionalizirati državnu upravu u svim oblastima. Unificirati brojna rješenja i postupke, gdje je god to moguće, dostavu pošte vršiti i e-mailom samo da se smanje troškovi

7.  Uvesti vrlo strogo načelo ekonomičnosti u rad pravosuđa, (što znači skraćenje rasprava i analiza samo bitnih dokaza i činjenica) a poglavito u kaznenim predmetima koji se razvlače kao trakavice i traju godinama, te koštaju porezne obveznike vrlo velike novce. Uvesti načelo da kod gospodarskog kriminala, pravomoćno osuđeni plaća i sve sudske troškove (uključujući plaće sudaca, državnih odvjetnika, materijalne troškove suda i sl.)

8.  U diplomatskim službama smanjiti broj osoblja, a ponegdje uspostaviti jedno poslanstvo za par ili više susjednih država, a tamo gdje se poslanstvo nalazi među hrvatskim iseljenicima zapošljavati uglavnom iseljenike jer to mnogo manje košta, (ne trebaju im se unajmljivati stanovi i sl.)

9.  Kod svih državnih subvencija, za svakom odobrenom subvencijom poslati financijske inspektore koji bi pratili utrošak tog novca i o tome izvještavali Vladu RH. Uvesti načelo da nema subvencije bez detaljne kontrole utroška tih sredstava od strane države.

10.  Poticati poljoprivrednu proizvodnju i otkup plodova, dodjelom poljoprivrednog zemljišta, dodjelom državnih jeftinijih kredita, subvencija i sl. tako da domaća hrana postane jeftina. Jeftina hrana je preduvjet svakog napretka države. Zabraniti uvoz poljoprivrednih proizvoda sve dotle dok postoje neotkupljene ili neprodane domaće zalihe. Znanstveno istražiti i nove poljoprivredne mogućnosti, uzgojom specijalnih traženih vrsti biljnog i životinjskog karaktera. Forsirati ekološku poljoprivrednu proizvodnju prvenstveno u Lici, Dalmaciji, Istri i sl.

11.  Trajno ukinuti sve moguće privilegije po osnovu rada koje nisu rezultat standarnog radnog odnosa ( privilegirane mirovine, otpremnine, sinekure bivšim političarima i sl.) Drastično rezati plaće i otpremnine i privilegije menadžerima i poziciju im uvjetovati garancijom cjelokupnom njihovom privatnom imovinom za pozitivno poslovanje na kraju poslovne godine za pravne osobe koje vode .

12.  Otvarati velike javne radove na bazi koncesija stranim investitorima i za savku koncesiju osnovati stručno državno povjerenstvo koje će po kratkom postupku ishoditi sve potrebne papire i koje će pratiti realizaciju. Po ubrzanom programu pripremiti brojne veće infrastrukturne projekte i pozvati svjetske koncesionare da stave svoje ponude.

13.  Ukinuti deviznu klauzulu kod svih bankovnih kredita ubuduće, ali i za dosad sklopljene ugovore o kreditu, zakonski ograničiti visinu kamata na nivou prosječnih kamata u EU, oporezivati bankovnu dobit i sl.

14.  Po pitanju zaduženosti zemlje (države i gospodarskih subjekata) i zaduživanje i otplata duga trebala bi biti centralizirana i pod kontrolom jednog državnog stručnog tijela jer se samo tako dug može pratiti i držati pod kontrolom. U ovoj zemlji konačno se mora znati tko pije, a tko plaća. Kriznu situaciju u državnom proračunu, ponekad, ne uvijek, bilo bi bolje premostiti emisijom novca, nego dodatnim vanjskim skupim novim zaduženjem ili prodajom "obiteljskog srebra" što je definitivno najgora i najskuplja varijanta. Svako ubacivanje u opticaj nove količine novca dovodi do inflatornih kretanja, bez obzira da li je to vanjski zajam, prodaja imovine ili emisija novca. Ova zadnja varijanta je najmanje bolna. Mislim da se na taj način pokrivaju u američkom proračunu i najveće dolarske rupe.

15.  Stimulirati proizvodnju i prodaju robe koja se izvozi na strana tržišta, povoljnijim kreditima, subvencijama, svim dostupnim mjerama tako da nam izvoz bude uvijek veći od uvoza

16.  Uspostaviti svestranu povezanost, sve do institucionalne, između domovinske i iseljene Hrvatske, radi zajedničkog i obostranog interesa i napora da se Domovina izvuče iz teške krize u koju je zapala. Pozvati iseljeništvo na brojna manja ulaganja na primjer izgradnja manjih aerodroma po otocima za male avione, izgraditi na podlozi koncesije i veći aerodrom u zaleđu Šibenika na prostoru koji ima idealne uvjete i klimatske i prostorne za prijem i najvećih zarkoplova, potaći strana ulaganja u zdravstveni turizam, uvesti turističke programe obilazak 20, 50 ili više otoka. i sl.)

17.  Znanstveno i gospodarski istražiti sve moguće hrvatske gospodarske prednosti poput flaširanja, izvoza i prodaje pitke vode pretežno za područje Afrike, Bliskog Istoka i sl. U tome smislu proizvoditi i brodove za transport pitke vode. Prodaja mediteranskih brendova (masline, pršuti, vina, čak i izvoz dalmatinskog kamena kao graditeljskog materijala i sl.)

18.  Istražiti sve moguće destinacije u svijetu gdje se hrvatske tvrtke mogu natjecati kao izvođači radova prvenstveno u graditeljstvu i sl.(Afrika, Azija i sl.)

19.  Kod brodogradnje istražiti mogućnost proizvodnje funkcionalno i oblikovno novih dosad nepoznatih kategorija brodova koja bi prihvatilo svjetsko tržište (na pr. brodovi za medicinske terapijske tretmane, za posebna istraživanja, za prijevoz pitke vode, za prijevoz specijalne robe, brodovi radionice i sl.)

20.  Aktivirati puni gospodarski pojas i pripremiti sredstva njegove pune zaštite. To nam garantira međunarodno pozitivno pravo, i pravno nitko nam nema pravo tome protusloviti. Taj gospodarski pojas je samo stvar čvrstoga stava Vlade.

21.  Zaustaviti svaku daljnju prodaju hrvatskih gospodarskih i prirodnih resursa (obiteljskog srebra). Stranac može postati suvlasnik samo u dijelu kojom je dokapitalizirao neki postojeći gospodarski subjekt, a nikako kupnjom. A potpuni vlasnik nekog gospodarskog subjekta može postati samo kod tzv. green field investicija, tj. potpuno novom izgradnjom proizvodnog ili uslužnog objekta

22.  Uvesti princip da sastav Vlade RH, gradskih i općinskih vijeća u najmanje 5o% članstva mora biti vanstranačko i sastavljeno isključivo od nezavisnih stručnjaka iz različitih oblasti iz domovine i dijaspore.

23.  Uvesti socijalne programe, posebno naglašene u vrijeme dok se ne iziđe iz krize, kako bi osiromašni slojevi stanovništva lakše krizu preživjeli. Uvesti posebnu zaštitu trudnica i majki s nejakom djecom. Vrlo čvrsto regulirati radno zakonodavstvo koje će garantirati radnu funkcionalnost, ali i čvrsta prava uposlenika i njihovu zaštitu.

24.  Izraditi vrlo kvalitetne demografske programe, programe povratka naših iseljenika, programe kontroliranog useljenja iz drugih zemalja, poticaje natalitetnoj politici i obnovi hrvatskih obitelji...! Vratimo hrvatskom narodu i svim građanima - nadu u Život! Uvesti obvezu da Predsjednik RH svake godine podnesi izvješće Saboru RH o stanju naroda i države u prethodnoj godini, s posebnim osvrtom i na hrvatsko iseljeništvo i položaj Hrvata u vandomovinskoj Hrvatskoj (BiH i sl.) i o rezultatima pronatalitetne politike.

25.  Pri Vladi RH treba uspostaviti znanstvena vijeća za pojedine gospodarske, političke, kulturne oblasti, prvenstveno razraditi energetsku strategiju i sl. U tim vijećima trebaju biti najjača, ne stranačka, već stručna imena iz pojedinih oblasti iz Domovine i iseljeništva, a sastajali bi se povremeno i obrađivali bi i raspravljali pojedine teme iz svoje nadležnosti. Davali bi sugestije i smjernice Vladi RH, Saboru i sl.

26.  Vlada treba istražiti i oformiti i riznicu nadarenih ljudi, prvenstveno mladih ljudi iz Domovine i iseljeništva, kako bi im pomogla u njihovom daljnjem razvoju i kako bi ih korisno usmjerila na dobrobit Domovine. Pamet je skupa, ali je još mnogo skuplja ako se pametno ne koristi na opću dobrobit.

27.  Što čvršća povezanost domovinske i iseljene Hrvatske, osigurat će kvalitet kako samoj domovini, a jednako tako i hrvatskoj dijaspori gdje god da se nalazi. Zajedno smo i jači i moćniji. Treba čuvati svakog hrvatskog čovjeka u svijetu, jednako, ako ne još i više nego u domovini. Treba sačiniti vrlo široke programe povezanosti domovinske i iseljene Hrvatske na svim planovima. Tu doista postoje velike mogućnosti. Naše odnose trebamo stvoriti tako da naše iseljeništvo stvori osjećaj da su dijaspora s najboljom mogućom matičnom zemljom u svijetu. Da ih njihova matična država štiti i podržava baš u svemu.

28.  Sredstva javnog priopćavanj (TV postaje, radio postaje, dnevne i tjedne tiskovine i sl.) dovesti du budu u funkciji, ponajprije Istine, potom u funkciji dobrobiti naroda i države. Ne smije se dopustiti da sredstva priopćavanja guraju i ističu samo negativne trendove, te da plasiraju samo negativnosti o hrvatskoj državi, njenoj povijesti, njenoj sadašnjosti, ali tako smjerajući i na njenu negativnu budućnost. Sredstva priopćavanja trebaju biti slobodna, istino i pravdoljubiva, a ne negativna. Do danas se već godinama na tv programe dovode osobe koje su negativno nabijene prema svemu što je hrvatsko. To djeluje destruktivno i te osobe predstavljaju mnogo manje od 1% svojih istomišljenika. Sredstva priopćavanja trebaju biti ponajprije, ali ne samo, u funkciji velike većine naroda i njegovih duhovnih i materijalnih stremljenja.

29.  Zakonski propisati obvezu isticanja hrvatskog nacionalnog barjaka za vrijeme državnih praznika na zgradama svih državnih i poslovnih subjekata, na stambenim zgradama s više od tri stana i sl. Uvesti zakonsku obvezu da se na dan početka svake školske godine u osnovnim i srednjim školama vrši pozdrav Domovini svečanim podizanjem hrvatskog barjaka i pjevanja hrvatske himne uz prigodni program.

30.  Sve ovo je moguće samo ako nismo ili dok nismo članica EU. A ako uđemo u EU neka nam tada Bog pomogne, jer sami više teško ćemo i o čemu moći odlučivati. Ma koliko god da nas naši političari uvjeravali da će nam biti bolje u EU. To bolje može biti samo kratkoročno na početku, ali dugoročno gledano EU može samo značiti najvjerojatnije naš kraj i naš definitivni nestanak poput čaše bistre pitke izvorske vode izlivene u more. Živi bili pa vidjeli! Iskra sumnje svijetli kao majka svih razuma.

(Dobrodošao je svatko tko ovome Programu ponešto pametno doda...! Jer čovjek i slavuj zajedno su pametniji nego sam čovjek!)

Mile Prpa

Zagreb, 22. veljače 2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch