2. Osnovati Hrvatsku gospodarsku banku (HGB) kao
državnu, s mnogo ekspozitura u Domovini i iseljeništvu u
kojoj će se davati izrazito povoljni krediti građanima,
a pravnim osobama samo ako su komintenti banke.
Osnivanje ove banke treba biti prvi korak u obnovi
hrvatskog bankarstva, bez kojeg ne može funkcionirati
niti jedna država. Osnovni kapital banke osigurati
udruženjem u tu banku ono malo banaka što su preostale u
hrvatskim rukama, potom na druge standardne načine, a
djelomično i iz državne emisije novca.
3. Čvrsto obuzdati i
kontrolirati svaki uvozni lobi. U načelu dopustiti
uvoz samo one robe, prvenstveno hrane koja se ne
proizvodi u Hrvatskoj. Uvozne i sve druge lobije
staviti pod čvrstu kontrolu nadležnih inspektorskih
službi, radi sprječavanja djelatnosti suprotnih
gospodarskim interesima Domovine.
4. Uvesti dvostupnost u
odlučivanju kod javne nabave za državna, gradska i
općinska poduzeća iznad određenog iznosa. Drugostupno
odlučivanje vršila bi lokalna ili državna inspekcija
koja bi se sastojala od stručnjaka, inspektora,
vještaka i sl.
5. Osnovati Financijsku policiju
za nadzor financijskog poslovanja pravnih subjekata s
velikim mandatnim ovlastima, od mandatnog kažnjavanja
na licu mjesta visokim novčanim kaznama odgovornih
osoba, pa sve do momentalne smjene s funkcije,
oduzimanja stečenih ugovornih prava vezanih na radni
odnos, prestanka rada poduzeća ili obrta i sl..
6. Ukinuti bilo kakve dotacije
iz Državnog proračuna lokalnim jedinicama uprave
(općinama i sl.) tako da to dovede do njihovog
smanjenja samo na načelu ekonomičnosti. Tako bi
prestale postojati one lokalne jedinice koje se ne
mogu samofinancirati, a inače izvršiti temeljitu i
radikalnu reformu javne uprave. Krajnje
racionalizirati državnu upravu u svim oblastima.
Unificirati brojna rješenja i postupke, gdje je god to
moguće, dostavu pošte vršiti i e-mailom samo da se
smanje troškovi
7. Uvesti vrlo strogo načelo
ekonomičnosti u rad pravosuđa, (što znači skraćenje
rasprava i analiza samo bitnih dokaza i činjenica) a
poglavito u kaznenim predmetima koji se razvlače kao
trakavice i traju godinama, te koštaju porezne
obveznike vrlo velike novce. Uvesti načelo da kod
gospodarskog kriminala, pravomoćno osuđeni plaća i sve
sudske troškove (uključujući plaće sudaca, državnih
odvjetnika, materijalne troškove suda i sl.)
8. U diplomatskim službama
smanjiti broj osoblja, a ponegdje uspostaviti jedno
poslanstvo za par ili više susjednih država, a tamo
gdje se poslanstvo nalazi među hrvatskim iseljenicima
zapošljavati uglavnom iseljenike jer to mnogo manje
košta, (ne trebaju im se unajmljivati stanovi i sl.)
9. Kod svih državnih subvencija,
za svakom odobrenom subvencijom poslati financijske
inspektore koji bi pratili utrošak tog novca i o tome
izvještavali Vladu RH. Uvesti načelo da nema
subvencije bez detaljne kontrole utroška tih sredstava
od strane države.
10. Poticati poljoprivrednu
proizvodnju i otkup plodova, dodjelom poljoprivrednog
zemljišta, dodjelom državnih jeftinijih kredita,
subvencija i sl. tako da domaća hrana postane jeftina.
Jeftina hrana je preduvjet svakog napretka države.
Zabraniti uvoz poljoprivrednih proizvoda sve dotle dok
postoje neotkupljene ili neprodane domaće zalihe.
Znanstveno istražiti i nove poljoprivredne mogućnosti,
uzgojom specijalnih traženih vrsti biljnog i
životinjskog karaktera. Forsirati ekološku
poljoprivrednu proizvodnju prvenstveno u Lici,
Dalmaciji, Istri i sl.
11. Trajno ukinuti sve moguće
privilegije po osnovu rada koje nisu rezultat
standarnog radnog odnosa ( privilegirane mirovine,
otpremnine, sinekure bivšim političarima i sl.)
Drastično rezati plaće i otpremnine i privilegije
menadžerima i poziciju im uvjetovati garancijom
cjelokupnom njihovom privatnom imovinom za pozitivno
poslovanje na kraju poslovne godine za pravne osobe
koje vode .
12. Otvarati velike javne radove
na bazi koncesija stranim investitorima i za savku
koncesiju osnovati stručno državno povjerenstvo koje
će po kratkom postupku ishoditi sve potrebne papire i
koje će pratiti realizaciju. Po ubrzanom programu
pripremiti brojne veće infrastrukturne projekte i
pozvati svjetske koncesionare da stave svoje ponude.
13. Ukinuti deviznu klauzulu kod
svih bankovnih kredita ubuduće, ali i za dosad
sklopljene ugovore o kreditu, zakonski ograničiti
visinu kamata na nivou prosječnih kamata u EU,
oporezivati bankovnu dobit i sl.
14. Po pitanju zaduženosti
zemlje (države i gospodarskih subjekata) i zaduživanje
i otplata duga trebala bi biti centralizirana i pod
kontrolom jednog državnog stručnog tijela jer se samo
tako dug može pratiti i držati pod kontrolom. U ovoj
zemlji konačno se mora znati tko pije, a tko plaća.
Kriznu situaciju u državnom proračunu, ponekad, ne
uvijek, bilo bi bolje premostiti emisijom novca, nego
dodatnim vanjskim skupim novim zaduženjem ili prodajom
"obiteljskog srebra" što je definitivno najgora i
najskuplja varijanta. Svako ubacivanje u opticaj nove
količine novca dovodi do inflatornih kretanja, bez
obzira da li je to vanjski zajam, prodaja imovine ili
emisija novca. Ova zadnja varijanta je najmanje bolna.
Mislim da se na taj način pokrivaju u američkom
proračunu i najveće dolarske rupe.
15. Stimulirati proizvodnju i
prodaju robe koja se izvozi na strana tržišta,
povoljnijim kreditima, subvencijama, svim dostupnim
mjerama tako da nam izvoz bude uvijek veći od uvoza
16. Uspostaviti svestranu
povezanost, sve do institucionalne, između domovinske
i iseljene Hrvatske, radi zajedničkog i obostranog
interesa i napora da se Domovina izvuče iz teške krize
u koju je zapala. Pozvati iseljeništvo na brojna manja
ulaganja na primjer izgradnja manjih aerodroma po
otocima za male avione, izgraditi na podlozi koncesije
i veći aerodrom u zaleđu Šibenika na prostoru koji ima
idealne uvjete i klimatske i prostorne za prijem i
najvećih zarkoplova, potaći strana ulaganja u
zdravstveni turizam, uvesti turističke programe
obilazak 20, 50 ili više otoka. i sl.)
17. Znanstveno i gospodarski
istražiti sve moguće hrvatske gospodarske prednosti
poput flaširanja, izvoza i prodaje pitke vode pretežno
za područje Afrike, Bliskog Istoka i sl. U tome smislu
proizvoditi i brodove za transport pitke vode. Prodaja
mediteranskih brendova (masline, pršuti, vina, čak i
izvoz dalmatinskog kamena kao graditeljskog materijala
i sl.)
18. Istražiti sve moguće
destinacije u svijetu gdje se hrvatske tvrtke mogu
natjecati kao izvođači radova prvenstveno u
graditeljstvu i sl.(Afrika, Azija i sl.)
19. Kod brodogradnje istražiti
mogućnost proizvodnje funkcionalno i oblikovno novih
dosad nepoznatih kategorija brodova koja bi prihvatilo
svjetsko tržište (na pr. brodovi za medicinske
terapijske tretmane, za posebna istraživanja, za
prijevoz pitke vode, za prijevoz specijalne robe,
brodovi radionice i sl.)
20. Aktivirati puni gospodarski
pojas i pripremiti sredstva njegove pune zaštite. To
nam garantira međunarodno pozitivno pravo, i pravno
nitko nam nema pravo tome protusloviti. Taj
gospodarski pojas je samo stvar čvrstoga stava Vlade.
21. Zaustaviti svaku daljnju
prodaju hrvatskih gospodarskih i prirodnih resursa
(obiteljskog srebra). Stranac može postati suvlasnik
samo u dijelu kojom je dokapitalizirao neki postojeći
gospodarski subjekt, a nikako kupnjom. A potpuni
vlasnik nekog gospodarskog subjekta može postati samo
kod tzv. green field investicija, tj. potpuno novom
izgradnjom proizvodnog ili uslužnog objekta
22. Uvesti princip da sastav
Vlade RH, gradskih i općinskih vijeća u najmanje 5o%
članstva mora biti vanstranačko i sastavljeno
isključivo od nezavisnih stručnjaka iz različitih
oblasti iz domovine i dijaspore.
23. Uvesti socijalne programe,
posebno naglašene u vrijeme dok se ne iziđe iz krize,
kako bi osiromašni slojevi stanovništva lakše krizu
preživjeli. Uvesti posebnu zaštitu trudnica i majki s
nejakom djecom. Vrlo čvrsto regulirati radno
zakonodavstvo koje će garantirati radnu
funkcionalnost, ali i čvrsta prava uposlenika i
njihovu zaštitu.
24. Izraditi vrlo kvalitetne
demografske programe, programe povratka naših
iseljenika, programe kontroliranog useljenja iz drugih
zemalja, poticaje natalitetnoj politici i obnovi
hrvatskih obitelji...! Vratimo hrvatskom narodu i svim
građanima - nadu u Život! Uvesti obvezu da Predsjednik
RH svake godine podnesi izvješće Saboru RH o stanju
naroda i države u prethodnoj godini, s posebnim
osvrtom i na hrvatsko iseljeništvo i položaj Hrvata u
vandomovinskoj Hrvatskoj (BiH i sl.) i o rezultatima
pronatalitetne politike.
25. Pri Vladi RH treba
uspostaviti znanstvena vijeća za pojedine gospodarske,
političke, kulturne oblasti, prvenstveno razraditi
energetsku strategiju i sl. U tim vijećima trebaju
biti najjača, ne stranačka, već stručna imena iz
pojedinih oblasti iz Domovine i iseljeništva, a
sastajali bi se povremeno i obrađivali bi i
raspravljali pojedine teme iz svoje nadležnosti.
Davali bi sugestije i smjernice Vladi RH, Saboru i sl.
26. Vlada treba istražiti i
oformiti i riznicu nadarenih ljudi, prvenstveno mladih
ljudi iz Domovine i iseljeništva, kako bi im pomogla u
njihovom daljnjem razvoju i kako bi ih korisno
usmjerila na dobrobit Domovine. Pamet je skupa, ali je
još mnogo skuplja ako se pametno ne koristi na opću
dobrobit.
27. Što čvršća povezanost
domovinske i iseljene Hrvatske, osigurat će kvalitet
kako samoj domovini, a jednako tako i hrvatskoj
dijaspori gdje god da se nalazi. Zajedno smo i jači i
moćniji. Treba čuvati svakog hrvatskog čovjeka u
svijetu, jednako, ako ne još i više nego u domovini.
Treba sačiniti vrlo široke programe povezanosti
domovinske i iseljene Hrvatske na svim planovima. Tu
doista postoje velike mogućnosti. Naše odnose trebamo
stvoriti tako da naše iseljeništvo stvori osjećaj da
su dijaspora s najboljom mogućom matičnom zemljom u
svijetu. Da ih njihova matična država štiti i podržava
baš u svemu.
28. Sredstva javnog priopćavanj
(TV postaje, radio postaje, dnevne i tjedne tiskovine
i sl.) dovesti du budu u funkciji, ponajprije Istine,
potom u funkciji dobrobiti naroda i države. Ne smije
se dopustiti da sredstva priopćavanja guraju i ističu
samo negativne trendove, te da plasiraju samo
negativnosti o hrvatskoj državi, njenoj povijesti,
njenoj sadašnjosti, ali tako smjerajući i na njenu
negativnu budućnost. Sredstva priopćavanja trebaju
biti slobodna, istino i pravdoljubiva, a ne negativna.
Do danas se već godinama na tv programe dovode osobe
koje su negativno nabijene prema svemu što je
hrvatsko. To djeluje destruktivno i te osobe
predstavljaju mnogo manje od 1% svojih istomišljenika.
Sredstva priopćavanja trebaju biti ponajprije, ali ne
samo, u funkciji velike većine naroda i njegovih
duhovnih i materijalnih stremljenja.
29. Zakonski propisati obvezu
isticanja hrvatskog nacionalnog barjaka za vrijeme
državnih praznika na zgradama svih državnih i
poslovnih subjekata, na stambenim zgradama s više od
tri stana i sl. Uvesti zakonsku obvezu da se na dan
početka svake školske godine u osnovnim i srednjim
školama vrši pozdrav Domovini svečanim podizanjem
hrvatskog barjaka i pjevanja hrvatske himne uz
prigodni program.
30. Sve ovo je moguće samo ako
nismo ili dok nismo članica EU. A ako uđemo u EU neka
nam tada Bog pomogne, jer sami više teško ćemo i o
čemu moći odlučivati. Ma koliko god da nas naši
političari uvjeravali da će nam biti bolje u EU. To
bolje može biti samo kratkoročno na početku, ali
dugoročno gledano EU može samo značiti najvjerojatnije
naš kraj i naš definitivni nestanak poput čaše bistre
pitke izvorske vode izlivene u more. Živi bili pa
vidjeli! Iskra sumnje svijetli kao majka svih razuma.
(Dobrodošao je svatko tko ovome
Programu ponešto pametno doda...! Jer čovjek i slavuj
zajedno su pametniji nego sam čovjek!)
Mile Prpa
Zagreb, 22. veljače 2011.
|
