Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KAKO SE ┼ŻIVJELO U JUGOSLAVIJI        (08.07.2017.)

Jugoslavija propala, Jugoslaveni u Hrvatskoj i dalje bi vladali

Oko micanja imena Mar┼íala Tita sa Kazali┼ínog trga, uzbudili se jugoslavenski duhovi u Zagrebu. Od SDP-a, pravnog i svekolikog drugog nasljednika zloglasne komunisti─Źke partije pa sve do unuke Sa┼íe, digli se na noge u obrani svoga idola.

U Jugoslaviji se, ka┼żu oni, dobro ┼żivjelo. Bolje nego danas u Hrvatskoj. Samo, eto, ljudi su zaboravili, a toliko toga dobroga je Tito napravio! Nije bilo nezaposlenih, pla─çe su redoviti stizale, tvornice su pripadale radnicima, bilo je radni─Źko samoupravljanje itd. itd.

Ako je bilo sve tako divno i krasno, kako se moglo dogoditi da ta "rajska" dr┼żava propadne?

O stvarnom stanju u toj komunisti─Źkoj zemlji pisali su mnogi svjetski poznati ljudi. Jedan od njih, Fergus M. Bordewich, novinar New York Timesa napisao je sredinom 80-tih godina slijede─çe:

ÔÇťVe─çina dana┼ínjih problema Jugoslavije su privrednog karaktera. Statisti─Źki podatci otkrivaju katastrofalnu situaciju u zemlji. Jugoslavija je jedna od najzadu┼żenijih zemalja svijeta, koja stranim bankama i vladama duguje 20 milijardi dolara. Stopa inflacije stalno raste i trenutno iznosi 85 %, zbog ─Źega je ┼żivotni standard pao za 30 %. Sa svojih 17 % nezaposlenih, Jugoslavija ima najvi┼íu stopu nezaposlenosti u Europi.

Poduze─ça rade neefikasno. U javnom sektoru zaposleno je vi┼íe od 6 milijuna ljudi, a prema procjenama zapadnih ekonomista, najmanje jedna ─Źetvrtina njih su nepotrebni vi┼íak. Dnevno oko 700 tisu─ça navodno bolesnih radnika ne dolazi na posao, a oko 600 tisu─ça ih je na godi┼ínjim odmorima ili 'povezanim' praznicima. Oni koji dolaze na posao rade prosje─Źno 3,5 sata dnevno.

Rukovoditelji i politi─Źari za tu katastrofalnu situaciju optu┼żuju strane vlade, banke, cijene nafte .... Svi su im krivi, samo ne oni sami, odnosno socijalisti─Źki sistem upravljanja. A, temeljni krivac je Titovo radni─Źko samoupravljanje. Direktori poduze─ça nisu izabrani po stru─Źnosti, nego po ideolo┼íkom klju─Źu. Tko nije ─Źlan komunisti─Źke partije, ne mo┼że biti rukovoditelj."

Prije dolaska u ┼ávicarsku, radila sam u Zagrebu u jednom velikom export-import poduze─çu. O radnom moralu namje┼ítenika, uklju─Źuju─çi tu i kadar, mogu svjedo─Źiti iz prve ruke.

Oko 10 h sastajali su se direktori na┼íeg poduze─ça s kolegama drugih poduze─ça, naizmjeni─Źno kod jednog ili drugoga u uredu. Tajnice bi morale donositi naru─Źeni 'gablec' iz obli┼żnjeg du─çana, a viski ili konjak bili su uvijek pri ruci u ladici direktorskog stola. Ta bi 'meza' i '─Źakulanje' (na┼í je direktor bio Dalmatinac) trajali do podneva, a onda bi svi zajedno odlazili na ru─Źak. Rezervacije su bile unaprijed napravljene u obli┼żnjem 'Lova─Źkom rogu', Gradskoj kavani, hotelu Dubrovnik itd. Oko 14,30 drugovi bi se pojavili u svojim uredima, da bi se ve─ç pola sata kasnije dali odvesti ku─çi, naravno osobnim voza─Źem u dr┼żavnom automobilu.

I dok su ┼íefovi tako te┼íko odra─Ĺivali svoj radni dan, ni jednostavnim zaposlenicima nije bilo puno lo┼íije. Mu┼íkarci su tokom prijepodneva obavljali privatne poslove po ustanovama (va─Ĺenje rodnog lista, dizanje novca s banke i pla─çanje ra─Źuna na po┼íti i sli─Źno), ┼żene su na Dolcu pokupovale ┼íto im je trebalo za ru─Źak ili su 'skoknule' frizeru. Oni koji ba┼í ni┼íta od toga nisu trebali napraviti, sastajali su se na ─Źa┼íici razgovora u kafi─çima u blizini (neboder, kavana Dubrovnik...). Radno vrijeme je bilo od 7.00 do 15.00 h, pa sada izra─Źunajte koliko se puno radilo.

U ┼ávicarskoj me zatekla potpuno druga situacija. U radno vrijeme ulice grada su prazne, a svi zaposlenici na svojim radnim mjestima. Obavljanje privatnih poslova u radnom vremenu, mogu─çe je jedino uz obrazlo┼żenje i prethodno odobrenje ┼íefa. I to je ograni─Źeno na godi┼ínje 24 sata. Kome je potrebno vi┼íe vremena, mora uzeti nepla─çene sate, ali i ti moraju biti odobreni.

Jugoslavenske osude stranih banaka i vlada koje navodno nisu htjele kreditima pomo─çi jugoslavenskoj ekonomiji, potpuno su neto─Źne. Bilo je upravo suprotno. Jugoslavija je dobivala kredite kada god je to zatra┼żila, premda ih nikada nije vratila vlastitim sredstvima ve─ç uvijek refinanciranjem, t.j. novim kreditima kojima su otpla─çivali dospjele rate starih kredita. O tome tako─Ĺer mogu svjedo─Źiti iz vlastitog iskustva, jer sam u jednom velikom ┼ívicarskom poduze─çu radila kao ┼íef knjigovodstva du┼żnika. Jugoslavija nam je bila vi┼íestruko du┼żna, pa je poduze─çu bilo u interesu da svjetska banka ili bankovni konzorciji odobre refinanciranje duga. Ne rijetko se dogodilo da su dugovi bili otpisani, dakle Jugoslaviji opro┼íteni.

Ta i takva Jugoslavija bila je raj samo onima koji su bili nositelji tog odvratnog samoupravnog sistema i onima koji su od njega profitirali na bilo koji od gore spomenutih na─Źina.

Ameri─Źki novinar navodi 17 % nezaposlenih, ┼íto je sigurno to─Źno, ali samo onda ako se ne broje stotine tisu─ça Hrvata koji su morali oti─çi 'trbuhom za kruhom' ili pak da bi sa─Źuvali ┼żivu glavu. Ti su ljudi pomagali svoje obitelji, slali novce i gradili ku─çe u domovini, a u nastajanju slobodne i samostalne Hrvatske odigrali jednu od va┼żnijih uloga. Zbog toga nas Jugo-Hrvati ne vole, oduzimaju nam pravo na mi┼íljenje, ─Źesto i glasa─Źko pravo. Osporavaju Titovu krivnju za milijune poubijanih i protjeranih ljudi, nazivaju nas usta┼íama, a Paveli─ça fa┼íistom i diktatorom.

Ali, na listi 10 najkrvolo─Źnijih diktatora svijeta nema Paveli─ça, ali ima Tita! I zato ime toga krvnika mora biti izbrisano sa svih javnih mjesta u Hrvatskoj, a divan pozdrav "za dom spremni" mora biti dozvoljen i mogu─ç bilo kada i bilo gdje, jer pod tim su sloganom na┼íi domoljubi stavljali svoj ┼żivot Domovini na raspolaganje.

Dunja Gaupp

www.hkz-kkv.ch

143 - 2017

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU