Tako prijedlog da postane kazneno djelo "izvrgavanje
ruglu predsjednika Republike" nameće pitanje: uvodi li
se to u novo hrvatsko zakonodavstvo ponovno "verbalni
delikt"? Je li takva odredba primjerena demokratskom,
pluralnom i višestranačkom sustavu, to više kad zakon
već poznaje klevetu kao kazneno djelo? Kad je prethodna
vlast pokušala uvesti slične odredbe, onda su se
političari koji su sada na vlasti tome odlučno opirali
tvrdnjama da bi to ugrozilo slobodu medija. Zar sada
više ne vrijede isti argumenti?
Komentirajući novi prijedlog izmjena
i dopuna kaznenog zakona, komentar "Glasa Koncila"
navodi činjenicu "da je komunistima u bivšoj državi, a
možda i onima koji su to zapravo ostali u duši i
danas, ustaštvo bilo nasušno potrebno kao neprijatelj
protiv kojega se treba boriti svim sredstvima, ali i
kao poluga za discipliniranje legitimnih težnja i
prava hrvatskoga naroda"
Zagreb, (IKA) - Najnoviji komentar
"Glasa Koncila" osvrće se na prijedlog izmjena i
dopuna kaznenog zakona koji je hrvatska Vlada
prihvatila proteklog tjedna. U komentaru se pozdravlja
i podržava pooštravanje određenih kazni i produljenje
rokova zastare za određena kaznena djela.
Komentator također ističe kako treba
poduprijeti prijedlog kojim će se onemogućiti neetičke
novinare da svjesno iznose u javnost neistine i
klevete o nekim osobama, a da za to ne odgovaraju.
Također se pohvalno izražava o nakani da se kažnjavaju
poslodavci, koji bi kršili prava radnika.
Ipak, ističe se u komentaru, neke
odredbe o novim kaznenim djelima predstavljaju "u
stanovitom smislu iznenađenje" i zahtijevaju dodatno
razmatranje, kako u najširoj javnosti tako i među
stručnjacima. U tom se kontekstu navodi prijedlog da
kazneno djelo postane "izvrgavanje ruglu predsjednika
Republike". To nameće pitanje, smatra komentator,
uvodi li se to u novo hrvatsko zakonodavstvo ponovno
"verbalni delikt"?
Komentator, nadalje, drži kako će u
javnosti zacijelo biti najintrigantnije odredbe koje
zabranjuju proizvodnju, uvoz, izvoz ili posjedovanje
promidžbenih sredstava kojima se veličaju bivše
fašističke države ili organizacije, odnosno odredbe
koje zabranjuju rabljenje na javnim mjestima bivših
fašističkih zastava, znački, parola i načina
pozdravljanja.
"Dojam je da je baš za te odredbe u
našoj javnosti upriličena vrlo pomna i sustavna
medijska priprava pri čemu je, često bez trunke
zadrške, korišten vokabular jugoslavenske
unitarističke i komunističke, te čak i velikosrpske
propagande. Dojam je da je u nekim javnim
manifestacijama, koje su u medijima dobile posebno
mjesto zbog tobožnje pojave ustaštva, bilo i svjesno
ubačenih provokatora. Možda je sve to baš i trebalo
poslužiti za pripremu javnosti za donošenje
predloženih kaznenih mjera", ističe se u komentaru.
Komentator, nadalje, navodi činjenicu
"da je komunistima u bivšoj državi, a možda i onima
koji su to zapravo ostali u duši i danas, ustaštvo
bilo nasušno potrebno kao neprijatelj protiv kojega se
treba boriti svim sredstvima, ali i kao poluga za
discipliniranje legitimnih težnja i prava hrvatskoga
naroda". Jednako tako "srpska agresija i rat stvorili
su prostor za određene manipulacije, koje su pokušale
oživljavati ustaštvo, a najčešće su to činili upravo
oni koji su prikriveno ponovno željeli kompromitirati
hrvatski narod, bilo domaći, bilo da su došli iz
inozemstva".
"Hrvatski narod ni za NDH nije bio
većinski zaražen fašizmom ni nacizmom, a još je to
manje danas, pa bi vlasti - kad namjeravaju uvoditi
kaznena djela za fašizam - trebale voditi računa kakvu
sliku suvremenih hrvatskih građana šalju svjetskoj
javnosti, koja je znatnim dijelom još uvijek uvjerena
u ono što joj je desetljećima servirala velikosrpska
propaganda. Ne bi li Hrvatska bila demokratskija, u
sebi, a i u slici prema svijetu, kad bi se jednako
kazneno gonile pojave fašizma, nacizma, ustaštva,
četništva i komunizma?", zaključuje se u komentaru
"Glasa Koncila".
06.11.2002.
|
