Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Èasopis DO
Hrvatska
Va¹a pisma
Knjige
  Iz ©vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

INTERVJU S PREDSJEDNICOM HRVATSKE       (28.07.2017.)

Kolinda Grabar-Kitarović: "Na prvom mjestu uvijek nam je Hrvatska i njezini nacionalni interesi"

Uopće se ne čini da je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović “smanjila tempo”, kao što su joj bili naložili liječnici, nakon što su joj dijagnosticirali herniju diska u vratnoj, ali i u donjem dijelu kralježnice. I sama to donekle priznaje, jer u ovom razgovoru za Večernji list kaže kako tempo neće usporavati “te ću do kraja mandata nastaviti s aktivnostima kao i do sada”. I još kaže kako je “disciplinirana pacijentica”.

NaÅ¡a je predsjednica, jednostavno intenzivna i takvog je karaktera da to pokazuje i u fizikalnoj terapiji kojoj je sada podvrgnuta – na nju, naime odlazi dva puta dnevno. No, kada bi predsjednica i željela posluÅ¡ati u svemu liječničke savjete, to sada baÅ¡ i ne bi moglo do kraja funkcionirati. Kriza oko objave za Hrvatsku nelegalne arbitraže oko razgraničenja sa Slovenijom, međunarodni summit o sigurnosti u Dubrovniku, priprema za summit u VarÅ¡avi i tamoÅ¡nji službeni susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom sve su to krupni politički događaji u kojima Grabar-Kitarović očito neće “usporavati”. Naprotiv.

- Kako komentirate rezultate arbitraže sa Slovenijom?

Najvažnije da ne dođe ni do jednog unilateralnog akta ili pokušaja implementacije arbitraže slovenske strane te da se i dalje poštuju svi sporazumi i aranžmani koje su potpisali Hrvatska i Slovenije i koji su na snazi. Tu prije svega mislim na malogranični promet, ribarenje, brodski promet itd. Hrvatsko je stajalište vrlo jasno, a potvrđeno je jednoglasnom odlukom Sabora Republike Hrvatske. U arbitražni postupak ušli smo u dobroj vjeri, a tu je dobru vjeru uništilo razotkriveno djelovanje arbitra kojega je imenovala slovenska strana i njihove ovlaštene predstavnice, ali što je najvažnije, i predsjednika Suda. Njihovo postupanje u potpunoj je suprotnosti sa samim načelima arbitraže. Slovenija je izravno uključena i odgovorna za navedeno protupravno djelovanje, što će sigurno ostati u analima, na žalost onima negativnim, prakse međunarodne arbitraže.

Na rješavanje ovog pitanja u bilateralnim odnosima i međusobnim dogovorom uvijek smo bili spremni, zato smo i predlagali izlazak pred Međunarodni sud u Haagu ili pred Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu. Dijalog sa Slovenijom mora se nastaviti. Ovo je bilateralno pitanje, a Hrvatska je suverena država. Zajedno s Vladom RH i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te svim političkim čimbenicima pozicije i opozicije i nadalje ćemo sve naše prijatelje u svijetu detaljno informirati o svim razlozima zbog kojih je proces nepopravljivo kompromitiran. Za to imamo i snage i kapaciteta. Sretna je okolnost što, osim rijetkih ekshibicionista, građani s obje strane granice žive u međusobnom poštovanju, suradnji i dobrosusjedskim odnosima, a željela bih da to tako i ostane.

- Što vas je motiviralo da predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću pošaljete dopis o problemima ovršenih, odnosno blokiranih građana? Jeste li bili zgroženi obujmom problema, jeste li htjeli potaknuti Vladu na činjenje i akciju ili ste sada već na polovici mandata, zapravo odlučili da ćete se kandidirati za drugi predsjednički mandat?

Da, točno je. Šokirana sam obujmom problema blokiranih i ovršenih građana te neodgovarajućih zakona, a pogotovo podatkom da se od 40 milijardi kuna dugova blokiranih, osam milijardi odnosi na njihove izvorne dugove, a čak 32 milijarde iznose kamate i troškovi ovrha. Moj je stav da je sadašnji ovršni zakon nepravedan i da ga treba mijenjati novim zakonodavnim okvirom koji će uzeti u obzir ove činjenice te rezultirati razduživanjem građana. Kao što sam naglasila i u kampanji za predsjedničke izbore i u inauguracijskom govoru, želim biti glas svih građana Republike Hrvatske, posebice onih najugroženijih, a to blokirani građani koji žive na rubu egzistencije zasigurno jesu.

Smatram pozitivnim i ohrabrujućim to što su na tom okruglom stolu sjedila i dva predstavnika Vlade. To daje nadu i vjeru da će se ovaj teški problem rješavati. Ovo je bilo prvi put da su svi dionici – od blokiranih, banaka, pravnika, revizora te predstavnika Vlade – zajedno sjeli za stol. Uvijek ću otvarati teška i zahtjevna pitanja te inzistiranjem na zajedništvu pokušati potaknuti njihovo rješavanje. Što se odluke o kandidaturi tiče, o njoj ću na vrijeme obavijestiti javnost.

- Nakon godinu i pol dana velike političke nestabilnosti u Hrvatskoj, u kojoj su se uz iznimne teškoće odvijali ciklusi i pokušaji formiranja vlada, čini li vam se da smo sada ipak uplovili u malo mirnije vode? Kako ste vi doživjeli zadnje “rekonfiguriranje” Vlade i jeste li vi tu vidjeli elemente političke trgovine, odnosno čak i prostitucije, ili se dogodilo ono, Hrvatskoj prijeko potrebno političko stabiliziranje?

Sve što se u Saboru dogovori dio je demokracije. Sve što se događalo oko izbora i poslijeizbornih konzultacija i koalicija, pa uključujući pad Vlade, dio je političkog i demokratskog sazrijevanja. Pokazali smo da i u tim trenucima možemo očuvati stabilnost države, a to je najvažnije. Glavni problem i ono što frustrira jest što smo izgubili puno vremena za provođenje reformi i rješavanje gorućih društvenih problema. Razdoblje političke nestabilnosti vrijeme je i nedonošenja odluka i nečinjenja, što kratkoročno rezultira povećanjem prihoda, no dugoročno padom investicija i usporavanjem razvoja.

- Prvi put nakon dugo vremena sve tri glavne poluge vlasti drži jedna politička opcija; vi ste bili kandidat HDZ-a, premijer je iz HDZ-a, kao i predsjednik Hrvatskog sabora. U ovom političkom trenutku je li to plus ili minus za Hrvatsku?

Pa ako hoćete, ne samo da potječemo iz iste stranke nego i iz istog ministarstva. No, svatko od nas ima svoju ustavnu odgovornost i svatko od nas ima svoj izborni legitimitet, a time i svoju obvezu prema građanima. Ja osobno, obnašanjem predsjedničke dužnosti, želim pokazati da sam predsjednica svih hrvatskih državljana. Zbog toga se od početka mandata zalažem za zajedništvo u rješavanju ključnih strateških nacionalnih pitanja kao što su: demografska obnova, gospodarski razvoj, reforma obrazovanja, decentralizacija, rješavanje problema blokiranih, vanjska i sigurnosna politika.

- Jedino ste vi, i to u nekoliko navrata, imali otvorene razgovore s predstavnicima baš svih snaga na političkoj sceni u Hrvatskoj (konzultacije). Je li na djelu uozbiljenje političke scene ili suprotno, jačanje ispraznog populizma? Kakav je vaš dojam s obzirom na to da znade sve političke lidere?

Vrata moga ureda otvorena su svim političkim čimbenicima. Doista se trudim biti otvorena za svaku vrstu političkog dijaloga koji je u nacionalnom interesu. Ohrabrujuće je da, bez obzira na brojne razlike u našim političkim stavovima, imam dobru komunikaciju s oporbenim strankama pa, ako želite, i s čelnikom najveće oporbene stranke gospodinom Bernardićem.

- Osim što se vlast teško stabilizira, primjetno je u posljednje vrijeme da mnogo nestabilnosti ima i u redovima hrvatske oporbe. Je li i vaš dojam da je lijevo političko krilo jako oslabjelo, što nije dobro ni za ukupnu političku stabilnost u zemlji?

Već je to rečeno, no ponovit ću da Hrvatska, kako bi uzletjela i sigurno letjela, treba imati oba krila. Oba krila moraju mahati u istom smjeru kada su posrijedi nacionalni ciljevi i interesi. A u odnose na političkoj sceni ne želim se miješati.

- Kako gledate uopće na taj termin stabilnost države s obzirom na to da ima mnogo kritičara koji ismijavaju tezu o važnosti stabilnosti i podupiru ambicije koje izlaz vide u stalnim, pa makar i kaotičnim promjenama?

Samo stabilna država može jamčiti investicije i dugoročni razvoj, sve ostalo je politički ekshibicionizam i jeftini populizam.

- Od početka svojeg mandata puno ste se trudili u vanjskopolitičkom pozicioniranju Hrvatske, u tom često niste nailazili na razumijevanje, ni politike ni nekih medija. Je li u ove dvije i pol godine vanjskopolitička pozicija Hrvatske ojačala?

U ove dvije i pol godine nastojala sam, kroz sve svoje aktivnosti, repozicionirati Hrvatsku. Na Hrvatsku se danas gleda kao na srednjoeuropsku i sredozemnu državu, koja je među inicijatorima povezivanja država na prostoru između triju mora, a ta inicijative danas uživa zanimanje niza država, onih Zaljeva, Kine ili SAD-a, što potvrđuje i dolazak predsjednika Trumpa na skorašnji sastanak na vrhu u Varšavi. Razvijamo suradnju s državama na prostoru Sredozemlja i Višegradskom skupinom. Uz jačanje suradnje i gospodarskih aktivnosti s državama Zaljeva i Središnje Azije, planiram i jačanje naše suradnje i s državama u Južnoj Americi, Africi i Aziji, koje za nas predstavljaju nekonvencionalna tržišta, a istodobno pružaju velike potencijale.

- I u odnosu na susjedne države vodimo puno asertivniju politiku. Sa svima surađujemo i imamo dobre osnove za napredak u odnosima sa svim državama, no prije svega štiteći nacionalne interese. Jedan od ključnih nacionalnih interesa jest očuvanje opstojnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, a na tome intenzivno radim. Potpisivanjem Subotičke deklaracije započeli smo razgovore o rješavanju otvorenih pitanja sa Srbijom, a vjerujem kako će se u novoj konstelaciji ti razgovori intenzivirati. Nadalje, snažno smo poduprli ulazak Crne Gore u NATO, relaksirali odnose s Mađarskom, a želja nam je riješiti i otvorena pitanja sa Slovenijom. Kazala sam kako je svaka država onoliko velika koliko su velike njezine ambicije. Mi svoje, složit ćete se, napokon jasno pokazujemo.

- A gdje smo to sada svrstani i koji su nam sada glavni vanjskopolitički partneri, tko nam je na prvom mjestu: SAD ili EU, Poljska ili Njemačka?

Na prvom mjestu uvijek nam je Hrvatska i njezini nacionalni interesi. Sa SAD-om imamo izvrsne partnerske odnose u sklopu NATO-a, a važni su za Inicijativu triju mora te rješavanje izazova na prostoru jugoistočne Europe. Dio smo EU i želja nam je i dalje aktivno pridonositi snaženju Unije. Njemačka je evidentno jedan od lidera EU. Poljska i sve države srednje Europe naši su prirodni saveznici s kojima se dugo godina, na žalost, nisu gradili odnosi. Važno je držati i graditi odnose sa svim tim državama, kao što jako važnim smatram i otvaranje dijaloga s Rusijom.

- Sada je prošlo već sasvim dovoljno vremena da možemo zaključiti kakva će biti ili već jest politika Trumpova SAD-a prema europskom krugu država kojem pripadamo. Hrvatska i Poljska suorganizatori su skorašnjeg summita u Varšavi. To što dolazi Trump, je li to više vaša zasluga ili poljskog predsjednika Dude?

To je naš zajednički uspjeh. Naravno, koristili smo se prigodama za tihu diplomaciju, kao što je primjerice bio sastanak NATO-a u Bruxellesu. Administracija predsjednika Trumpa još nije do kraja definirala politiku prema Europi. Baš je zato važno da predsjednik Trump dolazi na sastanak na vrhu Inicijative triju mora u Varšavi. Time se pokazuje da je riječ o vrlo ozbiljnoj inicijativi koja Hrvatskoj može donijeti velike razvojne mogućnosti na područjima energetike, infrastrukture, transporta i digitalne povezanosti.

- Očekujete li da ćete uspjeti zainteresirati američkog predsjednika i za jači angažman američke politike na jugoistoku Europe? Uostalom, recite nam kakvu komunikaciju imate s predsjednikom Trumpom? Hoćemo li uspjeti pogurati naš primarni vanjskopolitički cilj, a to je integriranje BiH u EU i NATO?

Nadam se doista da će Sjedinjene Države ponovno osnažiti svoju ulogu na jugoistoku Europe jer se nalazimo pred novim izazovima, uz one neriješene, stare. Vjerujem da i predsjednik Trump dijeli interes za stabilnost ovog područja. Kad je riječ o BiH, njeno integriranje u EU i NATO na dnevnom je redu apsolutno svakog sastanka koji imam s bilo kojim od kolega predsjednika i potpora našoj susjednoj državi na tom putu bit će konstanta hrvatske vanjske politike.

- Kakav je Trump ostavio dojam na vas? Odgovara li stečenim predrasudama o njemu ili ne?

Doista iskreno moram kazati da novinska izvješća koja sam pratila o sudjelovanju predsjednika Trumpa na NATO summitu u Bruxellesu ne odgovaraju stvarnosti. U našim neformalnim razgovorima i druženju prigodom inauguracije novog sjedišta NATO-a bio je vrlo ljubazan prema svima, sa svima se pozdravio i razmijenio barem nekoliko rečenica, te je svakog sugovornika saslušao sa zanimanjem. Bilo je tu i malo smijeha i šale.

- Jeste li s aktualnom Vladom konačno postigli ono što ste cijelo vrijeme željeli, blisku suradnju oko vanjskopolitičkih ciljeva i akcija? Došlo je do promjene na čelu Ministarstva vanjskih i EU poslova, gdje ste imali do sad dobru suradnju s Davorom Ivom Stierom. Očekujete li dobru suradnju i s novom “ženskom” snagom MVP-a Marijom Pejčinović Burić?

Ovom prigodom želim zahvaliti ministru Stieru na izrazito dobroj suradnji, a gospođi Pejčinović Burić čestitam na imenovanju te vjerujem u jednako dobru suradnju. U gotovo svim vanjskopolitičkim pitanjima imamo suglasje i podudarnu politiku. Naravno da postoje određene razlike u pristupu pojedinim pitanjima, no to je sasvim normalno i prirodno. Upravo zato i moramo blisko surađivati.

- Dugo se čekalo, no konačno je počela velika smjena hrvatskih diplomata. Jeste li zadovoljni odabirom?

Drago mi je što će promjene koje zagovaram od početka mandat, napokon započeti. Nikada nisam skrivala nezadovoljstvo radom nekih od naših veleposlanika. Ono što tražim i očekujem, jest da svi diplomati provode državnu politiku. Državnici i vlada kreiraju politiku, a diplomati je provode. Zagovaram davanje prigode novim licima koja su u međuvremenu stasala u našoj službi vanjskih poslova.

- Nakon inauguracije novog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, je li točan dojam da bi moglo slijediti otopljivanje odnosa Hrvatske i Srbije? Što biste smatrali uspjehom da dvije zemlje u sljedećih nekoliko godina uspiju dogovoriti i riješiti?

Nakon izbora predsjednika Vučića na mjesto predsjednika Srbije napokon sam dobila sugovornika s kojim mogu razgovarati. Oboje se slažemo kako moramo biti pragmatični i surađivati tamo gdje nam se poklapaju interesi. Osobno držim kako bismo napravili velik iskorak kada bi se humanitarno pitanje nestalih najvećim dijelom riješilo već do kraja ove godine. To bi sigurno relaksiralo odnose i stvorilo dobre temelje za daljnju nadogradnju.

- Dok su mnoge zemlje u strahu od dolaska migranata, mi smo u velikom strahu od nastavka odlaska naših mladih ljudi u inozemstvo. Osim toga, Hrvati izumiru kao nacija. Istodobno u Hrvatskoj već nedostaje određeni dio radne snage i sasvim je jasno da ćemo je morati uvoziti izvana. Smatrate li da bi RH trebala organizirano i osmišljeno isplanirati “uvoz” novih stanovnika? Nitko tu temu još nije otvorio, ali morali bismo, zar ne? Što bi za nas bio tu dobar izbor?

Tu temu neprestano otvaram u javnim istupima pozivajući Vladu da problem demografske obnove postavi kao prioritet svih prioriteta, jer događa nam se dramatično demografsko odumiranje nacije koje će se, ako se nastave trendovi, izravno odraziti na sve pore društva. Projekcije UN-a, naime, pokazuju da bi Hrvatska 2100. mogla imati samo 2,518.000 stanovnika. Ili gotovo 40 posto manje nego sada! Zato tražim sveobuhvatnu strategiju koja bi obuhvatila niz mjera, umjesto pojedinačnih rješenja koju su pozitivna, no nisu dovoljna.

- Ministar obrane Damir Krstičević jako je ambiciozno pristupio poslu jačanja hrvatske vojske. Je li on preambiciozan ili baš takav ministar obrane kakvog trebamo? Dijelite li mišljenje oko nabavke borbene eskadrile, jer bez vaše potpore on to neće uspjeti?

Otpočetka upozoravam na nove globalne sigurnosne izazove i na nužnost modernizacije naših Oružanih snaga. U sklopu toga, u potpunosti podržavam važnost očuvanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a time i nabavu nove borbene eskadrile. Ministar Krstičević u tome ima moju punu potporu i naša suradnja je odlična.

- Otkad ste postala predsjednica, govorilo se o vašem nesmiljenom tempu, energiji i aktivnostima. Je su li vaši aktualni zdravstveni problemi dokaz da ste pretjerali?

Svi smo mi ljudi od krvi i mesa. Riječ je o manjim zdravstvenim poteškoćama koje su uglavnom posljedica ranijih ozljeda te vjerujem kako ću ih uspjeti otkloniti terapijom koju upravo provodim. Tempo i aktivnosti nisu uzrok trenutačnom stanju, u onolikoj mjeri koliko su dugotrajna sjedenja u automobilu, zrakoplovu i tijekom ostalih protokolarnih aktivnosti, kao i dugotrajna stajanja. Tempo neću usporavati, te ću do kraja mandata nastaviti s aktivnostima kao i do sada. Malo ću više paziti na redovitije korektivno vježbanje i kretanje.

- Čujem da ste i zdravstvenoj terapiji prišli na isti način, da je provodite dvostruko jače i brže?

Ne znam tko vam je to rekao, mogu jedino potvrditi da sam disciplinirana pacijentica.

- Jeste li pri kraju doktorskog studija (na kojoj temi ćete steći doktorat)?

Odslušala sam sva predavanja na fakultetu i sada je na redu sveobuhvatan ispit i pisanje rada.

Davor Ivanković, Večernji list

www.hkz-kkv.ch

 

 

143 - 2017

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU