I u ovogodišnjoj proslavi Dana pobjede i domovinske
zahvalnosti i Dana branitelja u Kninu nastavljen je
trend relativiziranja Domovinskog rata, što se očitovalo
u programu proslave, ali i u govorima najviših državnih
dužnosnika. Prvi put u obilježavanju proslave sudjelovao
je i predstavnik srpske nacionalne manjine Veljko
Džakula, što je cijeloj proslavi dalo poseban pečat,
prije svega jer je on upitni predstavnik cjelokupne
srpske manjine u Hrvatskoj, a potom i po tretmanu koji
je dao Domovinskom ratu.
U relativizaciji obilježavanja 17. obljetnice
Vojnoredarstvene operacije Oluja po običaju najdalje je
otišao predsjednik Republike Ivo Josipović koji kao
pokvarena gramofonska ploča stalno ponavlja potrebu kako
treba "sugrađanima srpske nacionalnosti", iako je
politički korektan izraz "pripadnicima srpske nacionalne
manjine", pružiti ruku i "priznati i pokloniti se
njihovim žrtvama".
Dok predsjednik države tako govori o
odnosu prema hrvatskim Srbima njihov predstavnik na
proslavi "Oluje" Veljko Džakula još uvijek ne želi
priznati da je "Oluja" bila oslobodilačka akcija, pa
tako ne priznaje ni njezin legitimitet. Po njemu,
ponavljajući da je među žrtvama bilo i hrvatskih Srba,
"legitimitet će biti veći i važniji, kad i te žrtve
dobiju svoj pijetet".
Drugim
riječima Veljko Džakula koji je i sam sudjelovao u
pobuni protiv hrvatske države smatra, kao i
predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski
zastupnik Milorad Pupovac, da kod hrvatskih Srba ne
postoji odgovornost za pobunu koju su podigli protiv
Republike Hrvatske, odnosno drugim riječima da se
radilo o građanskom ratu. To se očitovalo i u "Izjavi
sjećanja" koju je uoči obilježavanja obljetnice
"Oluje" objavilo Pupovčevo Srpsko narodno vijeće u
kojoj se optužuju hrvatske vlasti da ne rade dovoljno
na povratku izbjeglih Srba "s područja koja su
vjekovima nastanjivali" te da zbog opstrukcije
hrvatskih vlasti izbjeglički status još uvijek ima
60.000 izbjeglih Srba. U izjavi nema ni slova o
odgovornosti hrvatskih Srba koji su na mig iz Beograda
digli pobunu protiv hrvatske države, pa se zahtijeva
promjena politike u Hrvatskoj "u kojoj bi bilo mjesta
za stradanje pripadnika hrvatskog i srpskog naroda".
Drugim riječima traži se izjednačavanje krivnje za
agresiju u kojoj su kao peta kolona Miloševićeve
politike djelovali Srbi u Hrvatskoj.
Srbi u Srbiji još uvijek se nisu odrekli stare
politike prema hrvatskim Srbima
Iako ni Srpsko narodno vijeće, ni Džakulin Srpski
demokratski forum ne predstavljaju većinu hrvatskih
Srba koji prihvaćaju Hrvatsku kao svoju domovinu,
njihovo djelovanje treba dovesti u vezu s politikom u
Srbiji koja se nije odrekla starih pretenzija
poraženih u obrambenom ratu s "Olujom" kao simbolom.
Uoči obljetnice
"Oluje" patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej koji
je nedavno sa cijelim Sinodom posjetio Zagreb, gdje su
ih ugostili zagrebački nadbiskup kardinal Josip
Bozanić i Hrvatska biskupska konferencija, u parastosu
u beogradskoj crkvi Sv. Marka izjavio je da je teško
naći opravdanje za "strašne zločine koji su se
dogodili prije 17 godina u zapadnim našim krajevima
(Zapadna Slavonija -op.p.) ili kasnije u našim južnim
krajevima (Knin - op.p.) gdje su Srbi stradali kao
nikada u svojoj povijesti".
Tom
parastosu bili su nazočni pored ostalih prvi
potpredsjednik srbijanske Vlade i ministar obrane
Aleksandar Vučić i načelnik glavnog štaba Vojske
Srbije Ljubiša Diković. A predsjednik Asocijacije
izbjegličkih udruga iz Hrvatske Milojko Budimir
izjavio da su od novih hrvatskih vlasti očekivali kako
više ne će slaviti "Oluju". Ako je novi srbijanski
predsjednik Tomislav Nikolić izjavio da je Vukovar
srpski grad i da se Hrvati u njega nemaju što vraćati,
onda je kad se sve ima u vidu jasno da se Srbi u
Srbiji još uvijek nisu odrekli stare politike prema
hrvatskim Srbima koji su im poslužili u posljednjem
ratu kao peta kolona, a s tom uvijenom politikom
nastavljaju danas u Hrvatskoj čelnici srpske manjine a
ne srpskog naroda Pupovac i Džakula. U svjetlu
najnovijih izjava razotkriva se motiv posjeta
patrijarha Irineja i Sinoda Srpske pravoslavne crkve
Hrvatskoj, jer je u zajedničkoj izjavi dviju crkava
hrvatska Katolička crkva pristala na izjednačavanje
krivnje u Domovinskom ratu, a ne na obrambeni karakter
Domovinskog rata.
Govori neprimjereni svečanom trenutku
Zoran Milanović u Kninu po običaju svojim frazerskim
govorom nije govorio o veličanstvenoj pobjedi
hrvatskih branitelja i uopće nije spomenuo, kao ni
drugi sugovornici, da je u Domovinskom ratu Hrvatska
dala 15.000 žrtava i pretrpjela službeno procijenjenu
štetu od 37 milijardi dolara, ali je zato našao
potrebu da se na neki način ispriča Srbima, jer se
"praznik ne slavi da bismo uživali u tuđoj nevolji,
nego da bismo izvukli iz sebe ono najbolje". Tako
nešto u isprici Hrvatima nemoguće je čuti od Srba u
Srbiji i hrvatskih Srba, jer oni čak traže da se
obustave proslave "Oluje".
Još je najprimjereniji govor svečanom trenutku izrekla
gradonačelnica Knina Josipa Rimac koja se jedina
nazočnima obratila pored ostalog i s "Hrvati i
Hrvatice". Ona je naglasila da "ako smo mogli
oprostiti, a kao kršćani jesmo, tko nam to može
braniti veličati svoje pobjede".
Zato se istupi visokih hrvatskih dužnosnika u Kninu
u povodu 17. obljetnice "Oluje" moraju promatrati kao
još jedno popuštanje Beogradu i omalovažavanje velike
pobjede hrvatskih branitelja koji su okupirano
područje vratili matici domovini. Neke braniteljske
udruge su opravdano prosvjedovale i izrazile
nezadovoljstvo promjenom programa i pokušajem
izjednačavanja krivnje u Domovinskom ratu, ali je
činjenica da je proslava obljetnice "Oluje" još jednom
potvrdila da hrvatski politički vrh vodi u tom pravcu
politiku koja ne odgovara osjećajima koje prema
"Oluji" ima velika većina javnosti.
Autor: Vjekoslav Krsnik
dnevno.hr |
