![](images/strani_jezici_001.gif)
|
Jeste li Äuli za Å kolu stranih jezika Helen Doron? Radi
se o Å¡koli uÄenja engleskoga jezika u Zagrebu koju je
razvila britanska jezikoslovka Helen Doron. Zahvaljujući
metodi uÄenja engleskoga jezika, kako se piÅ¡e u
reklamama na međumrežnim (internetskim) stranicama,
dojenÄad već od trećega mjeseca mogu poÄeti uÄiti ovaj
svjetski jezik. DojenÄe koje se joÅ¡ hrani majÄinim
mlijekom i ne zna joÅ¡ Äak ni koraÄati po sobi, niti bilo
Å¡to reći, pripravljamo za radionicu uÄenja engleskoga
jezika i kulture kao da nam je dijete rođeno u Engleskoj
ili u Americi, a ne u Hrvatskoj.
UÄimo jadnu djecu da su prvi put u svojem životu
ispravno izgovorili tuÄ‘e rijeÄi: mom, dad, granny,
grandad i t.sl. umjesto hrvatskih: mama; tata, ćaća,
tatek; baka, baba, nona, bakica, babica; djed, did,
nono, ded, deda... Od svojega roÄ‘enja dojenÄad Äuju i
upijaju zvukove i intonacije ne svojega materinskoga
jezika i rjeÄnjaka (leksika), nego stranoga. Stvara se
dojam da odgajamo i poduÄujemo svoju djecu ne u duhu
hrvatstva i hrvatske baštine utemeljene na bogatom
kulturnom naslijeđu hrvatskoga naroda, nego u duhu
etnojeziÄnoga nihilizma. |
Čini se da se roditelji danas više skrbe o tom kako će
njihova djeca Å¡to bolje nauÄiti engleski jezik negoli
svoj materinski. U jednom je razgovoru (Globus, broj
990, 27. 11. 2009., str. 40.) Nives OpaÄić, umirovljena
viša lektorica na Odsjeku za kroatistiku FF-a u Zagrebu,
rekla: "Hrvati strane jezike uÄe zato Å¡to od njih misle
da će imati koristi, a za hrvatski to ne misle". Ako su
hrvatski srednjoškolci na državnim maturama
(www.nastavnici.org) bolje rješavali ispite iz
engleskoga jezika nego iz hrvatskoga, onda je logiÄnije
otvoriti u djeÄjim vrtićima teÄaje hrvatskoga, a ne
engleskoga jezika.
Nažalost, u Hrvatskoj su sve
brojnije i Äešće reklame na engleskom jeziku, i to ne
samo u turistiÄke svrhe, Å¡to je ustvari pomodarstvo.
Iz dalekovidniÄnih zaslona HTV sve se Äešće Äuje
strani jezik, a ne hrvatski. Hrvatska djeca koja još
ne znaju Äitati podslove (titlove) na slikopisima
(filmovima), primorana su zajedno s roditeljima
sluÅ¡ati i gledati previÅ¡e ameriÄkih, meksiÄkih,
brazilskih i drugih sapunica na njihovu jeziku. ÄŒudno
je da na državnoj dalekovidnici ne prevode usmeno
strane filmove na hrvatski, nego daju samo podslove
(titlove) u stranim filmovima. U Rusiji npr. takve
praksa nema, svi se strani filmovi prevode na ruski
jezik i nisu potrebni podslovi (titlovi) na ruskom.
U Rusiji se drži da na državnoj
televiziji moramo Äuti materinski jezik koji je
propisan Ustavom kada gledamo strane filmove. Naravno
da u stanovitim prigodama, npr. kada na vijestima
govori predstavnik druge zemlje, moramo Äuti i njegov
i svoj jezik u prijevodu. Sve Äešće se u hrvatskim
općilima (medijima) Äuje kako se gdjekoji ugledni
politiÄari ili sabornici u svojem obraćanju općinstvu
služe nepotrebnim engleskim rijeÄima i reÄenicama,
samo da bi pokazali svoju uÄenost. Oni tako ne drže do
svojega jezika, ali ni do svojega naroda, koji ih je
na kraju izabrao. Oni mu tako na svoj naÄin pokazuju
što misle o njem. Čovjek koji ne poštuje svoj jezik,
ne voli ni svoj narod.
Hrvati su se stoljećima borili za
samostalnost i osebujnost hrvatskoga protiv nasilne
vladavine njemaÄkoga, maÄ‘arskoga, talijanskoga,
srpskoga jezika, a na kraju krajeva su dobili ili će
dobiti engleski. U praksi poÄeli smo, nažalost,
uzgajati na hrvatskom tlu kolonijalni lingvokulturni
mentalitet.
JeziÄnu
najezdu ili agresiju engleskoga ne možemo posvema
zaustaviti, ali mu možemo i moramo postaviti međe.
Nemamo niÅ¡ta protiv uÄenja bilo kojega stranoga jezika
i poznavanja drugih kultura ili npr. studiranja jezika
radi poslovnoga općenja s inozemnim partnerima. Ali
potrebno je prije dobro znati svoj, a zatim tuđi
jezik. Mrziti svoje i voljeti tuđe postalo je danas
kao neka vrlina, moda. Jezik pak nije moda, nego duša
naroda. Ako želiš uništiti neki narod i njegovu
baštinu, uništi mu jezik!
Autor: Artur Bagdasarov
Izvor: www.hkv.hr |