Krava - životinja teške kategorije, a tako osjetljiva

U Švicarskoj živi 1,6 milijuna krava, goveda i teladi. One obilježavaju krajolik i opskrbljuju nas mlijekom, sirom i mesom. Usprkos toga ne znamo gotovo ništa o njima. Na pitanja o tim životinjama odgovara agronom Carl Brandenburger.

Vole li krave raznolikost ili ne vole mijenjati navike?

- Krave iz dana u dan vole imati isti program. Svaka ih promjena uznemirava.

Imaju li krave osjećaje?

- Svakako! One se mogu radovati, bojati, ljutiti, imaju simpatije i antipatije - vjerojatno je osjećajni svijet krava sličan onome ljudskom.

Njeguju li krave prijateljstva između sebe?

- Svaka krava ima više prijateljica. Razdvojimo li dvije dobre prijateljice, one plaču, čak i urliču jedna za drugom. Ta nostalgija može biti toliko intenzivna da krava postane apatična, prestane jesti i ne daje mlijeka. Već se dogodilo da se krava vratila na imanje kako ne bi zakržljala bez svoje prijateljice.

Kako se razaznaje da su dvije krave prijateljice?

- One zajedno pasu i često leže jedna kraj druge, prije svega uzajamno si ližu krzno.

Koliko jedna krava pojede na dan?

U ljeti okruglo 100 kg jer trava sadrži oko 87 posto vode. U zimi pojede 10 do 15 kg sijena, 20 do 24 kg mješavine kukuruza, 5 kg mješavine trave i 5 kg koncentrirane hrane.

Koliko krava dnevno pije?

- Postoji pravilo: 10 posto tjelesne težine plus onoliko koliko mlijeka dadne. Ako je krava teška 800 kilograma i daje 30 litara mlijeka na dan, treba piti najmanje 110 litara vode. U ljeti jedan veliki dio potrebe za vodom pokriva kroz travu i popije 30 do 40 litara vode. U zimi popije i do 120 litara vode.

Kako dugo krava mora prežvakavati?

- Krave jedu 8 sati dnevno i 8 sati prežvakavaju.

Koliko sline proizvede dnevno?

- 60 do 160 litara, ovisi o tome što jede.

Kada je jedna krava krava? Kada je tele? A kada govedo?

- Jedna mlada životinja do starosti od oko pola godine označava se kao tele. Onda postaje govedo. Nakon što dobije prvo tele, postaje krava. Ovisno o rasi, govedo se prvi puta teli s dvije ili tri godine.

Koje je najvažnije kravlje osjetilo?

- Sluh i njuh su za krave posebno važni, jer one ne vide dobro, a u opasnosti se spaššavaju bježanjem.

Koliko krava živi u Švicarskoj?

- Ukupno oko 1,6 milijuna. Od toga oko 575'000 krava muzara i 117'000 krava dojilja ili mesnih goveda.

Koliko rasa postoji?

- Okruglo 30 vrsta mesnih i 10 vrsta koje daju mlijeko.

Koliko je debela kravlja koža?

- Jako debela, jedan do dva centimetra.

Koja je normalna tjelesna temperatura jedne krave?

- Između 38,5 i 29 stupnjeva.

Kako dugo traje trudnoća kod krave?

- Tu postoji pravilo 9 mjeseci i 14 dana, što može varirati od rase do rase.

Koliko mlijeka daje jedna krava?

- U Švicarskoj prosjek leži kod 7'000 litara godišnje. Super krave daju i do 13'000 litara godišnje. Količina mlijeka se u zadnjih sto godina podvostručila.

Koliko mjeseci u godini krava daje mlijeko?

- Laktacija traje 305 dana. Nakon toga više ih se ne muze i mlijeko presuši. Poljoprivrednici paze na to da svaka krava ima 2 mjeseca za oporavak prije nego donese na svijet slijedeće tele.

Što se podrazumijeva pod gruševinom?

- Mlijeko koje sisavci proizvedu u prvih 5 dana zove se tako. Ono je gusto, ljepljivo i sadrži jako puno antitoksina. Zato je važno da ga dobije telad kako bi izgradili imuni sistem.

Je li kravi naporno pumpati mlijeko u vime?

- Metabolizam krave je stalno u punom pogonu. Krava mora kroz vime pumpati 400 litara krvi da bi proizvela jednu litru mlijeka. Znači da u 24 sata kroz vime mora proteći 12'000 litara krvi, da bi proizvela 30 litara mlijeka. To je lakše u ležećem položaju, jer se tada srce i vime nalaze u istoj visini.

Koliko krvi ima krava?

- Oko 50 litara.

Nedostaje li kravama tele kada im ga se uzme nakon poroda?

- To je teško reči. Mi pustimo kravu da jezikom osuši tele i onda ga uzmemo prije nego nastane veza između krave majke i njenog teleta. Tada nikada ne nastane vika. Ako tele ostane kod majke dan-dva i onda ih se odvoji, oboje zovu jedno drugoga.

Koliko dugo živi krava muzara?

- Sedam do osam godina. Ovisi o više faktora. Ako postane neplodne, ako je vime oštećeno, pa ne daje mlijeko ili samo dvije sise daju mlijeko, nije više ekonomićno držati takvu kravu.

Koliko prirodno stara može postati krava?

- 20 do 30 godina. Toga ima i danas. U kantonu Graubuenden svaka krava koja doživi 25 godina bude nagrađena diplomom. To nisu krave kojima su se ljudi smilovali i pustili ih živjeti, one i danas daju mlijeko.

Krave žive u stadu. Kako je ono strukturirano?

- Približno rečeno, svako stado može biti podijeljeno u tri dijela. Krava predvodnica djeluje kao kraljica i ima 4 pod kraljice, onda dolazi veliki srednji dio i na kraju oni slabe pozicije. Nemir vlada u srednjem dijelu, zato što se tamo ambiciozne životinje probavaju probiti u prve redove. Stres imaju i slabe životinje; one stalno moraju paziti da ne stoje na putu jakima.

Imaju li krave različite karaktere?

- Isto kao i kod ljudi. Postoje suverene, mirne, opuštene krave. Ima i pokornih, bojažljivih koje izbjegavaju svaki konflikt. I postoje pravi mučitelji, koji ne propuštaju prigodu redovito provocirati slabije.

Kakvu ulogu u stadu ima bik?

- On često djeluje balansirajuće, igra ulogu pomirbenog sudca. I zato što kravu spremnu za parenje od drugih ograđuje.

Stoji li bik u rangu iznad krave kraljice?

- Ne, on je uvijek u srednjem dijelu. I nikada bez razloga ne napada ljude. Opasan postaje samo onda kada je neka krava za parenje spremna, a on čovjeka doživi kao konkurenta ili misli da će ga odstraniti od njegove drage.

Mogu li krave biti loše volje?

- Naravno. Loše vrijeme na njih može jednako utjecati kao i na nas. Kada ih u ljeti uznemiravaju insekti, postaju mrzovoljne. Također ne vole ako vlasnik dolazi u staju nervozan, to se prenosi na njih i one sve odbijaju što se od njih očekuje.

Koliko različitih MU glasova poznaju krave?

- Najmanje pola tuceta. Jedan mu može značiti glad, veselje, pitanje, traženje, žalost ili bol.

Smeta li kravama kada su mokre?

- Ne smeta im kada pokisnu. Njihovo krzno je impregnirano masnoćom. Koji puta krava namjerno izlazi iz štale kada pada kiša ili snijeg, u tome očito uživa. Kada krave imaju suho prebivalište ni hladnoća im ne škodi. Ali je zato propuh otrov za njih.

Zašto se kravama vješaju zvona oko vrata?

- Krave nose zvona samo kada su na planinskim vrhovima kako bi ih pastir našao. Maglovitih dana, kod lošeg vremena ili kada ih jutrom u 4 sata mora skupiti za mužnju.

Zvono zazvoni kod svakog pokreta - nervira li to krave?

- Kada se teletu ili govedu prvi puta objesi zvono, ono stvarno pokušava, djelomično vratolomnim skokovima, odstraniti ga. Ali starije krave znaju da slijedi odlazak na planinu.

Za proljetni odlazak na planinski pašnjak ili jesenski povratak u nizinu, vješaju im se svečana nedjeljna zvona. Nosi li takvo zvono uvijek krava predvodnica t.j. 'kraljica'?

- U pravilu je krava predvodnica uvrijeđena ako dobije krivo zvono. Ona uvijek hoće imati najveće zvono kojeg s ponosom, uzdignute glave, pokazuje.

Izvor: "Švicarska obitelj", prijevod D. Gaupp, www.hkz-kkv.ch