Poštovani gospodine Knezoviću, gospodine Makoviću,
gospođo Mlinar Horvat,
Frane Tente je osamnaestogodišnji
splitski gimnazijalac koji je zbog rijeÄi bio zatvoren
u Lepoglavi, a Vjekoslav Balin Å¡ibenski student koji
je, isto zbog rijeÄi, kaznu izdržavao u Staroj
Gradiški. Franu je upravitelj kaznionice Josip
Špiranec, kojemu je nadređeni bio Josip Manolić,
polugologa u prosincu 1948. u okovima držao u samici
bez prozora dok nije umro, a Vjekoslava su stražari
pod vodstvom zapovjednika Marka Kozarca 14. 7. 1965.
udarali šipkama do sakaćenja i smrti. Među našim
Älanovima su danas Franina i Vjekoslavova braća,
nećaci i nećakinje, a također i izravni svjedoci.
Dobro se sjećaju Titova vremena.
Pripadamo obiteljima koje su drhtale u
Äetiri ujutro zbog zvona na vratima.
Ne impresionira nas vaše mahanje
komunistiÄkim antifaÅ¡izmom - tko joÅ¡ u svijetu tako
nešto spominje! - a još manje vaše dijeljenje Tita na
dva dijela, na zli i na dobri dio. Å to se Titovih
zasluga za samostalnu hrvatsku državu tiÄe, o kojima
govorite, mnoge ljude služi sjećanje na pendrek za
hrvatsku pjesmu u gostionici.
Zanimaju nas demokrati i ljudi
sposobni za savjest i solidarnost. Moral je jedan.
Bleiburg nije "tragiÄni dogaÄ‘aj iz 1945.," nego
ubijanje ljudi s imenom i prezimenom. Žrtve su
popisane, mada tek dijelom, u mjesnim žrtvoslovima.
Onaj koji je u jamu u Teznom u Sloveniji poslije rata
gurnuo dvadesetgodišnjeg Antu Kujundžića iz
Ivanbegovine kraj Imotskog je ubojica. Njegov
zapovjednik još i više.
Ima li Hrvatska danas važnijih
problema? Ima i postignuća i problema. Nama je važan
ovaj. Dopušta da se trauma koja je obilježila
biografije mnogih hrvatskih obitelji prenese na
sljedeće pokoljenje. A oÄito je važan i vama kad tako
uporno branite Titov trg.
Vidimo da uvažavanje ljudskog
dostojanstva u današnjem svijetu zadobiva prevlast. Na
europskim trgovima bit će vremenom - pa i usprkos
vašoj "jednoglasnoj odluci" protiv petstotina potpisa
sveuÄiliÅ¡nih profesora i umjetnika u zahtjevu koji ste
odbili - sve manje i manje imena zatiratelja ljudskih
života i ljudskih prava.
Maja Runje, koordinatorica, Krug za trg
Zagreb, 11.
prosinca 2011.
|