August Šenoa (1838.-1881.) je hrvatski književnik, dramaturg, kritičar i prevoditelj, a upravo zahvaljujući njemu, feljton je postao literarni žanr. Najpoznatiji je po pisanju romana te je u osnovnim i srednjim školama nekoliko njegovih djela namijenjeno čitanju u sklopu lektire. Osim njegovih djela poput Branke, Čuvaj se Senjske ruke te Seljačke bune, August Šenoa je autor i Povjestica, pjesmi koje su bile vrlo popularne u vremenu kada su napisane jer su na vrlo životopisan način govorile o običnim ljudima i narodnim običajima. Stoga nije ni neobično da se Šenoa u jednoj od svojih pjesama dotaknuo i bolesti koja je u proteklom tisućljeću oduzela velik broj ljudskih života (Kugina kuća), a izdvojit ćemo još Kamene svatove, Propast Venecije te Postolar i vrag.
"Na mlađima stoji svijet, njihov rad – naša budućnost"
Velike su to riječi Augusta Šenoe koji se zalagao za obrazovanje i to jednako djevojčica kao i dječaka, a o čemu je pisao u pripovijesti 'Branka', ali i u nizu članaka objavljenih u časopisu 'Vienac'. Kuća Šenoa je stoga svojevrsno ostvarenje njegove zamisli o tome kako da se knjiga približi djeci. Svakako treba dodati da je u svom životu i djelovanju, Šenoa veliku pozornost posvećivao socijalnom momentu smatrajući kako se pisci moraju "obzirati na općinstvo i djelovati na narod".
U ovom muzeju veliki naglasak stavljen je na suradnju sa školama te se učenicima omogućava organizirani razgled kuće u kojoj su izloženi namještaj, biblioteka i ostali predmeti koji su nekada pripadali velikanu hrvatske književnosti. Predviđena je i mogućnost da profesori održe sat lektire u sobi Augusta Šenoe ili radionice literarnih grupa, čitaonice, slušaonice, itd.
Osim razgleda kuće, muzej organizira i razgled Grada Zagreba putovima Šenoe. Uz pratnju 'učiteljice Branke' iz istoimene pripovijesti Augusta Šenoe, ova edukativna ruta prolazi ulicama i trgovima kojima je hodao sam književnik i u koja je, uostalom, smjestio radnju svojilh književnih djela. Pri tom, 'učiteljica Branka' priča anegdote i manje poznate detalje iz Šenoinog života i rada, ali i povijesti grada Zagreba. Međutim, ne smiju se zanemariti ni ostali članovi njegove obitelji koji čine neizostavni dio povijesti hrvatske književnosti, kazališta, povijesti umjetnosti, slikarstva, leksikografije i pedagogije te se jednostavno može zaključiti kako je August s umjetnošću okružen od malih nogu.
Građevina stara devet desetljeća
Stambena visokoprizemnica sa suterenom u kojoj je muzej danas smješten izgrađena je 1928./29. kao obiteljska rezidencija dr. Milana Šenoe. Ovdje je s obitelji svog sina živjela Slava Šenoa, udovica Augusta Šenoe. Autor projekta je arhitekt Ćiril Metod Iveković. Izvorna građevna supstanca i oprema kuće u velikoj je mjeri očuvana, ali je nužna sanacija krovišta, fasade te vanjske i unutarnje stolarije. Ovaj muzejski prostor pod vodstvom je Udruge 'Svi naši Šenoe'. Udruga je još za života Zdenka Šenoe, unuka Augusta Šenoe, popisala cjelokupnu ostavštinu obitelji Šenoe, a njegovom smrću otišao je i posljednji izdanak ove umjetnički obdarene obitelji nakon čega Udruga nastavlja rad na očuvanju ove vrijedne baštine.
"Pročitali smo više puta sva djela Augusta i Milana Šenoe, obiteljske dnevnike i pisma. Proučili smo život njihovih suvremenika i prijatelja, albume s fotografijama. Ponovno učili povijet. Sate i sate smo proveli u Hrvatskom državnom arhivu, tražeći, studirajući, otkrivajući..." riječi su koje stoje na web stranici Kuće Šenoe, a kojima se i druge, posebno mlade želi potaknuti na vlastito istraživanje povijesti umjetnosti.
direktno.hr
|
