Kako je bila nedovršena, ubrzo je (u lipnju 2013.)
izrađeno idejno rješenje za rekonstrukciju, prema
kojemu je u nju trebalo uložiti još 21 milijun kuna.
No, u bilanci nadležnoga Ministarstva vanjskih poslova
i europskih integracija (MVPEI) taj se objekt i dalje
vodi na računu "građevinskih objekata u pripremi".
Zgrada, naime, ni danas nije u uporabi jer
unutrašnjost objekta nije dovršena, a to znači da se
za smještajne potrebe naših diplomatskih
predstavništava u Bruxellesu sve vrijeme plaća i
zakup. Dvije godine nakon kupnje zgrade (u veljači
2015.) napravljen je izvedbeni projekt i troškovnik,
a prema njima je ispalo da bi troškovi
rekonstrukcije bili ipak 40 milijuna kuna ili gotovo
dvostruko više nego što se prvotno računalo.
Ni u veljači ove godine, kad su
situaciju snimali državni revizori, nije bila
ishođena ni građevinsko-urbanistička dozvola. Usto,
od početka 2013. pa do kraja 2015. na usluge
odvjetnika i javnog bilježnika, usluge tehničkog
pregleda, režijske troškove otišlo je iz proračuna
više od 1,2 milijuna kuna. Državni revizori su za
nedavnog češljanja knjiga MVPEI-ja prigovorili da
prije odluke o njezinoj kupnji nije izrađena studija
ekonomske opravdanosti ulaganja u nedovršeni objekt.
Riječ je o odlukama iz vremena bivše
Vlade i ministrice Vesne Pusić. Odluku o zlosretnoj
zgradi u Bruxellesu očito će donijeti nova Vlada.
Jadranka Dozan, Večernji list
|
