Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

LICEMJERNA BRIGA ZA NAŠU PLANETU       (01.12.2015.)

Međunarodna konferencija o klimi u Parizu

Više od 140 predsjednika država i vlada pregovarali su u Parizu o klimi naše planete i ograničavanju ispuštanja ugljikova dioksida za koje smo navodno svi odgovorni. Sudionici konferencije razgovarali su o ograničenju klimatskog zatopljenja na 2 stupnja celzijusa i o prikupljanju sredstava kojima će se najugroženijim zemljama pomoći da se prilagode i opredijele za održivi razvoj.

Istovremeno po cijeloj našoj planeti krće se i pale šume, gore vatre - i nikoga to ne zabrinjava. Niti "zelene", niti borce za ljudska prava stanovnika tih područja, a najmanje političare.

"Vrata pakla" - divovska rupa u pustinji gori već 40 godina

Kada se na pustinju Karakum u Turkmenistanu spusti noć, sjaj vatre u rupi vidi se daleko na horizontu. Tko joj se približi, misli da je stigao do "vrata pakla". Tako stanovnici sela Darvaze nazivaju užareno ždrijelo koje gori već više od 40 godina. Vatra je posljedica nesretnog slučaja. Toranj za bušenje zemnog plina potonuo je u rupu, otvorila se pukotina iz koje je izlazio plin. Odgovorni su tada donijeli pogubnu odluku. Zato što su plinovi bili otrovni, oni su ih zapalili. Mislili su da će se vatra za nekoliko dana sama ugasiti. Ali, bila je to zabluda. Ruski geolozi više su puta pregledavali krater i nisu našli znakove da vi se vatra mogla uskoro sama ugasiti. U međuvremenu ta je bušotina postala "spomenikom" velike prirodne katastrofe današnjice. Jer u mnogim državama, zemlja gori - stotine tisuća ljudi je ugroženo.

Posebno su pogođene Indija, Kina, Indonezija, Južna Afrika i USA u kojima gore tisuće rudnika ugljena do duboko u zemlji. Širom svijeta godišnje na taj način izgori i do 600 milijuna tona ugljena, izvijestili su stručnjaci američkog Geofizičkog udruženja iz San Francisco-a. U američkoj državi Pennsylvaniji morao se isprazniti grad Cetralia, zato što je bio podrovan vatrom. Drugim mjestima u okolini prijeti ista sudbina. Ali, podzemne vatre šire se prije svega u Indiji i Kini. Tamo gore rudnici u dužini od nekoliko tisuća kilometara. Područja veličine saveznih država Njemačke urušena su vatrom. Mnoge pukotine s užarenim kamenom duboke su više od 100 metara. Gore šume i livade, sumporni smrad leži iznad cijelog područja.

U Indiji, područje Jharia, nebrojene su kuće propale u zemlju, zato što se spaljena zemlja otklizala. Ljudi su se u snu zagušili od ugljičnog monoksida. U pukotinama zemlje nestala su djeca. Zemlja je mjestimično toliko vruća da se "normalne cipele rastope" izvještava jedan geo istraživač, "hodati se može samo u specijalnim čizmama". Većina požara rudnika uzrokovana je ljudskom nebrigom ili glupošću - opuškom cigarete ili paljenjem otpada. U Indiji i Kini mnogi ljudi se griju ugljenom kojeg ili sami iskopaju, ili ga kupe od onih koji tako u vlastitoj režiji zarađuju za život. Samo u Kini, na taj način godišnje izgori 25 milijuna tona ugljena. Količina je to koja se godišnje proizvede u Njemačkoj.

Vrata pakla - Turkmenistan

 

Centralia - Pennsylvanija

 

Krće se i pale prašume, ekološki jako osjetljiva područja

Prije 30-tak godina u Indoneziji je firma PT Asiatic Persada započela proizvodnju tzv. bio benzina od palminog ulja. Sijeku i pale prašume, da bi zasadili plantaže palmi. Tako dobivene plantaže nisu dugog vijeka, jer kiša u kratkom vremenu odnese ono malo postojećeg humusa. Potom se buldožeri presele na slijedeći dio prašume i cijela se procedura ponavlja.

Palmino ulje je sa 60 milijuna tona godišnje proizvodnje, najčešće korištena biljna masnoća na svijetu. Upotreba palminog ulja iz ploda i koštica, posljednjih se 20 godina podvostručila. WWF procjenjuje da se nalazi u svakom drugom proizvodu na policama supermarketa. Jer, palmino je ulje puno jeftinije od repičinog ulja. Njegov visoki stupanj tališta čini ga idealnim, kod sobne temperature ostaje elastičan ali čvrst. Idealan je za proizvodnju čokoladica, raznih namaza i krema, sladoleda, juha iz vrećice ili zamrznutih pica. 70 % ulja troši se u industriji hrane. Ostatak se nalazi u agrarnim gorivima, sredstvima za čišćenje i pranje rublja, kozmetici i svijećama, bojama i lakovima.

Svakoga dana širom svijeta posiječe se 356 milijuna kvadratnim metara šume - najvećim dijelom u tropima. U minuti je to 35 velikih nogometnih igrališta, a godišnje 130.000 km2 - ili veličina Grčke!

I sve to je visoko rangiranoj gospodi u Parizu nepoznato? Ma ne! Znaju oni to, naravno, ali nije ih puno briga. Pa neće zavijeka sjediti u istoj stolici, na istoj funkciji. Neka se problemom jednoga dana pozabavi nasljednik, a do tada će i dalje "politički korektno" izražaviti svoju zabrinutost.

 

Sumatra, Indonezija - sjeća prašume i plantaža palme

 

Dunja Gaupp, www.hkz-kkv.ch

117-2015

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch